Ako pripadate među vinopije, vjerojatno se trudite naučiti što više o raznim sortama grožđa i vrstama vina, no sigurno ne znate baš sve o omiljenoj kapljici. Donosimo nekoliko zanimljivosti koje će vas možda i iznenaditi...

- Prema posljednjih podacima rekorderi među vinopijama su tko drugi nego Francuzi, koji godišnje popiju rekordne 54 litre vina po glavi stanovnika. Na drugom su mjestu Portugalci, s 50 litara, a na trećem Slovenci, s 44 litre. Hrvati godišnje po stanovniku popiju tek 29 litara vina.

- U Hrvatskoj se vino proizvodi više od 2500 godina. Proizvodnja vina na ovim prostorima datira još iz doba starih Grka, koji su u 5. stoljeću prije nove ere donijeli vinovu lozu na otoke poput Hvara, Visa i Korčule. Prvi vinogradi zasađeni su upravo na jadranskim otocima, jer su klimatski uvjeti bili idealni za uzgoj vinove loze. Poslije su Rimljani nastavili tradiciju proizvodnje vina, a u srednjem vijeku ulogu u očuvanju vinogradarstva preuzeli su samostani, gdje su monasi razvijali vještine pravljenja vina. U srednjem vijeku vinogradarstvo se proširilo i na kontinentalnu Hrvatsku, posebno na područja današnje Slavonije i Baranje te Međimurja. Danas je Hrvatska poznata po svojoj raznolikosti sorti grožđa i autohtonim vinima, kao što su plavac mali (posebno popularan na Pelješcu i u Dalmaciji), malvazija (u Istri) i graševina (u Slavoniji).

- Postoji više od 10.000 sorti grožđa od kojeg se pravi vino, a svaka sorta ima svoj specifičan okus, miris i teksturu. Najpoznatije sorte su cabernet sauvignon, merlot, pinot noir i chardonnay. Crno vino pravi se od tamnih sorti grožđa koje fermentiraju sa svojim pokožicama, čime se boja i tanini prenose na vino. Bijelo vino pravi se bez pokožica, što mu daje svjetliju boju i blaži okus.

- Vino se mijenja s prolaskom godina: tijekom vremena vino može razviti kompleksnije arome i okuse. Ali ne postaje svako vino bolje starenjem! Zapravo se većina vina konzumira u roku od nekoliko godina nakon proizvodnje.

- Boja vina može otkriti njegovu starost. Kod crnih vina boja često blijedi prema rubu čaše kako vino stari, a bijela vina s godinama mogu poprimiti tamniju, gotovo zlatnu boju.

- Vino može biti dobro za zdravlje. Umjeren unos crnog vina može imati pozitivne efekte na zdravlje srca zahvaljujući antioksidansima, poput resveratrola. Pijenje malih količina crnog vina može smanjiti rizik od srčanih bolesti jer pomaže u zadržavanju "dobrog", HDL kolesterola u krvi. Oksidativna oštećenja i oksidacija "lošeg", LDL kolesterola također se mogu smanjiti do 50 %. Naravno, ključna je umjerena konzumacija.

- Miris vina je ključan za njegov ukus. Većina onoga što osjetimo kao "okus" vina zapravo dolazi iz mirisa. Kvalitetna vina mogu imati kompleksne arome koje podsjećaju na razne vrste voća, začine, drvo, pa čak i čokoladu ili duhan! 

Vinske ceste u Baranji

PIXSELL