Deset godina pripremana izložba o Juliju Kniferu
Prikazali smo kapitalna djela, ali isto tako i kako je do njih došlo
U osječkom Muzeju likovnih umjetnosti otvorena je izložba “Julije Knifer: Papiri – mjera slobode”, kojom se obilježava stota godišnjica rođenja jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća, slikara osječkih korijena Julija Knifera.
Izložba je produkcija Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku, a autorice i kustosice izložbe su Ana Knifer, kći umjetnika Julija Knifera, i Valentina Radoš, muzejska savjetnica Muzeja likovnih umjetnosti. Postavom koji okuplja tristotinjak radova, a dio su ostavštine Julija Knifera, od kojih veliki dio njih do sada nije bio javno izlagan.
Najveći projekt
Kći umjetnika Julija Knifera, Ana Knifer, istaknula je kako joj je uvijek drago biti u Osijeku a pogotovo kada je u pitanju ovako veliki projekt.
- To je vjerojatno dosad najveći projekt, pripremali smo ga deset godina, a s Valentinom Radoš posljednje dvije godine intenzivno - kazala je Knifer podsjetivši kako je retrospektiva bila prije 11 godina.
Prema njezinoj ocijeni ovo je ipak malo drukčije.
- Prikazali smo kapitalna djela, ali isto tako prikazujemo i kako je do njih došlo, radni proces i te neke mehanizme koji su tatu pokretali u radu - tvrdi Ana Knifer napominjući da ima jako puno djela koja je radio na papiru. Ističe da su joj upravo papiri bili najveći zalogaj u istraživanju, i da joj je iznimno drago što se Julije Knifer na ovaj način vratio u rodni grad.
- Jako volim Osijek i imam krasnu suradnja s Valentinom i s muzejom, tako da baš mi je drago - zaključila je kći pokojnog Julija Knifera.
Muzejska savjetnica Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, Valentina Radoš, ističe nebrojiv utjecaj Knifera na druge umjetnike i njegovo značenje u svijetu kao jedan od prvih i najznačajnijih umjetnika 20. stoljeća.
- Mi koji živimo u Osijeku jako smo na to ponosni, svagdje gdje su njegovi radovi bili prikazani i gdje su izlagani u njegovoj biografiji piše Osijek, što je, naravno, u našem gradu velika čast, ali i velika odgovornost - smatra Radoš.
Također dodaje kako se iza meandra krije puno toga i da je upravo ova izložba jedan od načina kako bi se to moglo prikazati publici i drugim istraživačima te na taj način otvoriti niz drugih tema i pokreta iz jednog meandra.
- Nadamo se da će ova izložba biti poticaj ne samo za našu publiku i za mlade koji njegovu umjetnost nisu možda još upoznali nego i za mlade umjetnike koji će pronaći neku inspiraciju za svoj rad u ovoj izložbi - poručila je Radoš.
Izložbu je otvorila Dražena Vrselja, izaslanica ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, kazavši da je ova izložba Julija Knifera, inače svjetski priznatog umjetnika i rođenog Osječanina, u Muzeju likovnih umjetnosti, po svemu vrlo specifična i zanimljiva izložba jer se radi o prezentaciji radova koji nisu čak niti bili izloženi, radova koji su na neki način i podsjetnik koliko je važno da različite metode i tehnike budu način umjetničkog stvaralaštva.
- Nama je u Ministarstvu kulture posebno drago da smo prije tri tjedna bili ovdje na konferenciji jer je zgrada energetski obnovljena u iznosu od 1,3 milijuna eura, i nema boljeg načina nego ovakve obnovljene zgrade staviti u funkciju za zajednicu, za ovakvu izložbu - rekla je Vrselja dodajući kako je prostor takav da možemo uživati u izložbama i projektima koji slijede za generacije sad i ubuduće, te da ova izložba pokazuje sinergiju umjetničkog stvaralaštva i ove lijepe, inspirirajuće zgrade.
Ravnatelj Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku Eduard Hudolin rekao je da mu je “drago što je u Osijeku, ali pogotovo zato kad dođu Osječani ili njihova djela natrag u Osijek”.
- Meni se stalno vrti, a vrtjet će mi se do kraja ove godine, pa i mog mandata, a to će biti vraćanje dugova. Dakle, na ovaj način mi nekako vraćamo dug autoru, što je gotovo stereotip, da dok je bio tu kod nas i dok je kod nas živio, mi nismo znali da je on velikan. Sada znamo da je velikan. Neka je, to tako treba biti, jer to je pokazatelj zapravo da je stvar sjela na svoje mjesto, da tako kažem, i zato mi je drago što sam u Osijeku - poručio je Hudolin.
Jedan od autora kataloškog teksta Zvonko Maković podsjetio je da katalog ima više od 300 stranica i da se tu sastoje brojne, vrlo ozbiljne, studije koje na nov način osvjetljavaju taj fascinantan opus.
- Ova je izložba posebna od svih drugih koje smo radili. S Kniferovim opusom bavio sam se više od 50 godina i priredio sam mnoge izložbe, ali ovo je drugačija utoliko što se ona zadržava na papiru koji je bio posebno važan medij, odnosno podloga na kojoj je Knifer radio. Tu nisu samo slike, kolaži, crteži, skice, grafiti i dnevnici konačno, nego cjelokupan njegov opus - naglasio je Maković napominjući da je ovo izložba koja se razlikuje od svih dosadašnjih jer je najkompleksnija, jer nastoji u sve segmente Kniferova kompleksnog opusa ući i interpretirati ga.
Djela iz ostavštine
Uz prepoznatljive crno-bijele ritmove posjetitelji će moći vidjeti i radove u boji te djela iz ostavštine njegove kćeri Ane Knifer, od kojih će neki prvi put biti predstavljeni publici. Upravo se radovima na papiru otkriva intimnija, eksperimentalnija i manje poznata strana umjetnika čiji je meandar obilježio povijest suvremene umjetnosti. Izložba donosi rijetku priliku za susret s djelima koja proširuju pogled na Kniferov opus.
Među odabranim radovima uključen je velik broj autoportreta rađenih u vremenu prije upisa na Akademiju u Zagrebu, rani radovi u gvašu i pasteli u boji, kolaži iz 1960-ih i 1970-ih, zreli kasniji radovi, dnevnici te širok izbor crteža koje je radio cijeli život. Crteži su bili Kniferova konstanta, a papir svetinja, uvijek uz njega i pod rukom – cijeli život željen, prikupljan, čuvan i recikliran u najvećoj mogućoj količini, najboljoj kakvoći i dimenziji, navodi se u katalogu. Papir je podloga koja sve trpi, sprema, arhivira – tako se i slikar odnosi prema tom važnom materijalu. Od najfinijih araka Parole i Zanders, prihvatljivog Hammera ili Stihla pa sve do listova iz školskih bilježnica, matematičkih grid papira ili čak vrećica iz pekarnice, kojima se koristi kao zaštitom za ruku dok radi. Taj je papir mjera njegove istinske slobode, odnosno mjera kućnog budžeta i kuhinjskog stola, koji je Kniferu bio i glavna radna podloga – sve do odlaska u Pariz, gdje je proživio posljednje desetljeće svojega života te konačno imao vlastiti atelijer.
Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Osječko- baranjske županije. Bit će otvorena do kolovoza 2026. godine, a može se razgledati u redovitom radnom vremenu muzeja: od utorka do petka od 10 do 20 sati te subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati. n
