Krapinska “Lubanja C” prvi put izvan Hrvatske
Riječ je o najcjelovitijem i najpoznatijem nalazu iz Zbirke krapinskog diluvija, otkrivenog na Hušnjakovu brdu
Znamenita krapinska "Lubanja C", jedan od najpoznatijih neandertalskih nalaza na svijetu, prvi put napušta Hrvatsku te će od 22. svibnja do 16. kolovoza biti predstavljena međunarodnoj publici u tršćanskom Museo d'Antichità J. J. Winckelmann, u sklopu izložbe "Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština".
Izložba "Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština" interdisciplinarni je muzeološki i znanstveno-edukativni projekt Hrvatskog prirodoslovnog muzeja (HPM), posvećen jednom od najvažnijih fosilnih nalaza iz fundusa Muzeja – Lubanji C (Krapina 3). Riječ je o najcjelovitijem i najpoznatijem nalazu iz Zbirke krapinskog diluvija, koji predstavlja nezaobilaznu referencu u svjetskoj paleoantropologiji i znanosti o evoluciji čovjeka.
Ovo gostovanje prvo je samostalno predstavljanje Lubanje C izvan granica Hrvatske, čime se ovaj iznimno vrijedan nalaz prvi put sustavno prezentira međunarodnoj publici u kontekstu velike europske muzejske institucije. Iz HPM-a ističu da takvo predstavljanje ima posebnu važnost za međunarodnu vidljivost hrvatske znanstvene i kulturne baštine te dodatno potvrđuje važnost krapinskih nalaza u globalnim istraživanjima ljudske evolucije.
Nalazište neandertalaca u Krapini jedno je od vrlo važnih mjesta svjetske paleoantropologije. Otkriveno je krajem 19. stoljeća na Hušnjakovu brdu, a istraživano je od 1899. do 1905. godine pod vodstvom znamenitog znanstvenika Dragutina Gorjanovića Krambergera. Nalazi su stari oko 130.000 godina i čuvaju se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. Krapinska zbirka najveća je zbirka neandertalaca pronađenih na jednom nalazištu. Procjenjuje se da su ondje pronađeni ostaci nekoliko desetaka osoba, oba spola i različite dobi, što je omogućilo važne znanstvene uvide u neandertalce te usporedbe s nalazima iz drugih europskih i azijskih nalazišta.
Iako je zbirka iznimno bogata, "Lubanja C" njezin je najpoznatiji dio, a osim anatomskih obilježja, posebnu pozornost privlače urezi na čeonoj kosti koji upućuju na složenije, moguće simboličke aspekte života neandertalaca.
