
Albanska književnica Lea Ypi i roman Petre Prtajin
Nekada u komunizmu, sada u kapitalizmu, postoji ideološki aspekt razumijevanja slobode, kaže Ypi
Razgovorom s albanskom književnicom Leom Ypi otvoren je 11. Zagreb Book Festival, koji se ove godine održava o temi "Vrijeme - od sjećanja do vizije", a u nastavku programa predstavljen je roman Petre Prtajin "Samo jedna od".
Albansko-britanska spisateljica i profesorica političke teorije u Londonskoj školi ekonomije Lea Ypi predstavila je u razgovoru s Moranom Kasapović hrvatsko izdanje svoje knjige "Slobodna: odrastanje na kraju povijesti". Autorica u knjizi progovara o totalitarnom režimu u kojem je odrastala u Albaniji, o tranziciji i slobodi koja dolazi nakon pada režima. Istaknula je kako joj je ponekad i prazna limenka Coca-Cole bila dovoljna da prepriča povijest života u komunističkom režimu. U Albaniji osamdesetih godina prošloga stoljeća ta je limenka bila znak prestiža i statusa te relikvija kapitalizma postavljena na televizor, dodala je. Ocijenila je kako je danas ta limenka dirljiv podsjetnik na što se ljude može svesti kada se njima dovoljno dugo i dovoljno vješto manipulira.
- Albanija je potkraj osamdesetih godina bila zemlja paradoksa, zatvorena i izolirana. To je bio svijet u kojem su se herojski portreti diktatora smiješili s napuklih zidova škola. I sama sam bila dobro socijalističko dijete, voljela svoju stranku i Envera Hodžu. Tek sam nakon pada komunističkog režima 1990. godine saznala istinu o svojoj obitelji - rekla je. To ju je otkriće natjeralo da preispita sve što je dotad smatrala istinom, u bolnom suočavanju s kompleksnošću identiteta, ideologije i osobne slobode.
Na pitanje kako to da je unatoč tom otkriću i kad je otišla iz Albanije studirala marksizam, odgovorila je kako sada na marksizam gleda drugim očima.
- Nekada u komunizmu, sada u kapitalizmu, postoji ideološki aspekt razumijevanja slobode - napomenula je i dodala kako se u oba sustava ljude uvjerava da je to sada prava sloboda.
Ocijenila je kako u oba slučaja postoji propagandni aspekt jer je sloboda ideja za svijet u cjelini i to je potraga povezana s našim naporima da ostvarimo njezinu moralnu dimenziju.
Knjiga "Slobodna: odrastanje na kraju povijesti" donosi priču o odrastanju u komunističkoj i postkomunističkoj Albaniji 1980-ih i ranih 1990-ih. Knjigu je na hrvatski jezik prevela Katarina Penđer, a objavila naklada OceanMore. O romanu mlade studentice medicine Petre Prtajin govorili su književnik Kristijan Novak i pedagog Boris Jokić. Prema Novakovim riječima, roman je autorica počela pisati već u srednjoj školi, 2019., a u njemu izravno i nemilosrdno prikazuje generaciju koja ne vjeruje u laži onih prethodnih jer ostale su im tek ušminkane ruševine, svijet bez temelja u kojem samo valja letjeti što više i odagnati pomisao na pad.
- Međutim, one koji steknu moć novim pripadanjem, čeka grubo prizemljenje kada shvate koliko riječi pripadanje i propadanje – zvuče nevjerojatno slično. Ovaj roman nije samo jedan roman, jer se radi prije svega o autentičnom glasu - rekao je Jokić i dodao kako roman priča generacijsku priču svakomu tko je čita bez obzira na to koliko ima godina.
Ocijenio je da je roman tako pisan da čitatelja bez obzira na dob prebacuje u njegove srednjoškolske godine. Problemi o kojima piše nisu samo problemi ove generacije, rekao je Jokić i dodao kako je to roman o svim generacijama koje su ikad bile u kolektivnom okružju.
Roman je priča o tinejdžerima u surovom stanju izolacije. Odbačena, Pia se ipak ne može pomiriti sa samoćom. Pokuša slijediti stado, ali svaki put biva otjerana. Svoju bol odluči gutati daleko od svih, razoružana i ismijana. Ipak, dogodi se da upravo oni koji je prigrle, u svoju odbačenost prizovu neke neočekivane ljubavi, nova iskustva, zajednicu pomaknutu do ruba, pa se otvore sigurnosti i samouvjerenosti koju im to pruža. Knjigu je objavila Naklada Ljevak.
Petra Prtajin rođena je 2003. u Zagrebu. Pohađala je V. gimnaziju, bavila se sportovima, učila jezike, volontirala u Klinici za dječje bolesti, sve to vrijeme pisala. Danas je studentica treće godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu. "Samo jedna od" njezin je romaneskni prvijenac.