Monografija “Grgurevo” o zaštićenom nematerijalnom kulturnom dobru hrvatske
Maja Žebčević Matić tri je desetljeća prikupljala i istraživala građu o tom običaju
Ususret Danu grada Požege i Grgurevu, koje se prvi put spominje u pisanim dokumentima od prije dvije stotine godina, Požega je kao dar dobila monografiju Grgurevo, prvu cjelovitu etnološko- antropološku knjigu o jedinstvenom vinogradarskom običaju proslavljanja, zaštićenom nematerijalnom kulturnom dobru Republike Hrvatske.
242 fotografije
Autorica, etnologinja i muzejska savjetnica Gradskog muzeja Požega Maja Žebčević Matić tri je desetljeća prikupljala i istraživala građu i dokumentirano prikazala višestoljetni požeški običaj na 292 stranice knjige, s 242 nikada viđene fotografije iz projekta digitalizacije obiteljskih fotografija Kluba čitatelja vlastite prošlosti.
Uz čestitke i zahvalu autorici i svima koji su pomogli pripremu knjige, gradonačelnik i zastupnik u Hrvatskom saboru Željko Glavić naglasio je doprinos monografije.
- Doista smo često čuli o Grgurevu, priče, sjećanja, ali sve je to manje-više iz nedavne prošlosti. Ova knjiga zapravo ima namjeru otići malo dalje, ova knjiga na jedan cjelovit zaokružen način obrađuje temu jednog običaja koji je nastao iz legende o istjerivanju Turaka, običaja koji se sad već 200 godina spominje ovdje u Požegi, običaju koji je snažno vezan uz požeške vinograde i vinogradare. Građanska Požega je na ovoj Požeškoj gori i tada imala vinograde kao jedan element društvenog života, sadržaj koji su Požežani njegovali, prije svega vinogradari, ali i sadržaj u kojem su sudjelovali i njihovi prijatelji, njihovi gosti, gdje se slavilo najprije vino, kao proizvod, a onda naravno i domoljublje, ljubav prema svom gradu i domovini. Što ima ljepše nego jedan takav običaj duge povijesti slaviti kao dan grada Požege! - rekao je Glavić.
Legenda kaže kako je 12. ožujka godine 1689. na brdu Sokolovcu kod Požege fra Luka s narodnom vojskom razbio Turke te je tom prigodom dobio nadimak Sokol. Ovoj priči ravnateljica Gradskog muzeja Požega Ljiljana Marić dodala je zanimljiv detalj.
- O čemu je fra Luka Ibrišimović razmišljao dva dana prije 337 godina, dva dana uoči poznate bitke na Sokolovcu? Možda je još jednom pokušao odvagnuti ispravnost svoje odluke, možda se pitao - a što meni kao fratru treba da se uključujem u oslobođenje svoga grada, to nije moje poslanje, to je poslanje vojske. Mogao je biti jedan običan fratar, čijeg se imena ne bismo danas sjećali, ali napravio je taj pravi iskorak. Zašto? Zato što je volio svoj grad, svoje sugrađane, jer je bio kršćanin i vjernik. Kada ljubav i srce vode čovjeka, onda je spreman napraviti i više od onoga što smatra da doista može i što se očekuje od njega, tada je spreman za velika djela. Ne samo stručnost nego prije svega ljubav i srce vodili su moju kolegicu Maju u pisanju ove monografije. Ona je veliko djelo ne samo za nju i naš muzej nego i za ovaj grad, za njegov identitet, kulturu i tradiciju - ispričala je Marić.
Identitet grada
- Unatoč tome što je prošlo dvije stotine godina od prvog pisanog dokumenta o Grgurevu, unatoč tome što svi znaju o tome običaju, znaju legendu koja je u pozadini tog običaja o fra Luki kao ustaničkom vođi, ovo je prva knjiga o tome običaju. Nije da se o tom običaju nije pisalo, pisalo se o Grgurevu, i to često, ali kratko, fragmentarno i često kontradiktorno. Ovo je prvi put da se autorica prihvatila ozbiljnog posla u koji je uložila tridesetak godina rada - rekao je recenzent, dr. sc. Žarko Španiček, istaknuvši kako je nakon takvog rada autorica izrasla u najboljeg poznavatelja ovog, jednog od ključnih identiteta grada, a kao temeljni karakter knjige odredio je njezinu dokumentarnost, koja počiva na obilju fotografija. Uz dr. Španičeka recenzent monografije je i dr. sc. Klementina Batina.
Na kraju predstavljanja u Gradskom muzeju Požega autorica je poručila: “Neka nas ova knjiga, u kojoj je sadržan djelić naše bogate prošlosti i tradicije, učini ponosnima i neka ojača naš zajednički identitet, da nas ovo djelo potakne na dijalog bez obzira na to koliko se razlikovali, to je čar običaja, na stvaranje strategije za očuvanje običaja Grgureva, jer običaji nisu slovo na papiru, oni žive cijelu godinu zajedno s nama.
Uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Požege monografija Grgurevo objavljena je u povodu 200. godišnjice prvog pisanog spomena običaja Grgureva 1825. godine i Dana grada Požege. n
