Nakon književnog prvijenca "Nadohvat" iz 2019. godine mlada autorica Ena Katarina Haler u velikom je riječkom V.B.Z.-u na Korzu u sklopu ciklusa Čitajmo domaće, posvećenog promociji suvremenih hrvatskih autorica i autora, predstavila svoj drugi roman "Nevini", koji govori o sudbini mladih u vrijeme devedesetih godina, a napose za vrijeme Domovinskog rata.

Literarna snaga

Svojim prvijencom "Nadohvat", kojim govori o Banovini nakon Drugoga svjetskog rata, autorica je osvojila različita priznanja, a novim romanom "Nevini" još jednom, pričom koja tematizira odrastanje u poslijeratnom ruralnom prostoru, dokazuje svoju literarnu snagu. O već kritički pohvaljenom romanu autorica je razgovarala s Aljošom Pužarom i Dragom Glamuzinom, koji su predstavili knjigu te naglasili kvalitetu autoričina rukopisa, a autorica se osvrnula na proces pisanja, kao i na inspiraciju za sâm roman.

Novinar Marinko Krmpotić u svojem je osvrtu na roman zapisao da se "Nevini" "dotiču sudbina mladih ljudi koji su za vrijeme Domovinskog i ostalih ratova devedesetih godina prošlog stoljeća bili djeca te proživjeli golgotu izbjeglištva te ništa manje tešku prilagodbu životu nakon rata. Svi oni, piše dalje, koji su nacionalno neutralno obilježeni, (…) "nevini, kako glasi i naslov romana", kao i "žrtve užasa koji su se događali i koji su ih, ni krive ni dužne, učinili oštećenima za cijeli život".

Ana Krizanec

O novome romanu autorica je u razgovoru kazala kako je novi roman "intimniji od prethodnog, ali interes za kolektivno nije izostao".

- Roman "Nevini" ne ide tako daleko u prošlost, tu se nisam oslanjala u toj mjeri na gole činjenice i s te je strane bilo lakše pisati, manja je odgovornost. Nisam istraživala toliko po arhivima i dokumentima, ali jesam terenski i koliko mi je za prošli bila važna točnost činjenica, toliko mi je sada bilo važno da prikažem taj ambijent. To onda ostavlja prostora za intimno, a to je uvijek bolno, koliko god se radilo o fikciji, nemoguće se isključiti, sve su to poznate emocije, makar ih stavljali u izmaštane situacije - ističe Haler.

Otuđeni pojedinci

I Jurica Pavičić napisao je da autorica u novome romanu "donosi priču o adolescentskom ženskom odrastanju, ispisanu mračno, papreno i skaredno". "Ledenom suzdržanošću jedne Agote Kristof autorica nas provodi kroz djevojačke fiziološke promjene, kroz ljubakanja i zlostavljanja, silovanja i inceste, da bi roman zaokružila dramatičnim nasilnim činom koji će vas manje podsjetiti na krimić, a više na neki antički mit. Sve se to događa u mikrokozmosu koji se podiže iz pepela napuštenih ili sažganih kuća, u svijetu gdje se o prošlosti ne govori ili se o njoj govori šaptom, a djeca nose krivnju odsutnih, despotskih očeva".

Glede inspiracije za pisanje, autorica je u nedavnom intervjuu za magazin Gloria istaknula kako se priča o nesretnim, usamljenim ljudima nametnula sama od sebe, te da je željela prikazati ljude otuđene i željne ljubavi. Također je naglasila i da nije mogla pisati o takvim likovima a da u priču ne uključi ratne i poslijeratne okolnosti jer su ljudi naposljetku rezultat svoje okoline.

Autorica Ena Katarina Haler (1996.) rođena je u Osijeku, gdje je završila III. gimnaziju. Diplomirala je arhitekturu i urbanizam na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Njezin prvi roman “Nadohvat” (V.B.Z., 2019.) dobio je nagrade “Ksaver Šandor Gjalski” za najbolje prozno djelo i “Ivan i Josip Kozarac” za knjigu godine. Radi na Institutu za povijest umjetnosti. Stalna je suradnica tjednika Express, za koji piše reportaže, tekstove o arhitektonskom i urbanističkom nasljeđu, o književnosti i filmu.