U svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj, Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se svake godine 10. prosinca. Podsjetimo, datum je to kad je Opća skupština UN-a 1948. godine usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravim, čime je prvi put u povijesti priznato pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika." U tom i takvom kontekstu socijalna jednakost česta je tema svih dosadašnjih obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava. Uglavnom, s teoretske, deklarativne strane gledajući, ljudska prava i socijalna jednakost temeljni su stupovi pravednog demokratskog društva u kojem svaka osoba posjeduje urođeno dostojanstvo i neotuđiva prava.

Praksa je naravno ponešto drukčija, ovisno u kojoj mjeri i u kojoj zemlji autokracija preuzima dominaciju u sjeni demokracije koja postaje tek kulisa, kao što je to bio slučaj primjerice s Mađarskom za višegodišnje vladavine Viktora Orbana ili pak u Srbiji do nedavnog pada Aleksandra Vučića, da spomenemo samo te slučajeve.

TEORIJA I PRAKSA

Ako bi sad šire elaborirali ključne dimenzije odnosa ljudskih prava i socijalne jednakosti, nekoliko bi aspekata valjalo naglasiti. Temeljna načela dakako ostaju ista i svode se na proklamirane odrednice - ljudska prava su univerzalna, nedjeljiva i međusobno ovisna. To znači da se građanska i politička prava ne mogu potpuno ostvariti bez gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava (poput prava na rad, zdravlje i socijalnu sigurnost).

Tu dolazimo i do "na papiru" zajamčenog prava na rad i pravednih uvjeta rada, poštene plaće i zaštite od diskriminacije po bilo kojoj osnovi (dobi, zdravstvenom ili imovnom stanju, spolu i dr.), što je preduvjet za socijalnu sigurnost. Pritom sustavi socijalne skrbi i naknade moraju biti dostupni svima bez diskriminacije, čime država osigurava ekonomsku i društvenu ravnotežu te pomaže najugroženijima. Prema modelu Karela Vašaka, socijalna i ekonomska jednakost pripadaju drugom naraštaju prava (crvena prava) koja od države zahtijevaju aktivnu ulogu i osiguranje resursa, nadovezujući se na građanske slobode prvog naraštaja - navodi Hrvatska enciklopedija.

No kao što je to u životu često, postoje razlike između onoga što je propisano zakonom i onoga što se događa na terenu. Drugim riječima, dok je formalna jednakost zajamčena ustavnim i drugim zakonskih regulativama, pri čemu su zabranjuje svaki oblik diskriminacije i propisuje socijalna pravda za sve, stvarnost u nizu primjera pokazuje lošu sliku, pa se između ostalog navode anomalije na tržištu rada i zapošljavanju. Također se redovito upozorava da ranjive skupine teže ostvaruju socijalnu sigurnost, pravo na stanovanje i zdravstvenu zaštitu. Kako bi se prevenirale zloporabe u praksi, ključni su mehanizmi zaštite - Zakon o suzbijanju diskriminacije i nacionalni sudovi, rad pravobraniteljstva (za ljudska prava, ravnopravnost spolova, djecu i osobe s invaliditetom) i provedba vrijednosti proklamiranih kroz EU regulativu (Povelja o temeljnim pravima Europske unije) i programe poput Građani, jednakost, prava i vrijednosti.

Što se tiče socijalne jednakosti, rasprave, kritike i komentari na tu temu kod nas su u 2026. godini uglavnom usmjereni na ekonomske pritiske, zakonske izmjene i adekvatnost socijalnog davanja u kontekstu porasta troškova života. I dok se s jedne strane često izražava nezadovoljstvo rastom socijalnih naknada, s druge strane, one vladine, naglašava se da proračun za 2026. izdvaja rekordnih 1,5 milijardi eura za socijalna davanja te da su socijalne naknade od 2016. porasle za 400 %. Jedan od ključnih koraka prema socijalnoj pravednosti u 2026. godini predložene su Izmjene i dopune Zakona o radu u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Treba naglasiti i da je na razini Europske unije, u ožujku 2026. održan European Employment and Social Rights Forum 2026 u Bruxellesu pod sloganom "Socijalna Europa: Osnaživanje ljudi u vremenima promjena". Komentari europskih čelnika bili su usmjereni na kreiranje kvalitetnih radnih mjesta, borbu protiv siromaštva i pravednost distribucije bogatstva unutar država članica. Također, UN-ov 2026 Social Forum u Ženevi krajem listopada adresirao je povezanost socijalne jednakosti, proračunskih kapaciteta država i prava na jednaku dostupnost zdravstvene zaštite u jeku globalne krize.

Aspekt rodne ravnopravnosti (ili ravnopravnosti spolova) u širem kontekstu socijalne jednakosti jednako je vruća tema u aktualnim raspravama. Na OECD-ovu forumu o rodnoj ravnopravnosti 2026. godine (Pariz od 8. do 9. srpnja), rasprave su bile usredotočene na to kako se rodna ravnopravnost može ugraditi u donošenje digitalnih politika, kako bi se osiguralo da digitalna transformacija koristi svima. Uglavnom, rodna ravnopravnost ključna je za jača i produktivnija gospodarstva. Pomaže u oslobađanju talenata, poticanju inovacija i izgradnji otpornih društava.

Jedan od također nezaobilaznih aspekata u širem kontekstu ljudskih prava i socijalne jednakosti/nejednakosti svakako je i umjetna inteligencija (AI). Premda u Europskoj uniji Akt o umjetnoj inteligenciji pruža pravni okvir za reguliranje umjetne inteligencije, puno je negativnih odrednica koje upozoravaju na oprez. To pak znači da prema spomenutom Aktu, visokorizični sustavi moraju ispuniti stroge zahtjeve prije nego što mogu biti stavljeni na tržište EU-a, dok su načini uporabe koji se smatraju neprihvatljivom prijetnjom sigurnosti ili pravima ljudi zabranjeni. No visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava upozorio je da bi napredna umjetna inteligencija mogla biti "egzistencijalni rizik za čovječanstvo" te je pozvao na hitno djelovanje kako bi ta tehnologija postala sigurnija. Drugim riječima, AI djeluje kao dvosjekli mač - ima potencijal za smanjenje barijera, ali i za drastično produbljivanje postojećih društvenih nejednakosti. Jer dok tehnološki napredak donosi veću produktivnost, on također stvara specifične rizike koji neproporcionalno pogađaju ranjive skupine društava. S druge strane, AI može pridonijeti socijalnoj jednakosti, primjerice kod demokratizacije obrazovanja, zdravstvenoj skrbi, pomoći za osobe s invaliditetom i u nizu drugih primjera. Najveći je međutim strah da će AI izazvati gubitak poslova za radnike s nižim primanjima; povećanje jaza između visokoobrazovanih IT stručnjaka i ostatka radne snage.

BOGATI I SIROMAŠNI

Sve u svemu, i ljudska prava i socijalna jednakost, kao temeljne demokratske odrednice, neprestano su na ispitu održivosti i provedivosti u praksi. Uobičajena godišnja Izvješća Amnesty Internationala i Ujedinjenih naroda, pa i aktualno za 2026. godinu, naglašavaju da je stanje ljudskih prava u svijetu i dalje obilježeno brojnim krizama, sukobima i rastućim pritiscima na demokratske i rodne slobode. Oružani sukobi i ratni zločini, gušenje prosvjeda i represija, prava žena i ukupna i pojedinačna rodna ravnopravnost, kao i pitanja migracija, LGBTQ+ prava, politički zatvorenici, klimatske promjene i još neki aspekti, neizostavne su teme ovodobne stvarnosti demokratskih društava zapadnjačke demokracije.

S obzirom na ubrzani razvoj, razlike u BDP-u između pojedinih država također produbljuju socijalne podjele, odnosno stvaraju financijski ponor između bogatih i siromašnih uključujući i razlike između pojedinih regija unutar jedne države. Primjerice, u Njemačkoj između njezina zapadnog dijela i onoga istočnoga, koji još uvijek zaostaje i više od 30 godina nakon ujedinjenja zemlje. Uglavnom, ekonomska kriza i inflacija danas više nego ikada od 2008. najviše pogađaju one koji već jedva spajaju kraj s krajem, pa su krizne mjere država za ublažavanje posljedica neizostavne i za duže razdoblje.

Sve to i još puno toga treba uzeti u obzir kad se radi i o aktualnim masovnim prosvjedima nezadovoljstva diljem Europe, za koje mnogi analitičari drže da su između ostalog posljedica narušenih prava na rad, socijalnu sigurnost, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i primjereni životni standard...

I da završimo uobičajeno, navodeći nekoliko mudrih misli, ovaj put o pravdi i jednakosti. Možemo pritom krenuti od Platona, on je uvijek aktualan i kad nije “iz pećine”: “Ljudi osuđuju nepravdu ne zbog toga što zločin smatraju kriminalnom činom, već zato što se boje da ne postanu žrtve.” Možemo spomenuti i također rado citiranog Johna F. Kennedyja: “Prava svakog čovjeka smanjena su kad su prava jednog čovjeka ugrožena.” I za kraj, začinimo sve s malo feminističkog, ali posve opravdanog stava Hillary Clinton: “Jednom i zauvijek: ljudska prava su ženska prava i ženska prava su ljudska prava.”