Sjedinjene Američke Države drugu godinu zaredom ostavile su praznu stolicu na ključnom sastanku o Pregledu ljudskih prava Ujedinjenih naroda, postavši jedina država članica UN-a koja je to dosad učinila - piše Imogen Foulkes, dopisnica BBC-ja iz Ženeve i suradnica NPR-a, američke nacionalne javne radiotelevizije, čiji prilog uz neznatne prilagodbe u opremi prenosimo u cijelosti.

IMOGEN FOULKES

Pregled, poznat kao univerzalni periodični izvještaj, zamišljen je upravo tako da bude - univerzalan. Svaku državu pregledavaju svakih četiri-pet godina druge države članice. Cilj je osigurati da svaka zemlja, koliko god moćna bila, prođe međusobni pregled stanja ljudskih prava.

Osim diplomata iz zemalja koje su predmet pregleda, i skupine civilnog društva mogu podnijeti dokaze. Nekoliko ih je otputovalo u Ženevu, predvođeno Američkom unijom za građanske slobode.

Jamil Dakwar, direktor za ljudska prava ACLU-a, rekao je novinarima da sadašnja američka administracija nastavlja kršiti ljudska prava "bez imalo srama", navevši kao primjere postupanje s imigrantima, studentskim prosvjednicima i LGBTQ zajednicom. Dakwar je rekao kako UN mora pozvati SAD na odgovornost, upozoravajući da Trumpova administracija želi "uništavati ljudska prava". U pisanom odgovoru State Department je istaknuo da se Washington već formalno povukao iz Vijeća UN-a za ljudska prava, optužujući ga za "guranje antiameričke retorike".

Zapravo, napuštanje Vijeća, koje ima 47 izabranih članova, ne znači da SAD može lako izići iz procesa revizije, koji je obvezan za sve 193 države članice UN-a. Skupine za ljudska prava smatraju stav Washingtona dijelom obrasca povlačenja, pa čak i aktivnog protivljenja multilateralnim organizacijama, upozoravajući na američke sankcije Međunarodnom kaznenom sudu i odluku o napuštanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Što se sad događa? UN ima malo mogućnosti uvođenja sankcija protiv zemlje koja ne surađuje u procesu revizije. Izrael je preskočio jednu reviziju, 2013. godine, u znak prosvjeda zbog, kako je rekao, antiizraelske pristranosti, ali se vratio devet mjeseci poslije, nakon što je UN promijenio termin. Do današnjeg nedolaska SAD-a u Ženevu ni jedna zemlja nikada nije propustila dva puta da se pojavi.

Grupe za ljudska prava željele bi da UN ipak provede reviziju i prikupi dokaze o navodnim kršenjima u SAD-u. Države članice već su sastavile popis pitanja za washingtonske diplomate, uključujući pitanja o primjeni smrtne kazne i ograničenjima pobačaja.

No UN-ovi insajderi strahuju da bi provođenje revizije, kada nema nikoga tko bi odgovorio na ta pitanja, moglo postaviti rizičan presedan. Čak i autoritarni režimi poput Sjeverne Koreje sudjeluju u procesu revizije. Ako UN dopusti da se revizija provede bez sudjelovanja SAD-a, to bi moglo potaknuti i druge države članice da se ostave po strani, ostavljajući skupinama za ljudska prava da, kako je jedan rekao, predstave svoje dokaze "u vakuumu".

Za sada je UN odlučio odgoditi teška vijećanja o tome kako reagirati do početka sljedeće godine. U međuvremenu, proces koji se smatra krajnjom mjerom za žrtve kršenja ljudskih prava nije dostupan američkim građanima. To je, rekao je jedan aktivist za ljudska prava u Ženevi, “kriza odgovornosti”. (Portret Imogen Foulkes: communityworldservice.asia) n