Prvo što će mnogima pasti na pamet kad ih se pita što im je ostalo u sjećanju iz svega onoga što su vidjeli, čuli i zapamtili iz golemog spektra masovne popularne kulture jesu nezaboravne izreke koje su postale kolektivna civilizacijska baština. Primjerice, slavna rečenica iz filma Kum "Dat ću mu ponudu koju neće moći odbiti" ili pak jednako slavna opaska "Život je poput kutije čokoladnih bombona" Forresta Gumpa, samo su neke od mnoštva mudrolija koja pamtimo kao evergreen popkulturne reference za sve generacije.

Jednako tako možemo navoditi bezbroj primjera iz TV serijala ("Istina je tamo negdje" Dosjei X, "Zima dolazi" Igra prijestolja), stripova ("Tko vrijedi - leti, tko leti - vrijedi, tko ne leti - ne vrijedi" Alan Ford, "S velikom moći dolazi i velika odgovornost" Spider-Man), glazbe ("Sve što trebaš je ljubav" The Beatles, "Predstava se mora nastaviti" Queen), književnosti ("Elementarno, moj dragi Watsone" Sherlock Holmes, "Svi mi plutamo ovdje dolje" Ono/Stephen King) i još puno toga. Sve je to baština popularne kulture urasla u kolektivno sjećanje mase obožavatelja, ali i usputnih konzumenata diljem svijeta, dodatno naglašena kroz globalnu komunikacijsku umreženost ovodobnog digitalnog stoljeća.

KULTURA NARODA

- Kada ljudi pomisle na pop-kulturu, to se općenito odnosi na oblike masovnih medija poput filmova, knjiga, TV emisija i glazbe. Ono što je popularno, uvelike ovisi o kontekstu. Na primjer, neka slavna osoba može biti poznato ime u jednom gradu, ali potpuno nepoznato u drugom. Također, moramo priznati da je lako postojati u balonu i ne shvaćati to. Kad sam pitao prijatelje i obitelj što misle da je univerzalna referenca pop-kulture, primijetio sam da su se okrenuli stvarima kojih su obožavatelji ili o kojima su vjerojatno često razgovarali sa svojim grupama prijatelja, ali o kojima sam malo znao. Možda bismo voljeli misliti da svi znaju Spužva Boba Skockanog, ali moja baka sigurno ne. Osim toga, ne odrasta svako dijete uz kabelsku televiziju ili streaming. Građanin Kane smatra se temeljnim filmom s legendarnim obratom i kultnim scenama, ali jeste li zapravo vidjeli film? Svi znaju podrijetlo Supermana, ali to ne znači da su svi obožavatelji ili čak da su vidjeli sve filmove, a kamoli pročitali njegove stripove - piše za Ooligan Press Cameron Grow, američki filmaš i novinar.

Tim Delaney, profesor sociologije na Državnom sveučilištu New York u Oswegu, ovako objašnjava: Pojam popularna kultura ima različita značenja ovisno o tome tko ga definira i kontekstu upotrebe. Općenito se prepoznaje kao vernakularna ili narodna kultura koja prevladava u društvu u određenom trenutku. Kao što Barry Brummett objašnjava u djelu "Retoričke dimenzije popularne kulture", pop-kultura uključuje aspekte društvenog života u kojima je javnost najaktivnije uključena. Kao "kultura naroda", popularnu kulturu određuju interakcije među ljudima u njihovim svakodnevnim aktivnostima: stilovi odijevanja, upotreba slenga, rituali pozdravljanja i hrana koju ljudi jedu primjeri su popularne kulture. Popularnu kulturu također oblikuju masovni mediji.

Čitamo dalje: Popularna kultura omogućuje velikim heterogenim masama ljudi da se kolektivno identificiraju. Ima inkluzivnu ulogu u društvu jer ujedinjuje mase oko prihvatljivih oblika ponašanja. Uz stvaranje osjećaja identiteta koji povezuje pojedince s većim društvom, konzumiranje predmeta pop kulture često povećava ugled pojedinca u njegovoj vršnjačkoj skupini. Nadalje, popularna kultura, za razliku od visoke kulture, pruža pojedincima priliku da promijene prevladavajuće osjećaje i norme ponašanja. Dakle, popularna kultura privlači ljude jer pruža mogućnosti i za individualnu sreću i za zajedničko povezivanje - zaključuje Tim Delaney.

John Storey, u svojoj popularnoj knjizi "Kulturna teorija i popularna kultura" (2018.), nudi šest različitih definicija pop-kulture. Prvo, ona se sastoji od kulturnih proizvoda koji se mnogim ljudima sviđaju i stoga imaju pozitivnu konotaciju. Drugo, pop-kultura se može definirati kao sve što nije visoka kultura, pa se negativno smatra oblikom kulture "manje od" (ili manje vrijednim). Treće, pop karakterizira komercijalnu proizvodnju za masovnu potrošnju, s malo obzira na estetsku vrijednost. U ovom slučaju elita može koristiti pop-kulturu za ugnjetavanje ili kontrolu mase. Četvrto, pop-kultura se može izjednačiti s narodnom kulturom. Da se našalim - umjesto da elite kontroliraju formiranje pop-kulture preko masovne proizvodnje, ljudi formiraju te kulturne proizvode na autentičan način. Peto, to je kompromis između elite i mase; dok elita može masovno proizvoditi proizvode, šira javnost je slobodna prihvatiti ili odbiti takve ponude. Konačno, kao šesto, Storey sugerira da se u postmodernom svijetu autentična i komercijalna kultura stapaju tako da korisnici igraju interaktivnu ulogu u njezinu usvajanju i stvaranju. Mogu prihvatiti ili odbiti ono što se predstavlja i izmijeniti kako bi se stvorio vlastiti sadržaj. Platforma društvenih medija TikTok odličan je primjer.

Sve u svemu, povijesno gledano, popularna kultura postoji stoljećima u različitim oblicima, a ne bismo bili u krivu ni kad bismo zaključili da je recimo William Shakespeare bio vjerojatno prva superzvijezda pop-kulture. Moderni koncept pop-kulture nastao je 1920-ih, kad su nakon Prvog svjetskog rata ljudi bili spremni ostaviti stradanja iza sebe i uživati ​​u životu, čemu se priključio i Hollywood kao "tvornica snova", posebno nakon izuma zvučnog filma. Ako je tijekom Drugog svjetskog rata sve kulturno uglavnom bilo zanemareno, nakon njega prekretnica nastupa pojavom televizije i razvojem konzumerizma. Pedesete godine 20. stoljeća smatraju se početkom zlatnog doba televizije, tijekom kojih su obiteljske emisije poput I Love Lucy, Leave It to Beaver i The Honeymooners postale glavna jezgra za obiteljsko gledanje tijekom tjedna. Pedesete godine 20. stoljeća također su donijele rock and roll, s izvođačima poput Elvisa Presleyja, Sama Cookea, Chucka Berryja i Fatsa Domina, koji su dominirali radijskim eterom. Pedesete godine 20. stoljeća postavile su i temelje za eksploziju pop-kulture u šezdesetima, u kojima su se pojavili Beatlesi i osvojili svijet, utječući ne samo na pop-glazbu već i na modu i generacijsku prepoznatljivost. U 1970-ima, u posthipijevskom dobu razočaranja i fatalizma, novog Hollywooda i starih trauma, pop-kultura je tavorila u rutini, a TV sapunice poput Days of Our Lives, As the World Turns i The Edge of Night porasle su u popularnosti, postajući neka vrsta obiteljske utjehe.

Pop-kultura 1980-ih, nakon revolucionarne punk i post-punk eksplozije, smisao postojanja (i zarade) pronašla je u novom romantizmu, MTV mainstreamu, WHS-u i izrazito sintetiziranom kiču, sveopćoj društveno prihvatljivoj pojavi. Međutim, zdravo tkivo popularne kulture zadržalo se u undergroundu, iz kojeg je na svjetla pozornice izišla i nova, osnažena pop-glazba 1980-ih, čiji se utjecaji mogu vidjeti i u ovom, 21. stoljeću. Tijekom 1990-ih, posljednjeg desetljeća prije nego što se pop-kultura proširila na internet, grunge rock i hip hop prožimali su cijelu popkulturnu scenu, što je također utjecalo na način na koji su ljudi, posebno mladi, gradili svoj odnos prema društvu. Televizija je pak postala rasadište popkulturnih fenomena poput Sopranosa...

Pop-kulturu od 2000-ih do 2020-ih oblikovale su brže tehnološke promjene i porast digitalnih platformi. Reality televizijske emisije poput Survivora, Američkog idola i Keeping Up with the Kardashians transformirale su gledanje televizije, a novonastali YouTube, Facebook, a poslije i TikTok, omogućili su korisnicima trenutno stvaranje i širenje trendova. Streaming servisi poput Netflixa i Spotifyja revolucionali su način na koji ljudi konzumiraju medije, dovodeći do maratonskog gledanja i preporuka temeljenih na algoritmima. Globalni fandomi formirali su se oko franšiza poput Marvel filmskih serijala, Harryja Pottera, Igara gladi i Igara prijestolja, K-popa i grupa poput BTS-a, odražavajući svu veću i raznovrsniju međunarodnu prirodu popularne kulture. Trendovi su se počeli širiti svijetom brzinom munje (cosplay, jedan je od njih!), prelazeći kulturne i međunarodne barijere, a to čine i danas.

NOVI BABILON

Ukupno uzevši, popularna kultura naša je svakodnevica sa svim svojim dobrim i lošim stranama. Ili kako to zaključuje Camille Paglia, glasovita američka akademkinja, društvena kritičarka i feministica: "Popularna kultura je novi Babilon, u kojem sad struji toliko umjetnosti i intelekta. To je naše carsko kazalište seksa, vrhovni hram zapadnog oka. Živimo u dobu idola. Poganska prošlost, nikad mrtva, ponovno plamti u našim mističnim hijerarhijama slave."

I možda je u pravu i Criss Jami, američki pjesnik, esejist i egzistencijalistički filozof, osnivač i dizajner Killosopher Apparela, kad ovako zbori: "Popularna kultura je mjesto gdje se sažaljenje naziva suosjećanjem, laskanje ljubavlju, propaganda znanjem, napetost mirom, tračevi vijestima, a automatsko podešavanje pjevanjem."