Samo pet mjeseci prije ključnih izbora brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva sastao se u Washingtonu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Na povratku u Braziliju Lula da Silva rekao je da je njegov osobni odnos sa SAD-om dobar. Optimistično najavljuje da bi predsjednik Donald Trump mogao potaknuti američka ulaganja u Brazil, spriječiti rast carina i sankcija te osigurati veće poštovanje prema brazilskoj demokraciji.

"Trump zna da se protivim ratu s Iranom, ne slažem se s njegovom intervencijom u Venezueli i osuđujem genocid u Palestini", rekao je Lula u intervjuu za Washington ⁠Post nakon sastanka.

Još je dodao: "Ali moja politička neslaganja s Trumpom ne ometaju moj odnos s njim kao šefom države. Ono što želim je da se prema Brazilu odnosi s poštovanjem i prihvaćanjem mene kao demokratski izabranog predsjednika."

BEZ OČEKIVANE DRAME

Podsjetimo, sukob dvaju američkih predsjednika seže u Trumpov prvi mandat kada je brazilski glavni tužitelj podignuo optužnicu protiv Trumpova favorita Bolsonara za zavjeru s ciljem atentata na predsjednika Lulu, dva tjedna prije nego što je preuzeo dužnost. Poslije je peteročlano vijeće Vrhovnog suda Brazila većinski osudilo Bolsonara po svih pet točaka optužnice, uključujući pokušaj puča, vođenje naoružane kriminalne skupine i pokušaj nasilnog ukidanja demokracije i vladavine prava. Također su dokazali da je Bolsonaro bio upoznat s planiranjem atentata na Lulu. Iako je Bolsonaro osuđen na 27 godina zatvora, kazna mu je preinačena na kućni pritvor, iz kojega preko sina Flavija okrupnjava fragmentiranu brazilsku desnicu za izbore u listopadu.

LUIZ INACIO LULA DA SILVA

EVARISTO SA/AFP

Većina analitičara smatra da je Lula u Washingtonu ispunio svoje ciljeve. Redom, poboljšao je bilateralne odnose koje je Trump prije opteretio carinama, nepoštenim trgovačkim praksama. Osvrnuli su se na pitanje organiziranog kriminala, koji prema Trumpu potiče Brazil. "Rekao sam predsjedniku da dio oružja koje stiže u Brazil dolazi iz Sjedinjenih Država. To je problem s kojim se moramo suočiti zajedno", izjavio je Lula.

Dočekan u Bijeloj kući u iznenađujuće toplom okruženju, Lula je uspio pokazati brazilskim glasačima da veze Brazila sa SAD-om i Washingtonom nisu samo ekskluzivno pravo obitelji Bolsonaro, čiji predstavnik prema izbornim anketama sustiže Lulu u utrci za predsjednika. U Braziliji je Trumpovo toplo gostoprimstvo dočekano kao olakšanje, svojevrsna diplomatska pobjeda jer su bolsonaristi očekivali da će Trump Luli prirediti niz neugodnih i ponižavajućih trenutaka kao prije Zelenskom.

Naime, mjesecima je Bolsonarov tabor davao sve od sebe kako bi dokazao ekskluzivno prijateljstvo s Trumpom i pokretom MAGA. Flavio Bolsonaro, predsjednički kandidat obitelji, često je putovao u SAD, ističući se na konzervativnim događajima poput CPAC-a, s nadom da će tako poslati poruku kako samo Bolsonar može obnoviti posebne odnose Brazila s Trumpovom državom.

IDEOLOGIJA NOVCA

Bez obzira na srdačni prijem Lule, Trump naravno nije potpuno okrenuo leđa bolsonaristima. Probolsonaristi i dalje imaju težinu unutar Trumpova tabora, posebno među republikanskim jastrebovima i libertarijancima. Zanimljivo, tijekom sastanka navodno se raspravljalo i o primjeni Zakona Magnitsky, usmjerenog protiv brazilskih dužnosnika, uključujući suce koji su osudili Bolsonara. Podsjetimo Zakon je nazvan po Sergeju Magnickom, Ukrajincu koji je umro u ruskom zatvoru. Zakon omogućuje Sjedinjenim Državama da uvedu sankcije političarima, vladinim dužnosnicima i njihovim pristašama koji krše ljudska prava ili su uključeni u korupciju velikih razmjera u svijetu. Zakon se može primijeniti na osobe koje su materijalno, financijski ili tehnološki pomagale vladinim dužnosnicima uključenima u korupciju. Spomenuti zakon donesen je 2012. godine kao odgovor na kršenje ljudskih prava i korupciju, čiji rast ugrožava stabilnost međunarodnog političkog i ekonomskog sustava.

Zakon Trump koristi parcijalno, a u slučaju Brazila on se tumači kao Monroe doktrina u praksi.

Dalje, razgovaralo se o osjetljivim temama uključujući brazilski izborni proces i Pix - brazilski sustav besplatnog trenutnog plaćanja, za koji Trump smatra da smanjuje tržišni udio američkih financijskih divova Visa i Mastercard. Inače sustav instant-plaćanja Pix koriste gotovo svi u Brazilu, od uličnih prodavača do velikih trgovaca. U nedavnom komentaru ekonomist Paul Krugman čak ga je reklamirao kao "budućnost novca". Brazilski sustav trenutnog plaćanja funkcionira slično kao i američke aplikacije za plaćanje poput Zelle, ali umjesto da njime vlada konzorcij banaka, kontrolira ga Brazilska središnja banka. Sustav plaćanja koriste sve klase, a 159,9 milijuna ljudi registrirano je krajem lipnja 2025., prema podacima brazilske Središnje banke. Vjeruje se kako je Pix najbolja stvar koju je vlada učinila za najsiromašnije.

RAZVOJNA OGRANIČENJA

Na kraju je na red došla najvažnija točka - strateške sirovine. Brazil prema Atlas Critical Mineral posjeduje treće najveće rezerve rijetkih zemnih metala na globalnoj razini, s procjenama koje sugeriraju oko 22 milijuna tona, ponajprije smještenih u državama kao što su Minas Gerais, Bahia, Goiás i São Paulo. Projekt Serra Verde, prvi integrirani brazilski rudnik rijetkih zemnih metala, nedavno je započeo s radom i očekuje se da će proizvoditi oko 5000 tona rijetkih zemnih oksida godišnje, fokusirajući se na ključne elemente poput neodimija i praseodimija, nužne u industriji magneta.

Prepreke koje sprječavaju zemlju u kapitalizaciji svojih golemih resursa su financijska ograničenja, tržišna nejednakost i strukturni izazovi. S tim u vezi, brazilske banke i financijske institucije ne dopuštaju da se rudarska prava ili buduća proizvodnja koriste kao kolateral za zajmove. To ograničava sposobnost tvrtki da osiguraju lokalno financiranje, prisiljavajući ih da traže strana ulaganja.

Ova ovisnost o vanjskom financiranju potkopava sposobnost zemlje da uspostavi samoodrživu industriju rijetkih zemnih elemenata.

Lulin tim trenutno inzistira da cijeli tehnološki proces, od rudarenja, rafiniranja do prodaje mora biti obavljen kod kuće. Vizija je konačno progurati Brazil na višu tehnološku razinu, odnosno spriječiti da ostane sirovinska baza gramzivim ekonomijama poput američke.

Politika se gura kroz Zastupnički dom brazilskog parlamenta u kojem je prošao PL 2780, zakon koji detaljno opisuje novi nacionalni okvir za kritične i strateške sirovine, uključujući rijetke zemne metale. Zakon sada čeka potvrdu u Senatu. Moguće je i da Senat ne potvrdi zakon ili ga pošalje na doradu jer u izvornom tekstu nema izričitog predviđanja sudjelovanja autohtonih naroda ili strukturiranih mehanizama socijalne uključenosti u upravljanju rudarenjem.

POLITIKA NESVRSTAVANJA

Ova odsutnost pravde posebno je zabrinjavajuća kada se razmatra brazilski ustavni okvir. Članak 231. Saveznog ustava priznaje autohtonim narodima izvorna prava na zemlju koju tradicionalno posjeduju, kao i njihovu društvenu organizaciju, običaje, jezike i tradiciju. Osim toga određuje da iskorištavanje prirodnih resursa na autohtonim teritorijama ovisi o odobrenju Nacionalnog kongresa, nakon saslušanja ugroženih zajednica.

Dalje je Lula Trumpu pojasnio kako je Brazil otvoren za partnerstva sa Sjedinjenim Državama, Kinom, Europskom unijom i Japanom s ciljem jačanja svoje tradicionalne politike nesvrstavanja u vanjskopolitička i gospodarska pitanja. Država na ovaj način signalizira kako želi držati sva vrata otvorena i da nema namjeru pridružiti se kritičnom mineralnom bloku pod vodstvom SAD-a. Za administraciju koja pokušava povezati saveznike u zapadnu arhitekturu kritičnih minerala, brazilska poruka se tumači kao odbijenica.

Dakle, putovanje Lule u SAD i srdačni razgovori s Trumpom u Washingtonu znak su da se svjetska politička arhitektura ipak mijenja i da srednje sile poput Brazila koriste rivalstvo SAD-a i Kine kako bi ojačale svoju poziciju i ostale relevantne na globalnoj sceni. n