Nakon što je Zastupnički dom SAD-a, tijesnom većinom od 215 glasova naprema 208 glasova protiv, predsjedniku Donaldu Trumpu naložio da za eventualni nastavak rata protiv Irana primijeni Zakon o ratnim ovlastima i dobije odobrenje Kongresa, američki čelnik je iskusio prilično težak politički udarac.

Kako su za ovu rezoluciju glasala i četiri republikanska kongresnika, jasno je kako i dio njegove stranke nije bezrezervno spreman podržavati rat protiv Irana, a ako sličnu rezoluciju usvoji i Senat, pritisak na Bijelu kuću dodatno će narasti.

Povlačenje

Unatoč ovoj otvorenoj pobuni u stranci možda je rezolucija Zastupničkog doma za Trumpa i poput “dara s neba”. Naime, Bijela kuća već se tjednima pokušava izvući iz sukoba na Bliskom istoku otvorenog posljednjeg dana veljače, no to izvlačenje ni u kojem slučaju ne smije izgledati kao gubitak rata. Rezolucijom Zastupničkog doma Trump dobiva priliku okončanja sukoba i povlačenja vojnih snaga s Bliskog istoka pri čemu neće moći proglasiti pobjedu, ali za sve može okriviti “zle demokrate i četiri izdajnika iz republikanskih redova” koji su glasali za rezoluciju. Ako se odluči na takav pristup, jednim udarcem rješava dvije muhe. Povlači se iz sukoba koji mu je prerastao u noćnu moru, a ujedno za sve krivnju prebacuje na svoje političke protivnike.

- Što će Trump doista napraviti, vidjet ćemo za nekoliko dana. Ako doista prekine napade i povuče vojsku, bit će jasno kako je iskoristio rezoluciju da se izvuče iz sukoba s Iranom. U suprotnom, može i dalje nastaviti s ratnim operacijama, jer rezolucija treba proći cijeli zakonodavni proces, a Trump ima i mogućnost veta. U tom bi slučaju bila potrebna dovotrećinska većina u oba doma Kongresa, što nije izgledno - kaže politički analitičar i povjesničar dr. Petar Bašić.

Političko oružje

Iran bi sada mogao ubrzati pregovore jer obje strane vide priliku za okončanje sukoba. Naime, Teheran je u financijskom smislu iscrpljen i jedva čeka da ponovo počne s izvozom nafte u punom kapacitetu. S druge strane, Iranci mogu zaključiti i da je Trump dodatno oslabljen, čime bi postavili veće zahtjeve u pregovorima. U svakom slučaju, već sada je sigurno kako iranski nuklearni program, koji je nominalno i bio povod za početak američko-izraelskih napada na ovu državu, neće biti napušten.

- Prije tjedan dana Trump je mogao prema Teheranu nastupati kao predsjednik koji ima potpunu podršku političkih krugova u Washingtonu, kao predsjednik koji sam može povlačiti sve poteze, ne pitajući nikoga za odobrenje. Danas to više nije tako. Iranci vide kako Senat raspravlja o ograničavanju rata, i kako dio republikanaca prelazi na drugu stranu - kaže dr. Bašić.

Zakon o ratnim ovlastima, na temelju kojega je Zastupnički dom i zatražio od Trumpa obustavljanje ratnih operacija u Iranu, jedan je od najkontroverznijih akata u američkom zakonodavstvu. Njegova osnovna ideja je da predsjednik može hitno poslati vojsku u borbu, ali da mora o tome obavijestiti Kongres u roku od 48 sati. Ako Kongres ne odobri operaciju, vojska se mora povući nakon 60 dana. Ovaj zakon su Ronald Reagan i Barack Obama zaobilazili tijekom akcija u Libiji, Bill Clinton za vrijeme zračnih udara na Srbiju, a Trump ga zaobilazi danas, tijekom sukoba u Iranu. Zakon se, u dijelu američke javnosti, drži neustavnim, a na to pitanje do danas niti jedan sud nije odgovorio.