Posljednjih godina Azerbajdžan se sve snažnije pozicionira kao važan akter na međunarodnoj sceni. U ovom intervjuu razgovaram s Nj. Eksc. Anarom Imanovim, veleposlanikom Republike Azerbajdžana u Republici Hrvatskoj, o ekonomskoj suradnji s Europskom unijom i ulozi Azerbajdžana u suvremenim globalnim procesima.

Kako vidite ulogu Azerbajdžana u kontekstu europske energetske sigurnosti i globalne energetske tranzicije?

- Azerbajdžan i njegovi europski partneri uspješno surađuju u opskrbi energijom već desetljećima. Azerbajdžan se pokazao kao pouzdan partner za Europu osiguravajući neprekidnu opskrbu sirovom naftom i plinom unatoč različitim izazovima. Azerbajdžan izvozi svoju naftu u europske zemlje od 90-ih. No svoj plin Azerbajdžan je počeo izvoziti u Europu relativno nedavno, točnije, od 31. prosinca 2020., kada je počeo funkcionirati Južni koridor, koji povezuje plinska polja Azerbajdžana s europskim potrošačima. SGC je megaprojekt, vrijedan 33 milijarde dolara, koji ima za cilj povećati i diversificirati europsku opskrbu energijom izvozom azerbajdžanskog plina iz plinskog kondenzatnog polja Shah Deniz u Tursku i EU.

Nakon početka rata između Rusije i Ukrajine, u okviru nalaženja alternativnih dobavljača, EU je započeo pregovore s Azerbajdžanom. Kao rezultat tih pregovora, 22. srpnja 2022., tijekom posjeta gospođe Ursule von der Leyen Azerbajdžanu, potpisan je Memorandum o razumijevanju između Azerbajdžana i EU-a o strateškom partnerstvu u području energetike. Taj memorandum o razumijevanju podržava udvostručenje izvoza prirodnog plina iz Azerbajdžana u EU do 2027. godine. Također, Azerbajdžan planira proširenje kapaciteta Transanatolijskog plinovoda (TANAP) sa 16 na 32 milijarde kubičnih metara (bcm) i kapaciteta Transjadranskog plinovoda (TAP) s 10 bcm na 20 bcm.

VELEPOSLANSTVO

Uz povećanje izvoza plina i sirove nafte Azerbajdžan također radi na projektima izvoza električne energije u EU kako bi proširio suradnju u sektoru zelene energije. U tu svrhu 17. prosinca 2022. Azerbajdžan je potpisao sporazum s Gruzijom, Rumunjskom i Mađarskom o izgradnji električnog kabela koji će prolaziti ispod Crnog mora i prenositi električnu energiju na temelju zelenih izvora iz Azerbajdžana u Europu. Taj kabel postat će novi izvor energije za EU, što će pomoći u daljnjem jačanju njezine energetske sigurnosti.

Obostrani interesi

Energetska politika i klimatske promjene, kako se Azerbajdžan postavlja u tom kontekstu...?

- Naša zemlja prihvaća naprednu energetsku politiku usklađenu s globalnom agendom za klimu. Azerbajdžan odlučno kreće prema zelenoj energetskoj budućnosti. To uključuje transformaciju oslobođenih regija Karabaha i istočnog Zangezura u zelene energetske zone s naglaskom na proizvodnji solarne, vjetroelektrane i hidroelektrane. Do 2030. godine Azerbajdžan ima za cilj utrostručiti svoj kapacitet obnovljivih izvora energije, na četiri gigavata, uključujući puštanje u pogon ključnih projekata poput vjetroelektrane Khizi-Absheron od 240 MW. Integriramo napredne sustave za pohranu energije kako bismo upravljali proizvodnjom obnovljivih izvora i osigurali otpornost mreže, što je bitno za stabilnu i održivu opskrbu energijom. Naša predanost proteže se izvan nacionalnih granica, jer aktivno razvijamo koridore zelene energije koji povezuju Južni Kavkaz, Srednju Aziju, Tursku i Europu. Ta regionalna suradnja pomoći će u diversifikaciji izvora energije, poboljšanju sigurnosti električne energije i smanjenju emisija stakleničkih plinova za milijune tona godišnje.

Govoreći o doprinosu Azerbajdžana globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, želio bih istaknuti uspješnu organizaciju COP-29 od strane naše zemlje 2024. godine. Mnoge odluke donesene na COP-29 bile su zaista revolucionarne, a njihova provedba znatno će pridonijeti globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.

Posljednjih godina suradnja Azerbajdžana i Hrvatske donijela je novu dimenziju u odnosima, a trgovinska razmjena kontinuirano raste. Kao veleposlanik koji je u listopadu 2025. obilježio treću godinu vođenja misije u Hrvatskoj, u kojim područjima vidite daljnje mogućnosti za jačanje suradnje?

- Azerbajdžan i Hrvatska uživaju u odnosima tradicionalnog prijateljstva i strateškog partnerstva. Drago mi je primijetiti da se suradnja naših zemalja aktivno razvija u svim područjima posljednjih godina. Energetska suradnja glavni je pokretač bilateralne gospodarske suradnje naših zemalja. Azerbajdžan opskrbljuje Hrvatsku sirovom naftom, igrajući tako važnu ulogu u energetskoj sigurnosti Hrvatske. Obje zemlje također rade na razvoju suradnje u području plina, pa se nadam da ću uskoro vidjeti značajan napredak i u tom području.

Prilike za poboljšanje su i u područjima poput obnovljivih izvora energije, gdje bi obje zemlje mogle surađivati ​​kako bi se postigli klimatski ciljevi. Nedavno su u raspravama istaknuti izgledi za suradnju u zelenoj energiji, pokazujući hrvatsku stručnost u održivim tehnologijama koje su u skladu s naporima Azerbajdžana za diversifikaciju. Osim toga, sektori poput IT-a, brodogradnje, farmaceutike i poljoprivrede nude značajan prostor za daljnje angažiranje poduzeća naših zemalja. Postoji golem potencijal za suradnju u području međusobnih ulaganja. Azerbajdžan je već pokazao interes za ulaganje u Hrvatsku. Također se nadamo privući hrvatska ulaganja u našu zemlju, posebno s obzirom na dobre, vrlo atraktivne uvjete koji su u našoj zemlji stvoreni za investitore.

U 2025. godini slavili smo 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa između Azerbajdžana i Hrvatske, a obje strane naporno su radile kako bi dale dodatni poticaj bilateralnoj suradnji u ovoj posebnoj godini. Niz važnih zajedničkih događaja organiziranih ove godine i nekoliko uzajamnih posjeta na visokoj razini između naših zemalja pokazatelj su važnosti koju naše zemlje pridaju razvoju bilateralnih odnosa. Uvjeren sam da će naš zajednički rad s hrvatskim prijateljima definitivno dovesti do značajnog proširenja i produbljivanja bilateralne suradnje u svim područjima.

Crnomorski resursi

Kao što ste rekli, Azerbajdžan zajedno s Gruzijom, Rumunjskom i Mađarskom planira izgraditi kabel ispod Crnog mora za prijenos električne energije proizvedene iz vjetra u Azerbajdžanu. Kako napreduje taj projekt?

- Projekt Crnomorski podmorski kabel (BSSC) značajna je inicijativa usmjerena na jačanje energetske i digitalne povezanosti Južnog Kavkaza i jugoistočne Europe. Projekt vode Azerbajdžan, Gruzija, Rumunjska i Mađarska, uz podršku EU-a. Projekt predviđa izgradnju 1195 kilometara dugog podmorskog kabela napona (HVDC) ispod Crnog mora. Ta infrastruktura olakšat će prijenos obnovljive električne energije iz Azerbajdžana u Europu, ojačati energetsku sigurnost te promovirati održivi razvoj i regionalnu suradnju. Projekt Crnomorska energija osmišljen je za transport zelene energije proizvedene u azerbajdžanskom dijelu Kaspijskog jezera do Gruzije, a odatle podmorskim kabelom preko Crnog mora do Europe. Očekuje se da će se Koridorom godišnje izvoziti 4 GW zelene energije. Studija izvedivosti već je u završnoj fazi, a očekuje se da će izgradnja infrastrukture trajati tri-četiri godine. Projekt je osigurao ulaganje od 2,3 milijarde eura od Europske komisije i zajam od 35 milijuna dolara od Svjetske banke. Nakon što bude operativan, bit će to najduži podmorski energetski kabel na svijetu.

U lipnju 2023. Bugarska je objavila svoju namjeru pridruživanja, a Srbija i Moldavija također su izrazile interes za sudjelovanje. Energetski operatori iz Azerbajdžana, Rumunjske, Gruzije i Mađarske potpisali su memorandum o osnivanju zajedničkog poduzeća za provedbu projekta. Datum završetka izgradnje podmorskog energetskog kabela u Crnom moru predviđen je za 2030. godinu. Studiju tehničke i ekonomske izvedivosti projekta provela je talijanska konzultantska tvrtka CESI.

Za Azerbajdžan BSSC je u skladu sa strategijom zemlje za diversifikaciju izvoza energije od fosilnih goriva i pristup europskim tržištima zelene energije. Azerbajdžan ima golem potencijal solarne i energije vjetra (135 GW na kopnu i 157 GW na moru).

Kako bi se taj potencijal iskoristio, prekogranična infrastruktura i pristup tržištu su ključni, što projekt BSSC omogućuje. Omogućavanjem prijenosa obnovljive energije velikih razmjera u Europu projekt podržava strategiju energetske tranzicije Azerbajdžana i pomaže u održavanju njegove relevantnosti kao regionalnog izvoznika energije u kontekstu dekarbonizacije. Mogući su i budući doprinosi zemalja srednje Azije projektu podmorskog kabela Crnog mora. Zemlje poput Kazahstana, Uzbekistana i Turkmenistana posjeduju obilne, uglavnom neiskorištene, obnovljive energetske resurse - posebno solarnu i energijiu vjetra - koji znatno premašuju njihove domaće potrebe za potrošnjom. Integracija tih energetski bogatih država u projekt BSSC ne samo što će diversificirati bazu opskrbe projekta nego će i snažno učvrstiti status koridora kao transnacionalnog energetskog mosta između Azije i Europe. Prvi koraci u tom smjeru već su napravljeni. U svibnju 2024. ministri energetike Kazahstana, Azerbajdžana i Uzbekistana potpisali su memorandum o suradnji na integraciji svojih energetskih sustava. Svrha memoranduma je razjasniti glavne uvjete za suradnju u provedbi projekta povezivanja energetskih sustava Azerbajdžana, Kazahstana i Uzbekistana u smjeru zajedničke integracije. Stranke će provoditi najučinkovitiju trgovinu energijom uz tehničku i ekonomsku podršku, uključujući polaganje visokonaponskih kabela na dno Kaspijskog jezera i teritorija drugih zemalja, kako bi se olakšalo povezivanje energetskih sustava.

Crnomorski podmorski kabel (BSSC) ima potencijal postati jedan od najznačajnijih projekata zelene energije u svijetu, učinkovito stvarajući strateški most za integraciju zelene energije između Južnog Kavkaza, Srednje Azije i Europske unije.

Armenija i Azerbajdžan finalizirali su povijesni tekst mirovnog sporazuma u kolovozu 2025., na poticaj američkog predsjednika Donalda Trumpa, što je označilo prekretnicu u višedesetljetnom sukobu. Koji su glavni izazovi nakon potpisivanja sporazuma i kakvu ulogu vidite za međunarodne aktere u održavanju trajnog mira?

- Želio bih napomenuti da mirovni sporazum Azerbajdžana i Armenije u Washingtonu nije potpisan, nego parafiran. To jest, stranke su izrazile suglasnost s tekstom sporazuma, i ako Armenija ispuni određene uvjete, sporazum se može potpisati. Ti uvjeti nisu tajna. Jedan od naših uvjeta bio je raspuštanje Minske skupine OESS-a, koja je tri desetljeća bez uspjeha pokušavala riješiti sukob, te ga je zapravo efektivno zamrznula. Drago mi je što mogu primijetiti da su tijekom sastanka u Washingtonu u kolovozu 2025. ministri vanjskih poslova Azerbajdžana i Armenije potpisali zajednički apel OESS-u za raspuštanje Minske skupine, a danas je ta skupina, zajedno sa svim povezanim strukturama, potpuno raspuštena. Bez sumnje, to je jako važan rezultat sastanka u Washingtonu.

Drugi uvjet su izmjene Ustava Armenije, koji još uvijek sadržava odredbe o teritorijalnim zahtjevima prema Azerbajdžanu. Prema Ustavu Armenije, svaki međunarodni sporazum koji potpišu dužnosnici te zemlje, a koji je u suprotnosti s Ustavom automatski je ništavan. Preambula Ustava ima referencu na armensku deklaraciju o neovisnosti, koja sadržava nedvosmislene teritorijalne zahtjeve prema Azerbajdžanu. U tim okolnostima, mirovni sporazum Azerbajdžana i Armenije ne može se potpisati, jer bi automatski izgubio svoju pravnu snagu. Naš je cilj da mirovni sporazumi s Armenijom ostanu na snazi ​​dugo vremena, bez obzira na promjene u vodstvu zemlje. Nadamo se da armenska strana razumije važnost tog pitanja i da će se u bliskoj budućnosti izraditi odgovarajući amandmani na njezin Ustav te potpisati mirovni sporazum između naših zemalja.

VELEPOSLANSTVO