epa12362151 A handout photo released by the press service of the State Emergency Service (SES) of Ukraine shows Ukrainian rescuers working to extinguish a fire at an industrial enterprise after a Russian strike in Kyiv, Ukraine, 08 September 2025, amid the Russian invasion. The SES reported no casualties from the overnight Russian attack, which was part of a large-scale launch of over 140 drones across Ukraine. EPA/STATE EMERGENCY SERVICE OF UKRAINE HANDOUT -- BEST QUALITY AVAILABLE -- MANDATORY CREDIT: STATE EMERGENCY SERVICE OF UKRAINE -- HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES
EPA
13.9.2025., 7:00
TJEDNI OSVRT

Mir u Ukrajini nije na vidiku, pa onda ni kontrola mira

Dvadeset šest zemalja spremno je sudjelovati u međunarodnim snagama kao dio sigurnosnih jamstava za Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom, objavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon samita država saveznica Kijeva. “Kao oblik jačanja mira, 26 zemalja obvezalo se rasporediti trupe u Ukrajini, gdje će biti prisutne na kopnu, moru ili u zraku”, rekao je Macron novinarima u Parizu.

Iz Vlade RH je stigla potvrda da Hrvatska nije među 26 zemalja koje spominje Macron. “Hrvatska neće slati vojnike, ali osiguravamo svaku drugu pomoć Ukrajini već tri i pol godine otpočetka agresije”, rekli su iz Vlade. U skladu je to s politikom koju vode Njemačka, Italija i Poljska, koje zasada ne žele slati vojnike ni u kakvu misiju u Ukrajinu. S druge strane, Francuska i Velika Britanija su spremne. Za Ameriku se zna, barem trenutačno kako se postavlja: nakon što je prošli mjesec prostro crveni tepih pred ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, Donald Trump je optužio Putina za zavjeru s Kinom i Sjevernom Korejom nakon što su čelnici triju zemalja u Pekingu priredili demonstraciju jedinstva na raskošnoj komemoraciji završetka Drugog svjetskog rata. Onda je Putin dao izjavu kojom se, pak, deklarirao da ne može jasnije: “Zapadne vojne snage raspoređene u Ukrajini smatrat će se legitimnim metama ruskih napada.”

Jasno je dakle da je Trumpov plan postizanja mira u Ukrajini - propao. Možda jednom uskrsne, ali u ovom trenutku od njega nema ništa, to su priznali i Putin i sam Trump. Naravno, sudjelovanje vojski Koalicije voljnih odnosilo bi se na očuvanje i kontrolu mira u Ukrajini, u slučaju potpisa mirovnog ugovora. Nitko ni ne govori o sudjelovanju trupa NATO-a u ovom trenutku u Ukrajini - to nije tema. Međutim, u slučaju da se ugovor na kraju ipak potpiše, tada bi 26 zapadnih vojski bilo spremno čuvati mir. Koje su to točno države, javnost još ne zna - poznato je međutim da Njemački kancelar Friedrich Merz smatra kako “za Njemačku fokus mora biti na financiranju, naoružavanju i obuci ukrajinskih oružanih snaga”.

Volja za mir nažalost ne postoji kod onih koji su rat i pokrenuli, a to su vodeći ljudi Kremlja. Stoga će koalicija voljnih, nevoljna da se unisono složi oko daljnjeg postupanja, morati očito naći nove/stare modele podrške Ukrajini, kao što je pomoć u naoružanju i opremi, i slično. Mir nije na vidiku, pa onda ni kontrola mira.