Datum objave: 2. siječnja, 2023.
Jedna od najstarijih i glavnih osječkih gornjogradskih ulica, Kapucinska
ulica, u izlozima svojih kuća, sagrađenih u stilskom rasponu od baroka preko
historicizma, secesije i moderne do socrealizma, predstavljala je najrazličitiju
ponudu osječkih trgovaca i obrtnika. Poznato nam je da je u toj ulici od sredine
19. do kraja 20. stoljeća bio smješten najveći broj najvažnijih osječkih
fotografskih atelijera, od Knittela, Varnaia, Svirčevića, Rechnitzera, preko
Szegea i Legradića, do i danas postojećeg Fotoreklama.

Jednako
tako za tu ulicu možemo reći i da je bila glavna ulica osječkog slastičarstva.
Koliko nam je poznato, slastičarnice/konditoraji bili su pozicionirani i na
sjevernoj i na južnoj strani Kapucinske ulice, a zanimljivo je da su ipak
dominirali na južnoj strani, vjerojatno kako bi unutrašnjost slastičarnica imala
prirodni duboki hlad i kako sunčane zrake ne bi kvarile iznimno osjetljive
slastičarske produkte - od kolača i torti do sladoleda i drugih slastica.
Skladna izdužena historicistička katnica, najduža kuća u ulici, sagrađena uz
baroknu kapucinsku crkvu i samostan, tijekom svoga postojanja bila je adresa
mnogim osječkim slastičarnicama. Na prijelazu dvaju stoljeća, u razdoblju
secesije, ondje je svoj konditoraj otvorio Franz Hoffman, koji je, između
ostaloga, nudio velik izbor bombona, voća, kompota, deserte, stolnog i čajnog
peciva, parfea i sladoleda u najboljim izvedbama. Svakovrsne torte i kolače
nastavio je nuditi i Hofmannov nasljednik, Adolf Grellmann, koji je nastavio
voditi konditoraj s naznakom da je Hoffmanov nasljednik, pri čemu je redovito
isticao njegovu zlatnu medalju s diplomom dodijeljenu na Svjetskoj izložbi u
Parizu 1900. Nakon završetka Prvog svjetskog rata slastičarnicu u toj kući vodi
slastičarski obrtnik Alois Vaniček, koji je u ponudi uvijek imao svježe pecivo,
te velik izbor bombona i čajnog peciva, pri čemu je naručiteljima osiguravao i
dostavu na kućnu adresu. U isto vrijeme u jednom od lokala te kuće trgovački
dvojac Krauss i Neumann otvorio je najraskošniji osječki dućan delikatesne robe,
u kojem je nudio vrhunska vina i šampanjce, rudne vode (danas mineralna voda),
rum, južno voće, začine i slastice. Iz toga se posla ubrzo razvila i proizvodnja
slastica, te je na kraju nastala i tvornica kandita i čokolade Gustava Krausa,
čiji je logotip bio specifično oblikovano ime Osijek. Ubrzo zatim Kraus je u
susjednoj kući otvorio modernu velegradski uređenu slastičarnicu koja je nudila
besprijekorne slastice najrazličitijih vrsta.
Koliko je ta slastičarnica
odskakala od uobičajenog osječkog standarda, otkriva nam jedna kratka novinska
bilješka iz 1924.: "Slično je (Tarnikovoj ljekarni, nap. GMI) uređena Krausova
slastičarna, samo onaj moderni stil čovjeka zabljesne, pa kad izađeš iz radnje,
znaš, da si vidio nešto lijepo za oko, ali ne znaš, što je to bilo..." Nakon
Drugog svjetskog rata u toj je kući bila slastičarnica u društvenom vlasništvu.
Na sjevernoj strani ulice u baroknoj katnici na mjestu 1910. godine
sagrađene trokatne Prve hrvatske štedionice bio je na prijelazu dvaju stoljeća
konditoraj čiji je vlasnik bio Elemer Szanto. Iza jednostavnih drvenih vratnica
ulaza nalazio se skromno uređen izlog, a vjerojatno jednako takva bila je i
unutrašnjost slastičarnice. Szantovu je slastičarnicu preuzeo slastičar Šipicki,
koji ju je 1909., zbog rušenja kuće i izgradnje trokatnice, preselio iz
Kapucinske ulice u Županijsku. Na istoj strani ulice donedavno se nalazila i
slastičarnica Korzo, u kojoj su prethodnih nekoliko desetljeća Osječani mogli
uživati u sjajnim orijentalnim slasticama, baklavama i tulumbama, ali i
klasičnim roladama, krempitama i šampitama, kremastom sladoledu i kesten-pireu s
pravim šlagom.
KRAUSOVA SLASTIČARNICA NA VELESAJMU
Krausova je slastičarnica na Osječkom velesajmu sagradila 1927. kineski
paviljon, u čijoj je unutrašnjosti i na vanjskim natkrivenim terasama nudila:
"Uopće u tome paviljonu zastupana su sva tri poduzeća g. Gustava Krausa, dakle i
proizvodi tvornice poslastica, tvornice čokolade i tvornice kandita ‘Osijek‘,
kao što su čokolada, čokoladni bonboni, deserti, karlsbadske oblatne, jadran
odresci, slatki, kiseli, ljuti, te svileni bonboni, karameli, prženi
badem..."