Novosti
NEUSPIO ATENTAT NA BOLIVIJSKOG PREDSJEDNIKA EVA MORALESA

Bivši hrvatski branitelj Chico ubijen u Boliviji
Objavljeno 18. travnja, 2009.
OSIJEK - Bolivijska policija ubila je u četvrtak troje ljudi koji su navodno pripremali atentat na predsjednika Eva Moralesa, a među njima je i hrvatski državljanin, živopisni Jorge Eduardo Rozsa Flores, u Hrvatskoj poznatiji pod nadimkom Chico, koji se 1991. godine priključio hrvatskim braniteljima i sudjelovao u obrani slavonskog sela Laslova.
Prema tvrdnjama bolivijskih medija tamošnje tajne službe od 3. travnja pratile su sumnjivu grupu stranaca u Santa Cruzu, središtu najbogatije pokrajine u zemlji koja je u stalnom sukobu sa središnjim vlastima zbog protivljenja Moralesovoj verziji socijalizma. Prekjučer u poslijepodnevnim satima policija je upala u hotel Las Americas i uslijedila je žestoka razmjena vatre u kojoj su, osim Chica, poginuli i rumunjski državljanin Mayarosi Ariad, te Irac Duayer Michel Martin, dok su uhićeni Bolivijac Mario Tadić, koji ima i hrvatsko državljanstvo i također je sudjelovao u Domovinskom ratu, te Elod Toaza iz Mađarske. U obližnjem skladištu pronađen je i eksploziv, snajperske puške i dokumentacija koja sugerira da je Morales trebao biti meta atentata. Sam bolivijski predsjednik boravio je u Venezueli, gdje je u društvu predsjednika Venezuele Huga Chaveza i Kube Raula Castra izjavio da su napadači planirali ubiti i potpredsjednika države Alvara Garcca Linera, kao i još jednog člana vlade.
Vijest o smrti Chica među dragovoljcima Domovinskog rata u Hrvatskoj je odjeknula kao bomba. Eduardo Rózsa Flores, ratnoga nadimka Chico, novinarsku je karijeru stigavši u Osijek kao budimpeštanski dopisnik barcelonske La Vanguardije, zamijenio ujesen 1991. godine vojnom. Chico je bio hrvatski ratni vojni invalid, a rat je završio krajem 1992. s činom bojnika. Slavonski suborci pamte ga iz 1992. u postrojbi Izviđačko-diverzantske satnije, te iz susreta 2000. tijekom snimanja autobiografskog filma “Chico” (opisuje osnivanje Prvog internacionalnog voda), u kojemu je glumio samoga sebe i 2001. osvojio prvu nagradu na festivalu u Karlovym Varyma. O ovoj kontroverznoj osobi suborci iz Slavonije govore s poštovanjem, a među onima koji su ratno prijateljstvo s Chicom sačuvali do danas je Osječanin, umirovljeni pukovnik i stopostotni HRVI Krešimir Sudar, nekadašnji pripadnik Izviđačko-diverzantskog voda 160. brigade. “Šokiran sam viješću, bili smo prijatelji. Nevjerovatno je što čujem... Zadnji put smo se susreli kada je sniman film 'Chico', kojeg brojni smatraju najboljim filmom o Domovinskom ratu. Redovito smo komunicirali elektronskom poštom i putem Facebooka. Bio je kontroverzna osoba, ali mirotvorac kojemu je stalo do pravde. Žao mi je što je tako nasilno skončao. Izuzetno cijenim njegov doprinos u Domovinskom ratu, jer je došao kao 'padobranac' i, nakon doživljenih maltertiranja u četničkom zatočeništvu i ubojstva HTV-ovog snimatelja Žarka Kaića, odlučio je braniti Hrvatsku koju je otad uvijek čuvao kao najveću svetinju. U zadnje vrijeme pisao je knjige, bavio se književnošću, slao mi je arapske poslovice. Uvijek ću se sjećati Badnjaka '91., kada smo na osječkom Trgu Ante Starčevića, radosni što je kratkotrajno upaljena javna rasvjeta, zaigrali nogomet”, ispričao je Sudar.

Nevenka ŠPOLJARIĆ

Branimir Glavaš sjeća se kako je Chico došao u Sekretarijat narodne obrane i prijavio se u Zbor narodne garde. “Viđao sam ga prvo na press konferencijama, a onda je odlučio baciti pero i uzeti pušku. Bio je naš prvi internacionalac, a činjenica da je Eduardo prvo došao u Hrvatsku kao novinar imala je medijskog odjeka u svijetu i to je koristilo našoj promidžbi. Do mene nisu stigle nikakve informacije o njegovoj upletenosti u ubojstva nekih novinara, niti da je kršio vojničku stegu. Bio je omiljen među Laslovčanima”, rekao nam je Glavaš, koji se s Chicom posljednji put vidio u Osijeku prije nekoliko godina.(D.Cg.)
Chico je sjećanja na ratno razdoblje u Hrvatskoj objavio u knjizi “Prljavi rat”, koja je u Mađarskoj 1994. prodana u 15.000 primjeraka, a postala je i obvezno štivo na odjelu za taktiku vojne akademije u Budimpešti. Dragovoljac iz inozemstva cijenio je Hrvatsku i za temu budućeg doktorata zamislio je razradu hrvatske protuofenzive na Papuku, krajem 1991.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

IZMJENE ZAKONA IPAK NISU IZGLEDNE

Obveza uzdržavanja unuka neće biti ukinuta

2

IT TVRTKA S AMERIČKIM KLIJENTIMA

Vukovarska tvrtka radi na projektima koji pomažu ljudima

3

KRUNISLAV OLUJIĆ:

Glavaš nije imao veze s ubojstvima