Magazin
PRIPREMA ZA TURISTIČKU SEZONU

Samo domaćom radnom snagom nemoguće je pokriti sve potrebe tržišta
Objavljeno 21. lipnja, 2024.
Ante Mihaljević: Raznolikost radne snage može bolje odgovoriti na potrebe i preferencije gostiju...

U onom kalendarskom smislu u ljetu smo već dvadesetak dana, no gledajući prema pravilima meteorologije, ljeto je počelo jučer, 20. lipnja 2024. A kad smo u ljetu, onda i turizam postaje jedna od glavnih tema. Svi od turizma očekuju puno, posebno tijekom tri ljetna mjeseca, kad je gostiju na Jadranu najviše i kad je zarada najveća, pa i država zadovoljno trlja ruke, jer se ljeti budžet puni najbrže i najviše. Pritom se barata i nizom statističkih podataka iz prošle godine, koji, uza sve druge aspekte turističkog sektora, pokazuju što sve hrvatski turizam može, što ostvaruje i što mu donosi ovogodišnja sezona u udarnim ljetnim mjesecima, a na kraju i u ukupnom godišnjem učinku.

Tako je, primjerice, u 2023. samo u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno 19,5 milijuna dolazaka i 92,4 milijuna noćenja. Turistički sektor vitalna je komponenta hrvatskog gospodarstva, to ne treba posebno naglašavati. S obzirom na to da smo već dobrano u turističkoj sezoni 2024., jedan aspekt koji će znatno utjecati na uspjeh ove sezone jest raznolikost radne snage, ističe stručnjak za prodajnu komunikaciju i odnose Ante Mihaljević.

- Ova raznolikost u radnoj snazi kojoj svjedočimo posljednjih godina uz konkretne izazove ​​donosi i razne prednosti, osobito u sektoru koji je tako dinamičan kao što je turizam. Vjerujem da je o temi demografije, emigracije, dijaspore, stanja u ekonomiji dovoljno pisano i da su brojni autori istaknuli negativne strane ove situacije u kojoj se nalazimo - kaže Mihaljević.

Ante Mihaljević stručnjak je koji već više od deset godina brojne tvrtke, organizacije i pojedince usmjerava prema boljim međusobnim odnosima, primjerice - kako da iskoriste raznolikost radne snage i utječu na komunikaciju unutar hrvatskog turističkog sektora i koje su njezine implikacije na poslovanje i zadovoljstvo gostiju.

VAŽNOST RAZNOLIKOSTI


Raznolikost u radnoj snazi ​​odnosi se na uključivanje pojedinaca iz različitih sredina, kultura, jezika i iskustava. U turizmu ta je raznolikost osobito vrijedna. Hrvatska, poznata po svojim prekrasnim obalama i povijesnim znamenitostima, privlači turiste iz cijelog svijeta. Raznolika radna snaga može učinkovitije zadovoljiti taj široki spektar posjetitelja ako se pobrinemo da komunikacija i pružene usluge zadovolje njihove različite potrebe.

Učinkovita komunikacija smanjuje nesporazume, omogućuje premošćivanje kulturoloških razlika i povećava vjerojatnost ponovnih posjeta i pozitivnih recenzija. Također omogućuje lakši rad, jer se upute i informacije mogu točno prenijeti turistima.

- Različiti timovi koje zajedno s Hrvatima čine radnici iz Nepala, Filipina, Indije, BiH, Srbije, Makedonije, Albanije i ostalih zemalja donose niz kulturnih perspektiva, što može pomoći u premošćivanju kulturnih razlika između ugostiteljskog osoblja i turista. Razumijevanje kulturnih različitosti, koje su ponekad očite, a ponekad u nijansama, ključno je u turizmu, gdje se običaji, tradicija i očekivanja jako razlikuju. Radna snaga koja je raznolika, baš poput naših gostiju, iako i ne dolaze iz istih zemalja, može bolje predvidjeti i odgovoriti na potrebe i preferencije gostiju - navodi Mihaljević, te dodaje:

- Na primjer, turisti iz različitih kultura mogu imati različita očekivanja glede gostoprimstva, brzine usluge i stilova komunikacije. Zaposlenici koji su kulturno svjesni mogu prilagoditi svoju komunikaciju kako bi ispunili ta očekivanja i poboljšali ukupno zadovoljstvo kupaca.


No, kao iskusan stručnjak, Ante Mihaljević upozorava:

- Raznolikost među radnom snagom može izazvati dosta trenja i konfrontacija (ruku na srce, u ugostiteljstvu je napeto i kad su svi iz istog gradića, a kamoli kad su s različitih kontinenata), no također potiče inovacije i poboljšava sposobnosti rješavanja problema unutar radnih timova. Različite perspektive mogu dovesti do kreativnih rješenja i inovativnih pristupa zajedničkim izazovima u sektoru turizma.

Mihaljević još naglašava i svoje iskustvo s edukacija i iz prakse savjetovanja, pa kaže kako je u sektoru koji napreduje zahvaljujući novim iskustvima i atrakcijama sposobnost inovacije velika konkurentska prednost. Iako strani radnici još uvijek odrađuju pretežito pomoćne poslove, odnosno rijetko ih se vidi na rukovodećim pozicijama, ipak pridonose stvaranju različitosti u timovima, a različiti timovi mogu iskoristiti svoje zajedničko znanje i iskustvo kako bi stvorili nezaboravna iskustva svojim gostima.

IZAZOVI I STRATEGIJE


Iako su prednosti raznolikosti radne snage jasne, ona također donosi određene izazove. Učinkovita komunikacija unutar raznolikog tima zahtijeva razumijevanje i poštovanje različitih komunikacijskih stilova i praksi. Hoteli, kampovi, restorani, kafići, iznajmljivači i ostali poslovni subjekti u turizmu moraju početi i/ili nastaviti ulagati u programe obuke koji promiču kulturološku kompetenciju i inkluzivnost među zaposlenicima.

Za sve one koji u svojim timovima i među osobljem imaju raznoliku radnu snagu Ante Mihaljević donosi nekoliko strategija za iskorištavanje benefita raznolikosti u radnoj snazi:

1. Trening o kulturološkoj raznolikosti: Omogućite redovitu obuku za educiranje osoblja o različitim kulturama, jezicima i običajima. To pomaže u smanjenju predrasuda i poboljšanju međuljudskih interakcija.

2. Aktivnosti za izgradnju tima, popularno poznate kao team building: Organizirajte team building aktivnosti koje potiču zaposlenike da uče o pozadinama i iskustvima drugih kolega. To potiče kohezivno radno okruženje, u kojem se svi osjećaju cijenjenima i poštovanima. Koliko god je važno da poštujemo i pazimo na svoje različitosti, dobro je i da shvatimo kako je puno više stvari koje nas zbližavaju nego onih koje nas razdvajaju.

3. Feedback: Implementirajte sustave davanja feedbacka koji omogućuju zaposlenicima da kažu što ih muči ili iznesu svoje brige i prijedloge. To smo trebali imati uhodano davnih dana, to bismo trebali imati uhodano i neovisno o priljevu stranih radnika, ali tko je god proveo nekoliko dana u ugostiteljstvu, zna kako je to nekad izgledalo.

Prihvaćanje raznolikosti radne snage može znatno poboljšati komunikaciju i ukupnu kvalitetu usluga u turističkom sektoru. Iskorištavanjem jezičnih i kulturnih prednosti raznolikog tima, svi dionici u turizmu mogu pružiti sjajna iskustva i doživljaje gostima iz cijelog svijeta, a uz to i poticati rast i održivost u toj vitalnoj industriji.

Potreba za stranom radnom snagom je tu i ne ide nikamo. Teško da ćemo uskoro domaćom radnom snagom moći pokriti potrebe tržišta. Kad je već tako, dobro nam je da prihvatimo da je ta raznolikost strateška prednost koja može potaknuti inovacije, poboljšati zadovoljstvo kupaca i u konačnici pridonijeti uspjehu hrvatskog turističkog sektora, zaključuje Ante Mihaljević.

Darko Jerković
Hrvatska na drugom mjestu
 
 
U turističkim smještajnim objektima u EU-u u prvom tromjesečju ostvareno je ukupno 452,6 milijuna noćenja, sedam posto više nego u istom razdoblju 2023., a Hrvatska je na drugom mjestu među svim

članicama s najvećim porastom stranih noćenja, pokazuju podatci Eurostata. Većinu ukupnih noćenja, ili 55 posto, ostvarili su u prvim mjesecima 2024. domaći turisti u svojim zemljama, i to četiri posto više nego u isto vrijeme 2023., a ostatak od 45 posto odnosi se na noćenja stranih turista, koja su, prema Eurostatu, u smještajnim objektima diljem EU-a u prvom tromjesečju porasla za 11 posto. Najveći porast noćenja stranih turista u EU-u, prema podatcima Eurostata, zabilježen je na Cipru, od 28 posto, i u Hrvatskoj, od 22 posto u odnosu prema prvom tromjesečje 2023. Slijede Malta i Luksemburg s porastima stranih noćenja od po 21 posto, a najmanji je porast bio u Litvi, Poljskoj i Grčkoj, po tri posto. Malta i Luksemburg su među svim zemljama EU-a u prva tri mjeseca 2024. zabilježili i najveći udjel noćenja stranih turista, od 91 i 82 posto, kao i Cipar, koji se s 87-postotnim porastom u odnosu prema 2023. smjestio između te dvije zemlje, a Austrija je četvrta sa 78-postotnim udjelom noćenja stranih turista. Po tom udjelu na petom je mjestu Portugal, a Hrvatska na šestom, s udjelom stranih noćenja u ukupnima od oko 70 posto. Iza nje su Španjolska, Slovenija, Latvija, Belgija i druge, a na začelju te liste su Njemačka, Rumunjska i Poljska, s udjelima stranih noćenja u ukupnima od oko 20 posto. Osim po zemljama, iz Eurostata iznose i podatak da je i u svakom mjesecu u prvom kvartalu 2024. na razini EU-a ostvaren porast turističkih noćenja u odnosu prema istom razdoblju 2023. - u siječnju od tri posto, u veljači od šest, a u ožujku od devet posto. Od vrsta turističkih smještajnih objekata ističu hotele, u kojima je u EU-u u prva tri mjeseca 2024. ostvareno šest posto, ili 18 milijuna, više hotelskih noćenja nego prethodne godine. (H/DJ)

Porast broja stranaca
U 2023. godini izdane su 160.464 dozvole za boravak i rad, a u

2022. godini 124.121, što je povećanje za 51,4 posto u odnosu prema 2021. godini, odnosno za 86,2 posto prema 2020. Podatci su to koji na prvi pogled pokazuju i zašto su potrebne izmjene i dopune. Sudeći prema sadašnjem stanju, ove godine bi se moglo izdati 180.000 produženih i novih dozvola. Nadalje, zakonske izmjene predviđaju obvezu dostave dokaza o kompetencijama stranih radnika i za neka druga zanimanja, poput onih deficitarnih, zatim daleko strože provjere o dugovima poslodavaca, jer će se odsada provjeravati podmirene obveze poslodavca za javna davanja. To će i za tvrtke značiti da, ako žele zaposliti strane radnike, moraju imati minimalan iznos mjesečnog prometa koji ostvaruju. Primjerice, poslodavac koji zapošljava 50 radnika državljana Hrvatske ili članica EU-a moći će podnijeti do 50 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola za radnike trećih zemalja, a poslodavac koji zapošljava do 250 radnika moći će zatražiti do 250 dozvola za radnike iz trećih zemalja. Poslodavci s više od 250 zaposlenih neće imati ograničenja. U 2023. godini Republika Hrvatska imala je zabilježenih čak 28 tisuća radnika iz Bosne i Hercegovine, 24 tisuće iz Srbije, 23 tisuće iz Nepala, 15.600 iz Indije, 13.400 iz Makedonije, 10.000 s Kosova, 9 tisuća iz Bangladeša, 5 tisuća iz Turske i 4 tisuće iz Albanije. (H/DJ)

Zakonska regulativa
 
 
U proteklim godinama MUP se suočavao i s problemom dolaska stranih radnika za koje je poslodavac ishodio radnu dozvolu, ali je zaključio da mu radnici ne trebaju. Takve je radnike država vraćala kući. Neodgovornosti dijela poslodavaca ubuduće će se doskočiti uvođenjem financijskog osiguranja, pa će poslodavac “radi osiguranja namirenja tražbina biti dužan izdati zadužnicu u korist Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova za svakog državljanina treće zemlje koji ulazi u Republiku Hrvatsku na temelju vize, u roku od pet dana nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji”. Inače, radna dozvola za strane radnike ubuduće će biti biometrijska i vrijedit će tri godine. Radnicima će se olakšati promjena zanimanja, pa više neće biti potrebe za izdavanjem nove radne dozvole. Biometrijske radne dozvole, međutim, neće se izdavati za sezonske poslove. Njima se mijenja samo trajanje dozvole, koja se više neće izdavati na šest, nego na devet mjeseci. (H/DJ)

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana