Kultura
UDRUGA ADELA DODIJELILA NAGRADE

Narativne linije koje prate sudbine žena željnih samostalnosti
Objavljeno 29. svibnja, 2024.
Priče će se moći uskoro pročitati u obliku e-knjige, a pobjednička izlazi na portalu Lupiga, kaže Rajković Pejić
U American Corneru u GISKO-u održana je dodjela nagrada i čitanje prvih četiriju priča regionalnog književnog natječaja za kratku priču udruge Adela. Prvo mjesto osvojila je Jelisaveta Perišić s pričom "Danas sam shvatila", drugo mjesto zauzeo je Franjo Frančić i "Ljubičasta zora", treće Elena Premate i "Deblji kraj samoupravne sreće", a četvrto mjesto pripalo je Luciji Tokić i priči "To je tako".

Feministička udruga


Žiri su činile članice Kristina Peternai Andrić, Marijana Bijelić, Marijana Radmilović i Ana Rajković Pejić, povjesničarka s Hrvatskog instituta za povijest, koja je predstavila revolucionarku čije ime krasi prvu feminističku udrugu u Osijeku.

Na prvi natječaj udruge pristiglo je čak 29 priča na temu "Žena, feministkinja, radnica". Narativne linije prate sudbine žena željnih samostalnog života, radi se o borbi za ekonomsku emancipaciju i problemima s kojima se žene susreću na radnom mjestu.

- Ocjenjivali smo koliko je priča razvijena u skladu s temom natječaja i koliko se poštuju osnovne književne tehnike, poput opisivanja glavnog i sporednih likova, kulminacija i slično. Jelisaveta je uspjela vrlo jasnom, narativnom linijom pokazati ženske probleme na radnom mjestu. Kada ju čitate, pronaći ćete mnogo sličnosti sa stvarnim životom. U središtu je mlada žena koja se susreće s nizom prepreka poput nerazumijevanja i omalovažavanja, ali je prisiljena ostati na tom mjestu jer joj je, kao i većini, ugrožena egzistencija. Priče će se moći uskoro pročitati u obliku e-knjige, a pobjednička će biti objavljena na portalu Lupiga - govori Ana Rajković Pejić.

Na ideju za književni natječaj došli su zbog želje da upoznaju javnost s likom Adele Pavošević, jedne od najvažnijih figura radničkog pokreta u razdoblju između dva svjetska rata.

- Iako nije zaboravljena, jer su nekada vrtić i naselje nazvani njezinim imenom, 1990-ih, sa smjenom sustava i političke vlasti, priča o Adeli i radničkom pokretu stavljena je postrance. Radi se o osječkoj radnici, sindikalistici i borkinji za ženska prava koja je bila aktivna 1920-ih godina u Osijeku, a predstavlja jednu od najznačajnijih žena u radničkom pokretu općenito u Hrvatskoj. Imala je golem utjecaj na povijest, zbog čega je i poznata kao osječka Rosa Luxemburg, i to zbog vatrenog govora pred 1500 Osječana, što je tada bilo iznimno puno. Govor je održala u povodu pogibije dvaju radnika koja su radila na vili Adama Reisnera, uglednog osječkog poduzetnika, koji nije puno mario za uvjete u kojima žive radnici i radnice. Adela je priliku na pogrebu iskoristila kako bi prozvala Reisnera i sve poduzetnike koji su nedovoljno plaćali radnike i omalovažavali ih. Novinski izvori kažu da takav govor do tada nikada nije održan u Osijeku, a zanimljivo je i da su govor prenijele sve tadašnje radničke novine - ističe Ana Rajković Pejić.

Ženska prava


U svom znanstvenom radu Ana Rajković Pejić bavi se upravo poviješću žena, pa joj je bilo sasvim logično priključiti se udruzi. U želji da pomogne s profesionalne pozicije, neprestano nastoji podići svijest o izostavljenoj prošlosti. Naime, imamo prazninu od 30 godina u proučavanju radničkog pokreta, gdje je mnogo aktivnih ljudi marginalizirano, no Adela definitivno zaslužuje svoje mjesto u udžbenicima, naglašava povjesničarka.

- Mnoge se stvari iz povijesti, posebice u vezi sa ženama, neprestano ponavljaju u smislu restrikcije određenih ženskih prava i pokušaja da ih se vrati u četiri zida kuće. Općenito, kada se govori o povijesti žena, ona je uvijek na margini. Čak i kada se govori o velikim događajima, žene su izostavljene iako su vječno bile tu. Recimo, prvi generalni štrajk u Hrvatskoj održan je upravo u Osijeku 1905. godine, ali o tome se još uvijek jako malo zna. Kada se i govori o tome, žene koje su sudjelovale i bile osuđene na tamnicu gube se u tom narativu slučajno ili jer su smatrane manje važnima. Ne moramo uvijek promatrati žensku povijest u okviru spola, već kao vrlo značajan dio sveopće političke povijesti i borbe za društvena prava o kojem se treba više pričati - naglašava Ana Rajković Pejić.

Elena Lukić
Možda ste propustili...

DUBRAVKO SERTIĆ VINKOVČANIN IZLAŽE U ZAGREBAČKOM MSU

Jedna je od mojih brojnih uloga u životu i biti slikar

DJEČJE KAZALIŠTE BRANKA MIHALJEVIĆA

Dvije premijere osnovnoškolaca

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

LADY JADRANKA NJERŠ BERESFORD-PEIRSE

Važno odlikovanje kralja Charlesa III.

2

Domagoj Vidović dobio Hrvatski stećak

3

77. PUT DODIJELJENE AMERIČKE KAZALIŠNE NAGRADE

Prvi Tonyji za Radcliffa, Stronga i Paulson