Magazin
VALOVI PROMJENA: OD PARAFA DO BABY LASAGNE I NATRAG

Gdje riječi ne vrijede, glazba progovara
Objavljeno 25. svibnja, 2024.
Fenomen turizma i fenomen glazbe: Spajanje u uzavrelom kovitlacu pjesme i plesa...

Globalizacijski procesi, migracijska kretanja i sve naglašenija multikulturalnost suvremenih društava nameću potrebu za interkulturalno kompetentnom osobom koja će biti sposobna nositi se sa svim životnim izazovima. Društva postaju sve više interkulturalna i napuštaju shvaćanja o dominantnim kulturama te na taj način omogućuju ljudima da slobodno oblikuju svoj identitet obogaćujući ga utjecajima različitih kultura - navodi doc. dr. sc. Romana Lekić, prof. stručnih studija u trajnom zvanju, članica ZV-a za turizam i prostor pri HAZU, te u nastavku svog priloga za Magazin, piše:


- Interkulturalizam izaziva i budi našu osnovnu ljudskost i umanjuje nejednakosti i različitosti naglašavajući sličnosti. Danas se interkulturalizam javlja kao nova filozofija i nova praksa u višekulturnim društvima.

Primjerice, interkulturalni pristup glazbi kao snažnom mediju podrazumijeva proučavanje različitih glazbenih kultura i njihovo komparativno promatranje i upravo razumijevanje i prihvaćanje različitosti među ljudima i kulturama.

Naglašena su tri snažna argumenta koja su bitan dio i za prevladavanje i premošćivanje i "generation gapa" (generacijski jaz) i u obiteljima. Generacijski jaz odnosi se na jaz koji razdvaja uvjerenja i ponašanja pripadnika dviju različitih generacija.

HVATANJE RITMA


Prije 32 godine, u prosincu 1989., obilježena je Međunarodna godina obitelji. Nekoliko godina poslije, 1993., Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 15. svibnja Međunarodnim danom obitelji. Ove godine 15. svibnja napunilo se 30 godina otkako se svake godine slavi Međunarodni dan obitelji. Cilj je ove manifestacije upravo podizanje svijesti o problemima s kojima se obitelj kao zajednica suočava, a svjedoci smo svojevrsnog fenomena koji je spojio i obitelji i širu zajednicu. Naš predstavnik i pobjednik prema glasovima publike na nedavnoj pjesmi Eurovizije - Baby Lasagna pokrenuo je i rasplesao ne samo Hrvatsku već i veliki dio Europe. Povezani kroz ples bili su i mladi, i stari, i policajci, i vatrogasci, i umirovljenici u domovima za starije, i djeca…. što pokazuje snagu glazbe i plesa kao energetske vibracije koja spaja i daje i navijačku snagu kroz otvoreno srce. Brojni komentari koji se mogu pročitati i dolaze iz cijelog svijeta to zaista i potvrđuju, evo samo jedan kao primjer: "Some songs become winners, but some become legends. Croatia, you didn‘t win the contest, but you def won the hearts of Europe."

Upravo kroz ritam i pjesmu Baby Lasagna, odnosno kreativni mladić iz Istre pravog imena Marko Purišić, pokrenuo je fenomen socijalizacije koja osnažuje i pokreće svojevrsni "novi val" kroz otvaranje srca svima, i onima u ritmu, i onima izvan ritma, dok uokolo odzvanja njegov hit Rim Tim Tagi Dim!

Novi val - spajanje kroz medij ritma i glazbe [1]: Novi val stigao je u Hrvatsku tijekom 1977., slično kao u Velikoj Britaniji i SAD-u, nakon euforije s punkom. U Hrvatskoj su postojala dva jaka žarišta: Rijeka i Zagreb. U Rijeci se osnivaju Paraf, a u Zagrebu Prljavo kazalište, Haustor i Azra, iz čije je prve postave nastao Film. Godine 1979. Prljavo kazalište, prvi od novovalnih sastava, objavljuje album, a 1980. i 1981. godine prve albume snimit će i ostali sastavi novog vala.

Omladinski tjednik Polet, čije je izdavač bio tadašnji Savez socijalističke omladine Hrvatske (SSOH), dao je novom valu apsolutnu podršku i imao presudnu ulogu u brzom širenju pokreta među urbanom omladinom. U rujnu 1978. godine Polet je u Domu sportova u Zagrebu organizirao prvi veliki koncert novih sastava; nastupili su hrvatski sastavi Azra, Prljavo kazalište, Parafi, slovenski sastavi Pankrti, Buldožer te makedonska jazz-rock skupina Leb i sol. SSOH je uglednu nagradu Sedam sekretara SKOJ-a dodijelio ljubljanskom sastavu Pankrti za album Dolgcajt, koji je prije toga povjerenstvo ocijenilo šundom. Mnogi su hrvatski sastavi (Film i dr.) dobili priliku za prve prave koncerte na Omladinskom festivalu u Subotici, također u organizaciji službenih tijela socijalističke omladine.

Novi val u Hrvatskoj je u prvoj trećini 1980-ih počeo gubiti snagu. Neke od skupina kao što su Azra, Prljavo kazalište... okreću se mainstream rock-zvuku. Pojavljuju se i novi glazbeni žanrovi poput novog romantizma i post-punka te istiskuju potpuno novi val s glazbene scene u Hrvatskoj. Ostalo je povijest, kaže otrcana fraza...

GLAZBA I TURIZAM


Dva fenomena: Turizam može pokrenuti ciklično intenziviranje, povremeno ubrizgavanje nove energije u svakodnevno postojanje, koje možda sada ne funkcionira optimalno, i tako ubrizgati novi život zbog utjecaja ljudi izvan svojih društvenih granica. Između ostalog i putovanje ima snažnu arhetipsku i mitsku osnovu, pa možemo zaključiti da je putovanje svojevrsni proces obnove gdje turistička mjesta postaju sve više i mjesta osobnog razvoja. Putovanje osnažuje onaj moment samootkrivanja osobnosti koji se javlja kao potreba i nastojanje velikog broja ljudi koji kreću na put, ne samo da bi vidjeli i doživjeli novo i nepoznato nego i da bi shvatili svoju životnu svrhu. Pa i uhvatili ritam/ritmove svijeta, da se tako izrazim...

Promjena paradigme, kako upozorava i UNWTO (Svjetska turistička organizacija), posebno je važna kako bi se shvatilo da postoji razlika između linearnog i manifestiranog prostora. Koncentracijom koja je usmjerena samo na jedan zatvoreni svijet, takozvani trodimenzionalni prostor koji je zapravo jednodimenzionalan, ispuštaju se iz vida (ostaju u "mrtvom kutu") ostale, nematerijalne dimenzije prostora.

Pokret promjene paradigme možemo primjerice uočiti u kreativnom projektu pokretanja Muzeja novog vala u Zagrebu [2]. Interpretacijski različit pristup od klasičnih muzeja postaje tako i dobra prilika i dodana vrijednost i za turističku ponudu, ali i za edukativni turizam. Učenici i mlade generacije na ovaj način doživljajno ulaze u jedno doba kada su njihovi djedovi i bake uživali u glazbi bez digitalne pomoći i transhumanizma - medij glazbe je tada direktno "otvarao srca" i pokretao na ritam!

Prijedlog je da se umreže destinacije koje imaju poveznicu s novim valom, a to su u Hrvatskoj uz Zagreb i Rijeku i naše susjedne zemlja, koje imaju destinacije bitne za razdoblje novog vala, kao što su gradovi Ljubljana, Novi Sad, Subotica, Beograd, Skopje, a treba se uključiti i Sarajevo te druge destinacije koje su spremne razvijati takav oblik ponude koja je i svojevrsna turistička atrakcija.

Kroz snimanje kratkih filmova, uz podlogu glazbe i originalnih fotografija koje su obilježile to doba, te uz intervjue s tadašnjim glavnim protagonistima, dobivamo snažnu interkulturalnu glazbenu poveznicu koja nas spaja na jednoj metarazini. Kao svojevrsni projekt spajanja kroz turizam moguće je u turističkim destinacijama kreirati prostore za slušanje te glazbe i uključivanje u ples, što se može uzeti kao svojevrsna muzikoterapija i spajanje generacija.

Inače, podsjetimo da se Svjetski dan muzikoterapije obilježava 1. ožujka i smatra se da je ožujak mjesec svijesti o muzikoterapiji i njezinim blagodatima za pojedinca. Ustanovila ga je Svjetska federacija za muzikoterapiju (WFMT), koja je osnovana 1985. godine u Genovi u Italiji, dok je Europski dan muzikoterapije 16. studenoga. To je svjetski i europski pokret koji se uklapa kroz snažan moto: "Izrazi i dijeli svoje osjećaje" (Share your emotion). To je bio i službeni slogan Europskog dana muzikoterapije 2021. godine. Prošle, 2023. godine moto je bio "Zajedno mi pjevamo i plešemo". Poseban naglasak stavljen je i na ruralne sredine, u kojima su stariji ljudi i djeca često socijalno zanemareni i nedovoljno uključeni u društveni život, pa ih glazba i ples mogu pokrenuti i zbližiti.

Sve u svemu, kroz našu zajedničku glazbenu prošlost osjećamo se opet bliskima jedni s drugima i dijelimo ono nešto najintimnije. Ali to danas dijelimo na drukčiji način jer spajamo generacije nekad i danas i zapravo pokrećemo novi novi val. Čak i u ovim vremenima, kad smo fizički odvojeni, glazba je ta koja nas povezuje i omogućava nam da izrazimo svoje osjećaje i podijelimo ih s našim obiteljima, prijateljima..., i to sve također kroz fenomen turizma i s turistima.

Imamo kao odličan primjer svojevrsni road show koji povezuje generacije, a koji je započeo jedan od najpoznatijih fotoreportera iz doba osamdesetih - Zoran Trbović [3], koji je spojio medij fotografije i glazbe. U kolovozu 2023. imao je svoju izložbu pod nazivom "Rockumentacija", u Splitu, u galeriji fotografije Fotokluba Split. U Zagrebu je 30. travnja 2024. godine otvorena izložba gdje je predstavljen u Muzeju novog vala i nastavlja povezivanje generacija i u Hrvatskoj i susjednim zemljama.

SNAGA EPIGENETIKE



I za kraj ili novi početak, iznova podsjetimo kako možemo ostvariti promjenu paradigme i proces revitalizacije kroz medij glazbe. To smo upravo i doživjeli zahvaljujući Baby Lasagni i pjesmi Rim Tim Tagi Dim. Simbolički rečeno, "u dim" je tada kroz ritam i ples otišlo i izgubilo se forsiranje otuđenja i gomilanje nepotrebnog, a ljudsko biće stavljeno je konačno u prvi plan, što je potvrđeno kroz glasove publike koja je Baby Lasagnu proglasila pobjednikom Eurovizije!

I na kraju naglasimo još jedan važan aspekt. Hermetičko načelo "Kako gore, tako dolje", u kome je čovjek kreator i svojim mislima i djelima utječe na svoj život, ali i na živote drugih u zajednici te na prirodu i ostala živa bića, dobilo je i svoju znanstvenu potvrdu u novoj znanstvenoj disciplini epigenetici [4]. Epigenetika (od grčkog epi - preko, iznad, izvan) znanstvena je disciplina koja proučava utjecaj izvanjskih čimbenika na mijenjanje i izražaj (ekspresiju) gena, gdje čovjek sam ima velik utjecaj na svoje gene. To ljudskom biću daje mogućnost da se u svakom trenutku mijenja nabolje, jer se geni ponašaju u skladu s navikama i uvjerenjima. Ali to je ipak neka duža priča, koju ostavljamo za neki drugi put...

Uglavnom, epigenetika otkriva važnost percepcije i interpretacije okoline i njezina izravnog utjecaja na aktivnost gena, i to je istinski moguće, kako smo nedavno svjedočili i doživjeli kroz glazbu i ples na Euroviziji. Ili kako to pjeva naš Baby Lasagna: "Don‘t cry, but dance!" Zato završimo citatom Hansa Christiana Andersena: Gdje riječi ne vrijede, glazba progovara! (portret autorice snimio: Vedran Karuza)

Piše: PIŠE: DOC. DR. SC. ROMANA LEKIĆ  Prof. stručnih studija u trajnom zvanju, članica ZV-a za turizam i prostor pri HAZU

Dodatna pojašnjenja
 
 
[1] Korišten izvor:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Novi_val

[2] https://www.muzejnovogvala.com

[3] https://hulu-split.hr/artisti/trbovic-zoran/#:~:text=do%201991.,su%20u%20periodu%20od%201980.

[4] Aberle, N. Suradnja medicine i teologije // Interdisciplinarni znanstveni simpozij “Crkva i medicina pred izazovom alternativnih i iscjeliteljskih tehnika” Zagreb, Hrvatska, 2009.