Dome slatki dome
VRT: KAKO UREDITI OKUĆNICU

Staza kao ukras u vrtu, ali i važna oblikovna značajka
Objavljeno 23. svibnja, 2024.
Mekane staze napravljene su od: trave, sipine, drvenih tlakovaca, malča, pijeska
Staza nije samo mjesto za hodanje nego je i važan dio ambijenta vašeg eksterijera, kao funkcionalni ukras u vrtu, a ponekad može biti i glavna oblikovna značajka u vrtu.

Materijal od kojega pravite stazu mora odgovarati brojnim zahtjevima; od toga da nije sklizak poslije kiše, da je ugodan stopalu, da ga se lako održava, odnosno čisti te da je jednako tako ugodan oku. Materijali za oblaganje staza mogu biti tvrdi ili mekani. Tvrdi su materijali kamen, kamene ploče, kamene kocke, betonske ploče i betonski elementi raznih oblika, cigle, ugrađeni šljunak u cementnom mortu ili gipsu. Mekane staze napravljene su od: trave, sipine, drvenih tlakovaca, malča, pijeska ili kao kombinacija nekoliko materijala.

Staza od trave u većini je slučajeva dio travnjaka okućnice, ali se preporučuje u jako velikim prostorima, jer ne podnosi intenzivno gaženje. To znači da je takva staza gotovo neprimjetna, jer skoro uopće ne odudara svojim izgledom. Nalazi se u travnjaku, ali najčešće se proteže između većih gredica zasađenih visokim trajnicama. Isto tako travnate staze jedan su od glavnih elemenata u formalnim vrtovima. Površina na kojoj će se formirati takva staza mora biti savršeno poravnana i lagano napeta s blagim padovima na obje strane u poprečnom presjeku jer se na taj način osigurava nesmetano uklanjanje oborinskih voda i voda nastalih zbog otapanja snijega. Nastaje sijanjem - otpornih na gaženje - vrsta trava na dobro utabanu podlogu, primjenom česte košnje i nakon toga valjanje valjkom za travnjake. Takvom se travnjaku mora osigurati dovoljno vlage, jer u slučaju da se tlo previše osuši, a gaženje trave pojača, nije isključeno da dođe do gubitka velikog dijela travnate površine na stazi. Takva staza daje prednost ostalim oblikovnim elementima da dođu do izražaja.

Druga vrsta mekanih staza je ona od sipine. Nažalost kod nas se pojam sipinjenih površina svodi na ugradnju debelog sloja sipine na sloju uvaljanog tucanika ili šodera. Stoga se događa da se po takvoj stazi, pogotovo ako je na blagoj kosini, ljudi skližu i cipele im se u tren napune sipinom. Moramo biti svjesni da se sipinjena staza gradi oprezno uz primjenu posebnih tehničkih uputa.

Posve drukčije izgledaju staze od drvenih tlakovaca. Naime, tlakovci su izraz ekonomičnosti, jer stara porušena stabla (koja su zdrava iznutra) ne moraju biti uništena, već dobro iskorištena. Režu se poprečno na debljinu od oko 12 do 18 cm uz prethodno skidanje kore ili bez toga, što ovisi o vrsti drveta. Tako narezani koluti moraju se prosušiti i tek nakon toga slijedi ugradnja na terenu. Postavljanje takvih staza relativno je jednostavno i pruža mogućnost umjetničkog oblikovanja. U široki plitki iskop dubine debljine koluta plus, debljine pješčane podloge, koja iznosi oko 10 cm postavljaju se tlakovci na način da dotiču jedan drugog a pritom se mora paziti da ne ostaju velike praznine između njih. To se postiže primjenom tla kovaca različitog promjera. Na kraju, nakon što je staza oblikovana, dolaze radovi ispune nastalih fuga nepravilnih oblika, što se može ostvariti sipanjem finog pijeska ili mješavine plodne vrtne zemlje sa sijanjem sjemena trave. Takve staze imaju posebno dojmljiv izgled, nemaju rubnjake i nikakve ograde prema okolnom travnjaku, a djeluju kao da su tu oduvijek.

Staze načinjene primjenom malča ne zahtijevaju posebne radove. Dovoljno je naznačiti buduću trasu staze, koja ne bi smjela biti dugačka i ravna te malo poravnati nepravilnosti terena. Nakon toga se malč jednostavno istrese iz vreća i grabljama poravna, pazeći pritom da sloj na stazi ne bude deblji od 5 do 7 cm. I tu se ne koriste rubnjaci. Jedina mana takvih staza je što se trebaju mijenjati nakon nekog vremena jer malč nije jako trajan materijal, pa se usitni s vremenom i onda gubi svoj izgled i svojstva. Takve su staze jako pogodne za primjenu u većim kamenjarima ili između gusto zasađenih biljaka i gredica.

Poznate su i staze načinjene od kombiniranih materijala, ali su takve staze mala umjetnička remek-djela.

Tanja Kvorka
Najčešće su kamene staze
Najčešće korištene staze u vrtovima, pogotovo u gradskim, one su načinjene od čvrstog materijala - kamene ili betonske ploče, kocke ili elementi raznih geometrijskih oblika, koji su već predviđeni za određene kombinacije u shemi slaganja. Danas se na tržištu nudi veliki izbor takvih elemenata. U većini slučajeva takve staze zahtijevaju i ugradnju rubnjaka, uzdignutih ili, pak, spuštenih.

Postupak gradnje u slojevima
Kad se grade kamene staze - koje je teško popravljati - mora se prvo napraviti plitak široki iskop zemlje s dubinom, koju određuju ploče ili elementi te slojeve na koje se ugrađuju. Nakon iskopa podloga se mora dobro poravnati, uvaljati i tek se onda obavlja ugradnja tucanika, pa sloja betona, cementnog morta i na kraju ploča ili elemenata. Takve staze jako su čvrste, otporne i dugotrajne.

Ciglene staze daju toplinu
Za izgradnju staze u vrtu moge koristiti i klasične cigle. Takva ciglena staza daje toplinu i intimni štih u vrtu, ali prije nego što se odlučimo za nju, moramo pripaziti od kakvog je materijala izgrađena kuća i ima li već ugrađene druge materijale u okolici. Naime, preveliko šarenilo materijala i boja u većini slučajeva odaje pomanjkanje ukusa i unosi nemir u cjelokupnu sliku vrta.

Možda ste propustili...

KADA JE VRIJEME ZA NOVE RUČNIKE

Nisu napravljeni da traju vječno

DIZAJN: VEZA S VANJSKIM PROSTOROM

Kreativne sobe s pogledom na van

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana