Magazin
PROF. DR. SC. NEVIO ŠETIĆ, KATEDRA ZA MODERNUI SUVREMENU POVIJEST FILOZOFSKOG FAKULTETA U PULI

Očekuje se kontinuitet dosadašnje politike, razvoja i napretka društva
Objavljeno 11. svibnja, 2024.
O proteklim izborima za Hrvatski sabor, ne samo u političkom nego i u širem društvenom kontekstu, kao i o postizbornoj situaciji te aktualnim pregovorima o budućem sastavu nove saborske većine i nove vlade, konačno i o novim izazovima koji su pred Hrvatskom u idućem četverogodišnjem razdoblju, razgovarali smo s prof. dr. sc. Neviom Šetićem, redovitim profesorom u trajnom zvanju sa Katedre za modernu i suvremenu povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Koliko se zrelost demokracije ogleda i kroz parlamentarne izbore u pojedinoj zemlji?

- Iznimno. Poruke koje državljani, birači, svojim glasovanjem pošalju jasan su pokazatelj čemu oni teže i što žele ili ne žele, zapravo čiji politički program podržavaju.

Jesmo li o tom pitanju položili ispit kroz nedavno održane izbore za Hrvatski sabor?

- Apsolutno. Više nego što neki misle. Birači su uputili jasnu poruku svojim glasovanjem. U svoj kakofoniji izbornog natjecanja i vrlo neprimjerenom i grubom ponašanju nekih zazivajući čak "treću republiku" te smjeloj, ali neustavnoj političkoj manipulaciji predsjednika Republike, birači se nisu dali impresionirati. Nisu prihvatili rijeku fraza, prazna obećanja i bezidejnost, već su se izjasnili za kontinuitet politike koju predvodi HDZ na čelu s Andrejom Plenkovićem. Njihova je poruka jasna - nisu za to da u sljedećem mandatu Hrvatsku predvodi SDP i njegovi koalicijski partneri, nego HDZ i njegovi koalicijski partneri.

JASNA PORUKA BIRAČA


Uzimajući sve u obzir, koliko je sve bio uspješan ponovni test demokracije i stranačkih kompetentnosti - kakav bi bio poučak za velike i poučak za male, da se tako izrazim, kada se radi o stranačkoj sceni u Hrvatskoj?

- Pouke su jasne, nije dovoljno kritizirati vladajuće, uglavnom vrijeđati i voditi negativnu kampanju koja dijeli ljude i svojom agresivnošću i retorikom često podsjeća na već prevladana totalitarna vremena. Zar baš ništa ne treba s poštovanjem i uvažavanjem ocijeniti što su vladajući postigli? Tu se vidio veliki deficit građanskih manira i vrijednosti, političke kulture, što bi u budućnosti svakako trebalo popraviti kod svih stranaka. Demokratsko vrijeme u odnosu prema totalitarnom razlikuje se i u tome što se politički akteri uvažavaju i poštuju. Danas biračima, osim ideološkog i svjetonazorskog konteksta, treba ponuditi i jasan program utemeljen na činjenicama koji na očovječen način, bez prijetnji i stvaranja napetosti, oblikuje našu stvarnost duboko utemeljenu na hrvatskom i europskom iskustvu. Zapravo program koji sustavno i vjerodostojno ojačava naš hrvatski način života kako bi svima bilo bolje, što je na ovim izborima izostalo. Isto tako birači očekuju demokratski dijalog i konstruktivnu suradnju među strankama, a ne samo optužbe i podjele, o čemu trebaju svi voditi računa, male i velike stranke. Birači očekuju model političkog ponašanja koji jača građanske vrijednosti, koji uvažava različitost kao bogatstvo, jača i povjerenje među političkim akterima i općenito povjerenje u društvu, što je u nas još uvijek jako deficitarno. Taština, ega i osobna veličina mnogih još uvijek dominiraju nad općim dobrom; smješno je gledati kolika taština i isključivost isijava iz nekih političara, posebno i među manjim strankama.

Sve u svemu, s obzirom na vaše iskustvo povjesničara i političara, kakva bi bila ocjena proteklih izbora za Hrvatski sabor?

- Birači nisu povjerovali i podržali politički program i retoriku SDP-a i partnera, kao ni model Mosta i Možemo!, poručili su im neka dorade svoj program! Jasno je da u Hrvatskoj demokratski procesi i politička komunikacija među akterima ima prostora za napredak. Birači traže vjerodostojna i konkretna rješenja, one koji će znati i moći dati ono najbolje od sebe za opće dobro, a ne fraze, želje i ambicije pojedinaca i skupina. Birači žele stabilno i prosperitetno društvo koje se temelji na hrvatskim vrijednostima i tradiciji. Dominantno su honorirali dosadašnju politiku HDZ-a i njihov ponuđeni program jer HDZ vide kao najjaču političku snagu koja može s partnerima ostvariti njihova očekivanja. No ovo je sad veliki izazov za HDZ i partnere, prije svega Domovinski pokret, koji trebaju opravdati to povjerenje i očekivanja birača.

Nakon svakih, pa i proteklih parlamentarnih izbora uvijek se iznova povedu rasprave o podjelama, lijevoj i desnoj Hrvatskoj, pa čak i da je HDZ zaokrenuo udesno, s obzirom na pregovore s DP-om?

- Istina, to je već izlizani narativ, ali još uvijek funkcionira. On je vrlo štetan za hrvatsko društvo jer u tim okolnostima slave i jačaju oni koji gledaju Hrvatsku samo kao poligon svojih sebičnih interesa, bilo materijalnih ili političkih. Doista, zar je moguće da se najjače političke grupacije u Hrvatskoj - HDZ i SDP - ni nakon više od trideset godina demokratskih procesa ne mogu složiti ni oko čega. Činjenica je da glasači to razumiju i za sada daju debelu prednost HDZ-u, od koga očekuju predvođenje većine u kojoj će biti i DP.

Koliko su inače kvalifikacije o podjelama u društvu utemeljene ili su ipak pretjerane...?

- To je ozbiljan politički problem u hrvatskom društvu, jer nas udaljava od onoga da sami sebe prihvatimo i uvažavamo onakve kakvi jesmo. Doista nije lako prevladati razlike koje su produkt naše bolne prošlosti, osobito od vremena i ishoda Drugog svjetskog rata i socijalističke i komunističke stvarnosti do demokratskih promjena.

U idućem četverogodišnjem razdoblju novog saziva Hrvatskog sabora i nove vlade mogu li pozitivni aspekti prevladati negativnosti, može li odgovornost i i kompetentnost biti izraženi na svim poljima, može li se zapravo Hrvatska razvijati u tom i takvom smjeru, napose i u onom političkom smislu ravnoteže i stabilnosti, između ostalog? I o čemu sve to najviše ovisi?

- Riječ je o procesu koji se ne može tek tako brzo riješiti. Valja se nadati, jer bez prevladavanja tog stanja hrvatsko društvo riskira sporiji razvitak. Sve društvene i političke strukture pozvane su poboljšati to stanje. Pozvane su, ali i odgovorne u jačanju prostora slobode i demokracije, prostora građanskih i civilizacijskih stečevina. Svakako i u jačanju političke kulture. To bi trebali osvijestiti svi u hrvatskom društvu, a posebno političke elite.

Nakon svega, pa i proteklih izbora, uključujući i one koji slijede (europski, predsjednički), kakav treba biti hrvatski put u budućnost, koji su prioriteti našega društva? Možemo li konačno normalno komunicirati, bez mržnje, prozivanja, podmetanja…?

- Hrvatska je od demokratskih promjena do danas, uz velike žrtve, učinila iznimne iskorake. Postigla je sjajne uspjehe, prije svega pobjedom nad agresorom u Domovinskom ratu i osamostaljivanjem Hrvatske, ali i u obnovi zemlje, rješavanju različitih kriznih situacija kao što su bile COVID 19 ili potres, izgradnji i jačanju demokratskog društva, kao i međunarodnom pozicioniranja Hrvatske kao članice UN-a, NATO saveza i Europske unije, ali i podizanju standarda građana... Danas treba samo nastaviti ojačavati gospodarske, kulturne, demografske, znanstvene, vojne i sve druge društvene vrijednosti i standarde u duhu zapadnoeuropske civilizacije. Svakako i podizati životni standard svih građana. To je zapravo cilj kojemu trebaju težiti sve političke opcije u Hrvatskoj jer to državljani RH od njih očekuju. Očekuju da naše društvo bude solidarno, ugodno i perspektivo za život. Pritom treba znati izbjegnuti razne zamke i situacije koje našoj lijepoj zemlji prijete, uključujući i one da budemo poligon tuđih interesa. Političari sebi moraju postaviti pitanje: Što mi to činimo kako bismo ostvarili prosperitetno i učinkovito društvo na korist svih hrvatskih državljana? Svi koji potiču svađu, međusobno nepovjerenje, neslogu... moraju znati da umanjuju hrvatske šanse i mogućnosti u sadašnjosti, ali i u budućnosti.

KONTINUITET RAZVOJA


Osim novog Sabora, imat ćemo i novu vladu, kao rezultat dugih i ne baš lakih pregovora HDZ-a i DP-a. Koliko je i to očekivani rasplet zbivanja, s obzirom na kompromise i popuštanja s obje strane? I koliko sad takav oblik koalicije, uz podršku nekih od manjina za i više od nužnih 76 ruku, može biti dugoročno stabilna opcija, i o čemu to ponajviše ovisi?

- U svakom slučaju ovo je očekivano rješenje, ali i novo političko iskustvo. Trebat će puno političke mudrosti u upravljanju takvom koalicijom. Vidim ovo kao veliku političku šansu, pogotovo za DP, da se s HDZ-om okuša u visokoj politici i uhvati ukoštac s pravim nacionalnim problemima. Koalicija sigurno može biti stabilna opcija, svakako, svi će trebati poštovati visoke demokratske principe i standarde, iznad svega profesionalnost i transparentnost u radu.

Može li se u ovako posloženom rasporedu političkih snaga zaključiti da će se u godinama koje slijede zapravo nastaviti kontinuitet Plenkovićeva načina upravljanja državom? Znači li to, osim u političkom smislu, odgovornost i stabilnost i u ekonomskom smislu, financijskom i gospodarskom, napose razvojnom, uz provedbu nužnih reformi poput onih u poreznom sustavu, ali i u zdravstvu, mirovinskom sustavu...?

- Tu nema dvojbe, a što su i birači glasovanjem poručili, očekuje se kontinuitet dosadašnje politike, razvoja i napretka društva na svim područjima života, očekuje se još veća dinamika rada, kao i politička odgovornost i profesionalnost u radu, što je Plenković kao predsjednik Vlade i HDZ-a sustavno zagovarao i provodio i do sada. Ako želimo biti krajnje objektivi, taj je proces bio vidljiv i u posljednja dva njegova mandata. Uostalom, standard je svima rastao i taj proces trebao bi se nastaviti. Vjerujem da su novi koalicijski partneri svjesni toga i tih procesa i da će znati na kvalitetan način participirati u vođenju države, a na dobrobit svih hrvatskih državljana. (D.J.)
Možda ste propustili...

IRANSKO VRENJE: TEHERAN UOČI IZBORA NOVOG PREDSJEDNIKA

Sukcesija je ključni trenutak u oblikovanju putanje Irana

NAŠ ČOVJEK NA HIMALAJSKOM VISOČJU...

Od Osijeka do Nepala i natrag: Stazama jetija i redovnika