Magazin
PARLAMENTARNI IZBORI 2024.

Vladimir Milinović: Dogodio se jedini mogući rasplet
Objavljeno 11. svibnja, 2024.

Poznati njemački političar Richard von Weizsäcker jednom je prigodom kazao da demokracija živi od spora između dviju stranaka, od diskusije da bi se pronašao pravi put te da zbog toga u demokraciju pripada i poštivanje mišljenja drugog. Budući da smo donedavno bili u postizbornoj fazi pregovora i dogovora oko sastavljanja saborske većine i nove vlade, mogu li su u tom smislu i ovdje povući paralele - pitali smo Vladimira Milinovića, medijskog stručnjaka i konzultanta iz INMS-a (Ideje novih medijskih strategija)?

- Naravno, Richard von Weizsäcker je svojim promišljanjima o demokraciji naglasio važnost spora, diskusije i poštovanja suprotstavljenih mišljenja kao temeljnih elemenata demokratskog društva. Ovo se i te kako može primijeniti na postizborne situacije poput one u Republici Hrvatskoj, gdje se formiranje saborske većine i vlade odvijalo kroz pregovore različitih političkih stranaka.

U demokratskom kontekstu, postizborne faze pregovora i dogovaranja ključne su za stabilnost i funkcionalnost vlasti. One predstavljaju praktičnu primjenu demokratskih principa na kojima počiva moderno društvo, omogućujući političkim akterima da izraze svoje stavove, prioritete i političke programe, a istovremeno traže kompromise koji su prihvatljivi za većinu.


Pregovori oko sastavljanja saborske većine i nove vlade u Hrvatskoj ilustriraju kako političke stranke, unatoč mogućim razlikama, moraju raditi zajedno kako bi osigurale funkcionalnu i odgovornu vladu. Protekli pregovori također su uključivali elemente spora i diskusije koje je Weizsäcker spominjao, gdje stranke raspravljaju o svojim vizijama i političkim ciljevima te pokušavaju pronaći najbolje rješenje za upravljanje zemljom. Poštovanje mišljenja drugih nije samo moralni imperativ u demokraciji, već i praktična nužnost koja omogućava formiranje širokih i stabilnih koalicija koje mogu efikasno upravljati državom. Ovo je osobito važno u pluralističkim društvima poput hrvatskog, gdje mnogobrojne političke opcije i interesne skupine moraju surađivati unatoč svojim razlikama.

Upravo u takvim trenucima, Weizsäckerove riječi o demokraciji kao prostoru za spor i diskusiju postaju ključne. One nas podsjećaju da demokracija nije samo o donošenju odluka većinom glasova, već i o izgradnji konsenzusa, uvažavanju različitosti mišljenja i zajedničkom traženju najboljih rješenja za dobrobit svih građana.

Koje bi trebale biti ključne komponente kod uspostave parlamentarnih koalicija nakon provedenih izbora? Što nas o tome uči prošlost, a što sadašnjost, kad se radi o sastavljanju postizbornih koalicija u drugim EU zemljama, ali i šire u Europi, primjerice u Njemačkoj, Italiji, Velikoj Britaniji...?

- Uspostava parlamentarnih koalicija nakon izbora ključan je proces u političkim sustavima gdje nijedna stranka nije osvojila apsolutnu većinu. Taj proces uključuje nekoliko ključnih komponenti koje su zajedničke mnogim demokratskim sustavima, uključujući i one unutar Europske unije i šire u Europi. Evo nekoliko glavnih aspekata:

1. Programska usklađenost: Stranke traže partnere sa sličnim ili kompatibilnim političkim programima i ciljevima. To uključuje slične stavove po pitanju ekonomije, socijalne politike, vanjskih odnosa i drugih ključnih pitanja. Programska usklađenost omogućuje lakše formuliranje zajedničke vladine politike.

2. Podjela odgovornosti: Ključan element u formiranju koalicija je dogovor o podjeli ministarskih mjesta i drugih važnih pozicija u vladi. Ovo često uključuje pregovore o tome koja će stranka kontrolirati koje resore, što može biti vrlo osjetljivo i zahtijevno.

3. Povjerenje i stabilnost: Povjerenje među strankama u koaliciji je neophodno za dugoročnu stabilnost vlade. Koalicije trebaju biti sposobne preživjeti unutarnje i vanjske pritiske, što zahtijeva jasne mehanizme za rješavanje sporova i redovitu komunikaciju.

4. Formalizacija dogovora: Koalicijski sporazumi često se formaliziraju kroz pisane dokumente koji detaljno opisuju političke ciljeve koalicije, način rješavanja nesuglasica i mehanizme za suradnju. Ovi dokumenti služe kao "pravila igre" za partnere u koaliciji.

Njemačka: Njemačka je poznata po svojim "velikim koalicijama", kao što su one između SPD-a i CDU/CSU-a. Ove koalicije često obuhvaćaju glavne stranke suprotstavljenih ideologija koje se ujedinjuju u cilju formiranja stabilne vlade. Njemačke koalicije su obično dobro strukturirane s jasnim koalicijskim sporazumima.

Italija: Italija ima povijest čestih političkih promjena i širokih koalicijskih vlada koje uključuju više manjih stranaka. Zbog političke fragmentacije, talijanske koalicije su često kratkotrajne i nestabilne, što dovodi do čestih izbora i rekonfiguracija vlada.

Velika Britanija: U Velikoj Britaniji, koalicijske vlade su rijetke zbog većinskog izbornog sustava koji obično rezultira jednostranačkim vladama. Međutim, primjer koalicije između Konzervativne stranke i Liberalnih demokrata 2010. godine pokazuje kako čak i u takvom sustavu mogu postojati periodi kada je koalicija neophodna za formiranje vlade.

Ovi primjeri pokazuju da, iako specifični politički konteksti i izborni sustavi utječu na formiranje i stabilnost koalicija, ključni principi kao što su programska usklađenost, povjerenje, i jasni koalicijski sporazumi ostaju univerzalni. U svakom slučaju, koalicije su test sposobnosti političkih lidera da surađuju i pronađu zajednički jezik u korist šire društvene dobrobiti.

Koliko su u političkom djelovanju kompromisi jedna strana, a isključivost druga? Drugim riječima, može li se, pa parafraziram čuvenu izreku, reći da je umijeće pregovaranja - umijeće mogućega, pri čemu treba razlučiti odgovorno odlučivanje i neodgovorno manipuliranje, da se tako izrazim?

- Nakon izbora 2015. i dolaska MOST-a na hrvatsko političko tržište, razvila se svojevrsna kultura nepregovaranja, začudna i apsurdna u svojoj prirodi. Zašto mala politička skupina izlazi na izbore, ako je jasno da neće dobiti većinu, a potom sa svojim mandatima ne ulazi u pregovore nego postavlja apsolutističke zahtjeve? Takvu je kulturu nepregovaranja preuzelo još 5-7 malih stranaka, a najtragičniji je primjern udruge-liste SNAGA, koja se bori za žrtve kredita u francima. U pretprošlom sazivu Sabora oni su imali jednog zastupnika, koji je tijekom krize većine imao priliku taj svoj jedan mandat pretvoriti u odluku o kreditima, da se priključio naporima za stvaranje nove većine, ali ne - lista/stranka je odlučila radije nepregovarati!

Osim novog Sabora, imat ćemo i novu Vladu, kao rezultat pregovora HDZ-a i DP-a. Koliko je i to očekivani rasplet zbivanja, s obzirom na kompromise i popuštanja s obje strane?

- To je jedini mogući rasplet zbivanja jer lokalne liste i stranke (FOKUS, IDS, Sjever) ne mogu napraviti takav kompromis prije lokalnih izbora.Također nije bilo realno očekivati da će izabrani zastupnici poništiti svoje mandate i izaći na nove izbore, a pod istim okolnostima. Dakle upravo ovakav dogovor je bio jedini očekivan prema rezultatima izbora. Njegova dugotrajnost ovisi o volji svih dionika za kompromis, koju ne bih potcijenio ni kod Maria Radića ni kod Andreja Plenkovića i njegovih potpredsjednika stranke.

S druge strane, očekivanje drugačijeg dogovora, koji bi obuhvaćao sve stranke od Možemo! do DP-a protiv HDZ, pa i uključujući MOST s njegovim uvijek apsolutističkim zahtjevima za mandatarom, pokazuje začudnu političku naivnost određenog dijela aktera hrvatske političke scene. Takva koalicija bi bila moguća da je SDP osvojio 53 ili više mandata i onda išao u koaliciju samo sa Možemo! i manjinama, koju bi eventualno podržali pojedini zastupnici sa desnice, ali je bila nemoguća na rezultatu od 42 za SDP.

Može li se u ovako posloženom rasporednu snaga očekivati da nova vlada bez većih problema odradi četiri godine mandata...?

- U slučaju opstanka ove vlade, koji je vjerojatan, ne mislim da će biti ikakvih akrobacija, osim što će se financirati više knjiga, filmova, muzeja i sličnih projekata koji odgovaraju ideologiji “političkog” krila Domovinskog pokreta. Riječ je zapravo o dvije frakcije HDZ-a koje su ponovno spojene u ovoj koaliciji. (D.J.)

Možda ste propustili...