Osijek
OTVORENA 10. KREATIVNA RIZNICA

Horvat: Što kulturu više trošimo, to je više imamo
Objavljeno 24. travnja, 2024.
EFOS pridonosi populariziranju i institucionaliziranju kreativne industrije
Rizničarska kreativnost, što je i krovna tema ovogodišnje Kreativne riznice, popularizacijskog simpozija znanstvenika i praktičara okupljenih oko milenijske uloge kreativne industrije, preplavila je već na svečanom otvaranju sve njezine sudionike i publiku, u utorak (23. travnja) u Auli glagoljice Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Deseta je ovo godina otkako Ekonomski fakultet (EFOS) i Andizet - Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji organiziraju ovaj simpozij, koji u svojem obljetničkom izdanju potvrđuje doprinos EFOS-a populariziranju i institucionaliziranju kreativne industrije. Rizničari - nastavnici i studenti - svojim volonterskim radom u ovom jedinstvenom projektu pridonose razvoju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera kao kreativnog središta Republike Hrvatske.

Pismo iz budućnosti


Prof. dr. sc. Josipa Forjan, predsjednica Programskog odbora Kreativne riznice, u uvodu je pročitala "pismo iz budućnosti", iz 2034. godine, što ga je rizničarima poslala Kreativna riznica, koja je rasla u okruženju meandrirane glagoljice izmišljene prigodom njezina dolaska na svijet: "Pratim vas iz 2034. godine kako proslavljate moj deseti rođendan i očekujem vas u budućnosti!" Time je na poetičan način nagovijestila svijetlu budućnost projektu kojim se diči ne smo akademska zajednica nego i Osijek i Osječko-baranjska županija. Potvrdili su to u svojim pozdravnim govorima i prof. dr. sc. Boris Crnković, dekan EFOS-a, prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera, Ivan Radić, osječki gradonačelnik, i Mato Lukić, osječko-baranjski župan, u nazočnosti Marina Piletića, ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koji je poslije bio i panelist na panel-raspravi Središte kreativne industrije.


Dekan Crnković istaknuo je treću misiju fakulteta - doprinos zajednici, što, prema njegovu mišljenju Kreativna riznica čini već desetljeće unaprjeđivanjem i popularizacijom kreativne industrije koja može pridonijeti gospodarskom rastu. S njim se slaže i rektor Guberac, koji u misijskim ulogama sveučilišta - obrazovanju, znanosti i stručnoj djelatnosti - vidi stupove na koje se zajednica može osloniti. Da je potpora uzajamna, pokazuje i primjer Grada Osijeka, koji od početka podupire Kreativnu riznicu. "Brendirali smo Osijek kao središte kreativne industrije. Važno je sanjati, snove pretvoriti u vizije, a vizije u rezultate. Osvojite svijet Osijekom", poručio je gradonačelnik Radić. Župan Lukić ljudski faktor i dalje smatra presudnim kada je riječ o kreativnosti, te podsjeća da je Vlada uvrstila kreativnu industriju u plan razvoja Republike Hrvatske.

Kulturni identiteti



Prof. dr. sc. Jasna Horvat, predsjednica Uprave Kreativne riznice, podsjetila je na to kako kultura kao resurs svojim potrošnjama u sektorima kreativne industrije raste i množi se.

"Što kulturu više trošimo, to je više imamo. Sve smo sličniji razvijenim ekonomijama, koje su takve da svojim kreativnim proizvodima temeljenim na kulturnim identitetima potiču želju za poistovjećivanjem. Hrvatska je poznata kao lijepa zemlja, ali mi nismo samo lijepi. Opremljeni smo znanjem, hrabrošću i suverenošću, a da bismo to stavili u pogon naših gospodarskih djelatnosti, potrebno je poslužiti se sektorima kreativne industrije kako bismo poslali poruke", istaknula je Horvat. Fakultet je nazvala hramom znanja, pročitavši natpis na muralu Alkar u jedinstvenoj Auli glagoljice: "Ja koji poznajem slova govorim da je dobro časno živjeti na Zemlji." Pozvala je sve da im to bude misao vodilja u onome što rade, a napose rizničarima, kojima je posvećena obljetnička Kulturna riznica.

Nakon svečanog otvaranja održana je prva panel-rasprava Središte kreativne industrije, a u večernjim satima na rasporedu je bio panel Rizničarske vrijednosti i svečanost Zvjezdani vodik uz dodjelu statua Vodik najuspješnijim sudionicima Milenijskog natjecanja. Prvi je dan završen druženjem nazvanim Vodikovi zalogaji.

Ivana Rab Guljaš
SREDIŠTE KREATIVNE INDUSTRIJE
Panel-rasprava Središte kreativne industrije okupila je, uz moderatoricu Josipu Forjan, paneliste Marina Piletića (Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike), Danijelu Angelinu Jelinčić (Institut za razvoj i međunarodne odnose), Antoniju Jozić (Požeško-slavonska županija), Miru Gavrana (Matica hrvatska) i Feđu Ivanšića (Barrage). Piletić je govorio o iskustvima grada Novske u kreiranju industrije videoigara, Jelinčić o vezi turizma (i baštine) i kreativne industrije, Gavran o hrvatskom jeziku kao temelju identiteta i Zakonu o hrvatskom jeziku, Jozić o bećarcu kao zaštićenoj nematerijalnoj baštini, a Ivanšić o kreativnosti koja u softverskoj industriji jedina neće biti zamijenjena umjetnom inteligencijom.

Možda ste propustili...

MANIFESTACIJA U POVODU MEĐUNARODNOG DANA NESTALE DJECE

Nađite medvjedića u labirintu od slame od čak 150 kvadrata

REDOVITO SE SASTAJU SVAKIH PET GODINA

Medicinske sestre obilježile 55 godina mature