Osijek
DUBRAVKA BIUK. V.D. PREDSTOJNICE KLINIKE ZA OČNE BOLESTI KBC-A OSIJEK

Uložili smo puno truda kako
bismo čekanje na operaciju
mrene skratili na 180 dana
Objavljeno 18. travnja, 2024.
Pacijenti se ne bi smjeli nonšalantno odnositi prema sustavu naručivanja
Izv. prof. dr. sc. Dubravka Biuk, prim. dr. med., specijalist oftalmolog, subspecijalist glaukomatolog na Klinici za očne bolesti Kliničkog bolničkog centra Osijek zaposlena je od 2000. godine, a posljednjih je godinu dana v.d. predstojnice. Uže je područje njezina rada vezano uz glaukom i kirurgiju katarakte. Doktorirala je 2011. godine na temu blefarospazma, čije je liječenje botulinum neurotoksinom i uvela na Klinici. Od 2022. izvanredna je profesorica na Katedri za oftalmoligiju i optometriju na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Koautor je dviju knjiga, a na više je njih bila recenzentica. Pod njezinim je mentorstvom obranjeno desetak diplomskih radova i jedna doktorska disertacija, a trenutno je mentorica u izradi još jedne. Organizirala je tečaj Lasersko liječenje glaukoma u Osijeku zajedno s prof. Baraćem, a u suradnji s glaukomskom sekcijom HOOD-a 2018. godine organizirala je 3. Glaucoma codes s međunarodnim sudjelovanjem. Sa suprugom, također liječnikom, ima dvije kćeri. Obožavaju putovanja, posebice zajednička. Povod je za razgovor 130. obljetnica očne djelatnosti u Osijeku.

Očna djelatnost u Osijeku postoji već 130 godina. Obljetnica će biti obilježena tečajem Hitna stanja u oftalmologiji 19. i 20. travnja, uz sudjelovanje eminentnih stručnjaka iz cijele Hrvatske. Upoznajte nas pobliže s tim.

- Da, jedna smo od najstarijih očnih djelatnosti u Hrvatskoj, a ujedno i najmlađa klinika. Ponosni smo na 130 godina postojanja, a kako se ove godine otvorio OHBP na koji smo također ponosni, rodila se ideja o tome kako bismo mogli objedinjiti ova dva događaja. Prvi će dio tečaja biti svečana sjednica, a nakon toga krećemo sa stručnim dijelom. Čini se da smo odabrali dobru temu prema interesu kolega. Voditelji tečaja smo prof. Barać i ja. U tečaju će sudjelovati eminentni stručnjaci iz cijele Hrvatske, uz kolege s naše Klinike.

U pripremi je i knjiga Hitna stanja u oftalmologiji. Tko su autori i komu je sve ona namijenjena?

- Kao što sam rekla, tema je zanimljiva i do sada nije obrađivana na našoj oftalmološkoj sceni. Autori smo prof. Barać i ja, ali u pisanju knjige sudjelovat će svi kolege s Klinike za očne bolesti KBC-a Osijek. Doista smo jako dobar tim i u stručnom i znanstvenom smislu. Knjiga će biti namjenjena specijalizantima i specijalistima oftalmologije i optometrije. Želja nam je predstaviti ju na simpoziju Suvremeno u oftalmologiji u prosincu.

Zgrada Klinike za očne bolesti u Europskoj aveniji obnovljena je, a aparati i oprema redovito se nabavljaju kako bi klinički oftalmolozi mogli biti u korak s trendovima. Jeste li zadovoljni uvjetima rada, mogućnostima edukacije te što je još na popisu želja vas i vaših kolega?

- Klinika je obnovljena izvana, a u dva smo navrata imali poplavu i tada je obavljena velika obnova operacijskog trakta. Operiramo na najsuvremenijem aparatu za operaciju mrene (Centurion), također imamo i zlatni standard što se tiče aparata za izračun intraokularnih leća. U dolasku su nam aparati za VP, OCT, refraktometar s airpuff tonometrom, anomaloskop i aparat za FKG. Pokrivamo sve segmente oftalmologije, jedini smo centar za vitreoretinalnu kirurgiju istočno od Zagreba. Također jedini istočno od Zagreba imamo neurooftalmologa, subpecijalista za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju, radimo operacije glaukoma, kao i kombinirane operacije katarakte i glaukoma, operacije strabizma i transplantacije rožnice. I dalje imamo volju educirati se i naučena znanja implementirati u svoj rad. Imamo plan nabave aparata, instrumentarija i samim teme uvođenje novih tehnika. Dakle, želimo pratiti nove trendove u dijagnistici i liječenju. Trenutno smo u prostornoj reorganizaciji Klinike i obnovi. Dio smo sredstava prikupili putem donacija, dio nam je pomogla Osječko-baranjska županija i, naravno, Ravnateljstvo KBC-a. Ovim putem želim zahvaliti svima. Proveli smo i humanitarnu akciju Samo se srcem dobro vidi u organizaciji Lions klub Gea, koja je iznjedrila kupnju novog aparata za pregled nedonoščadi.


Kada se spominju liste čekanja, i to ne samo u KBC-u Osijek, pod povećalom su uvijek i operacije mrene? Je li točno da je čekanje za tu operaciju na Klinici za oftalmologiju KBC-a Osijek smanjeno na 180 dana? Ako jest, hoćete li moći održati takav tempo?

- Istina je, velikim trudom i angažmanom svih djelatnika Klinike u manje od šest mjeseci smanjili smo listu čekanja za operaciju mrene sa 450 dana na 240 dana, što je bila preporuka Ministarstva zdravstva, a sada smo na 180 dana. Kako smo uspjeli? Prvi dan mog mandata počeli smo naručivati pacijente na operaciju za 240 dana, što znači da smo imali dvostruje narudžbe. Povećali smo broj operacija mrene za 30 %, povećali smo broj operatera mrene i sada održavamo ovaj broj. Da bismo došli do ovoga, operirali smo u dvije sale kad god je bilo moguće, i ljeti, nazvali smo sve pacijente i provjerili sve narudžbe. Bilo je jako puno posla, bilo je naporno, ali uspjeli smo. Imala sam viziju kako to riješiti, ali sam imala i sreću da su me kolege slijedili. Je li me bilo strah? Sad smijem reći - jako!

U dogovoru za ovaj intervju spomenuli ste mi kako većina ljudi nema naviku odgađanja pregleda i operacija na vrijeme. dakle, pacijent je svjestan da neće moći doći određeni dan, a opet najčešće o tome ne obavijesti bolnicu. Željeli ste nešto poručiti.

- Čast uzuzetcima, ali većina ljudi, nažalost, ne smatra potrebnim javiti se ako želi odgoditi pregled ili operaciju. Također je važno pravodobno se pripremiti za njih. Često kažem kako se mnogi naši pacijenti bolje se pripreme za odlazak frizeru nego na operaciju mrene. Kasno krenu s prijeoperativnom pripremom, nemaju uputnice, ne pročitaju upute za operaciju, dođu nereguliranog tlaka i šećera, ne prekinu uzimanje antikoagulantne terapije, dođu bez pidžame, ne popiju standardnu terapiju... a sve to jasno piše u uputama. Nalaze bi trebali imati spremne tri-četiri tjedna prije operacije. Jer ako nešto nije dobro od nalaza, u većini slučajeva stignu popraviti situaciju, a ako ne mogu riješiti problem u tako kratko vrijeme, mi stignemo nekoga drugog ubaciti za operaciju u tom terminu. Uglavnom se oko svega navedenog ne snalaze stariji pacijenti koji puno toga ne razumiju ili pobrkaju, što, dakako, razumijemo, ali zato je važno da netko mlađi dolazi s njima na dogovor ili da barem pročitaju te upute i pomognu starijem članu obitelji da se adekvatno pripremi se za operaciju.

Recimo, bolesni ste, virozni, a ne nazovete Kliniku kako biste javili da nećete doći. Mi onda zovemo pacijenta da vidimo kasni li možda jer nam je prethodno potvrdio termin. Sve, naime, zovemo dva-tri tjedna ranije da ih podsjetimo i da nam potvrde termin. Naravno, ima krasnih ljudi koji jave da ne mogu doći jer im se nešto akutno dogodilo. Takve ubacujemo na program čim se oporave. Doživjeli smo i da kćerka nazove da mama neće doci na operaciju jer je to jutro dobila moždani udar. I u toj brizi, dakle, ponijela se odgovorno, mislila je na druge. Koliko god se mi trudili, liste čekanja uvelike ovise i o odnosu pacijenata prema sustavu naručivanja.

Kakve su liste čekanja kada je riječ o svim vrstama pregleda, dijagnostičkih pretraga i terapijskih zahvata?

- Sve su ostale dijagnostičke pretrage, terapijske procedure i pregledi unutar danih preporuka pa i kraće. U početku je bilo kaotično, radili smo na svim frontama da smanjimo liste. Tisuće i tisuće brojeva smo nazvali.

Kakva je kadrovska slika Klinike i jesu li pokrivene sve oftalmološke subspecijalnosti?

- Bitno je stalno zanavljati kadar. Popularna smo i tražena struka. Trenutno smo dosta dobro pokriveni, imamo dva specijalizanta, jedna je kolegica na subspecijalizaciji iz dječje oftalmologije i planiramo još jednu. Ta nam je subspecijalizacija bitna jer djeca su naša budućnost, a i prošle je godine jedan dječji oftalmolog otišao raditi u drugu ustanovu.

Među mladim liječnicima oftalmologija je iznimno tražena specijalizacija. Je li tako i u KBC-u Osijek?

- Da, je tražena je. Na natječaj se javi uvijek puno mladih kolega, neki pokušavaju i nekoliko puta dok ne uspiju. To su uglavnom bili izvrsni studenti. Trenutno na Klinici imamo, osim naša dva specijalizanta, i osam vanjskih specijalizanata. Sve su to krasni, mladi, ambiciozni ljudi, ali prije svega izrazito pristojni. Svi su aktivni sudionici i na tečaju. Taj veliki broj govori da smo prepoznati među njima i kao dobri edukatori koji im daju priliku.

Brinu li Slavonci i Baranjci dovoljno o zdravlju svojih očiju? Koje su najčešće bolesti oka od kojih boluju? Što možemo činiti kako bismo prevenirali ili bar odgodili bolesti oka?

- Kako tko. Još imamo zapuštenih mrena, uznapredovalih dijabetičkih promjena i glaukomskih oštećenja. Moram reći da sam bila razočarana slabim odazivom građana kad smo za Svjetski tjedan glaukoma organizirali mjerenje očnog tlaka bez uputnice i dva predavanja za pacijente na temu glaukoma i dijabetesa.

Jesu li djeca danas lošijeg vida nego što je to bio slučaj prije nego što su se, kao i mi odrasli, "zalijepila" za ekrane?

- Primijetili smo veći porast kratkovidnosti. Stil života tjera nas da koristimo računala, mobitele, laptope... Međutim, lijeni smo i komotni, živimo brzo i sve radimo s pametnih telefona. Ekran je mali i ako još k tome radimo u mraku, to nikako nije dobra kombinacija. Uređaje koristimo i kad trebamo i kad ne trebamo. A šetnja je tako opuštajuća i zdrava, za cijelo tijelo pa tako i za naše oči!
 
Ivana Rab Guljaš
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana