Novosti
KLIMATSKI CILJEVI: NUŽNA ULAGANJA

Klimatske promjene povećavaju troškove gospodarstvu
Objavljeno 9. travnja, 2024.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić istaknuo je u utorak da su Hrvatskoj potrebna znatna ulaganja za dostizanje klimatskih ciljeva EU-a, pri čemu najslabije stoji u tranziciji prometnog sektora.

Vujčić je to rekao na konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija - održivo financiranje i razvoj gospodarstva, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora (HGK), pod pokroviteljstvom Ministarstva financija i u partnerstvu s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Vujčić je izjavio da su klimatske promjene velike, pri čemu su sve učestaliji i ekstremni klimatski događaji, poput obilnih padalina, a s druge strane i suša, što dovodi i do dodatnih troškova za ekonomiju. "Nažalost, sve prognoze pokazuju da će se u budućnosti s nastavkom zagrijavanja broj tih ekstremnih klimatoloških događaja povećavati, kao i troškovi za ekonomiju", izjavio je Vujčić. Stoga je nužno poduzimati ono što je moguće u sprječavanju daljnjeg zagrijavanja, pri čemu su ciljevi EU-a jasni, a to su smanjenje emisije stakleničkih plinova za dodatnih 55 posto do 2030. i postizanje ugljične neutralnosti do 2050. godine. Da bi se ti klimatski ciljevi dosegnuli, to će zahtijevati velike investicije, otprilike dodatnih do dva posto BDP-a godišnje do 2030., za što je potrebna suradnja svih dionika, pa tako i financijskog sektora, to jest banaka, međunarodnih financijskih institucija poput EIB-a, kao i vlasnika poduzeća te javnog sektora, naveo je Vujčić. Ukupna ulaganja za postizanje ugljične neutralnosti bi se u Uniji prosječno po zemlji tako trebala podići na 4,5 posto BDP-a do 2030., istaknuo je Vujčić, pri čemu je fokus na ulaganjima u proizvodnju energije, dekarbonizaciju procesa u prerađivačkoj industriji, transport, transformacijom putničkog i teretnog prometa, uključujući i brodove, te u zgradarstvo, pri čemu potonje uključuje energetsku obnovu i alternativne načine grijanja i hlađenja. Pritom bi potrebna ulaganja za postizanje ugljične neutralnosti u Hrvatskoj mogla biti i veća od navedenih predviđanja, jer, kako je istaknuo Vujčić, iako Hrvatska spada u skupinu zemalja s najvišim udjelom energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji, 27,9 posto, cilj je da taj udio do 2030. poraste na 36,4 posto. H