Novosti
STATISTIKA I DEMOGRAFSKI TRENDOVI

Zbog doseljavanja radne snage lani je minimalno porastao broj stanovnika
Objavljeno 19. veljače, 2024.

U Hrvatskoj je prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) sredinom prošle godine živjelo 3.853.200 stanovnika, odnosno 0,06 posto manje u odnosu prema sredini 2022., ali se od kraja te godine zbog doseljenika trend preokrenuo, pa je stanovništvo poraslo za 0,06 posto.



Podaci su pokazali porast muškog stanovništva, i to najviše u dobnoj skupini od 25 do 29 godina (3,5 posto), što može biti utjecaj migracijskih kretanja, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u Državnom zavodu za statistiku Dubravka Rogić-Hadžalić.

Procjene broja stanovnika do sredine 2023., koje je u petak objavio DZS, izračunane su na temelju podataka iz popisa 2021., prirodnoga kretanja stanovništva i migracijskog salda, objasnila je. Prema privremenim podacima, sredinom prošle godine broj stanovnika je bio 3.853.200. U odnosu prema sredini 2022. bilježi se njegov pad za 0,06 posto. Međutim, kad se usporede podaci o ukupnom broju stanovništva sredinom 2023. godine (3.853.200 stanovnika) s podacima procjene stanovništva krajem 2022. (3.850.894 stanovnika), pokazuje se porast broja stanovnika za 0,06 posto.

U Hrvatskoj stanovništvo i dalje stari, odnosno sve je manje mlađih, a više starijih ljudi, jer su to generacije rođene nakon Drugog svjetskog rata, kada se rađalo dva do tri puta više djece nego danas. No na povećanje pojedinih dobnih skupina utječe i doseljavanje radne snage u Hrvatsku, pojašnjava Dubravka Rogić-Hadžalić. Podaci, naime, pokazuju porast broja muškog stanovništva za 0,4 posto, najviše u dobnoj skupini od 25 do 29 godina (3,5 posto), što može biti utjecaj migracijskih kretanja. Situacija na tržištu rada zahtijeva doseljavanje muške radne snage, najčešće u toj dobi, zbog znatne potražnje u području uslužnih djelatnosti i građevinarstvu.

Promatrajući dobnu strukturu stanovništva sredinom 2023. u odnosu prema sredini 2022., podaci pokazuju porast broja stanovnika u dobnoj skupini od 70 do 74 godine (3,45 posto) te 75 godina i više (1,60 posto), što potvrđuje trend starenja stanovništva. S druge strane, uočavaju se trendovi smanjenja broja mlađeg stanovništva, do četiri godine minus iznosi 1,36 posto, od pet do devet godina 1,34 posto, a od 10 do 14 godina minus je 1,32 posto. Posljedica smanjenja mlađeg stanovništva je manji broj živorođene djece još dugi niz godina.

Privremeni podaci koje je nedavno objavio DZS pokazuju da je u Hrvatskoj lani rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja.

M.Vrandečić/H
TREND BI MOGAO BITI SVE STABILNIJI
Dubravka Rogić-Hadžalić procjenjuje da će trend kretanja stanovništva biti sve stabilniji jer se građani koji su se iselili neće tako lako vratiti, a doseljenici moraju biti pod okriljem migracijske politike i odobravanja kvota za dobivanje radnih dozvola. U odnosu prema distribuciji po spolu, sredinom 2023. godine u Hrvatskoj je bilo više žena - 1.985.200 - nego muškaraca - 1.868.000.

Možda ste propustili...

TURISTIČKA SEZONA MOGLA BI “POJAČATI” POSKUPLJENJA

Za inflaciju krive cijene usluga