Zdravlje
IMUNOSNI SUSTAV

Ljudi pod stresom skloni su nezdravim navikama
Objavljeno 12. veljače, 2024.
Za trajno oslobađanje od stresa važno je promijeniti ponašanje koje do njega dovodi

Stres je prirodna i vrlo dragocjena tjelesna reakcija. U situaciji koju ocijenimo prjetećom naše tijelo stavlja se u visok stupanj pripravnosti. Signalne molekule koje se nazivaju hormoni stresa, primjerice noradrenalin, adrenalin i kortizol, otpuštaju se u krvotok. Zalihe energije stavljaju se u pogon, a organizam postaje budniji i sposobniji da brže reagira.



Kronične bolesti


U moderno doba svakodnevni stresori su, primjerice obiteljski ili financijski problemi, zahtjevan šef, stalna stiska s vremenom ili osjetilno preopterećenje u žustrom digitalno povezanom svijetu. Ti okidači izazivaju kroničan stres i organizmu ostavljaju nedovoljne prilike da se vrati u normalno, opušteno stanje, a time potiču biokemijske procese koji mogu dovesti do bolesti. Razne su bolesti u korelaciji s kroničnim stresom, jer on potencijalno opterećuje naš imunosni sustav i tako nas čini podložnijima infekcijama. Ljudi pod stresom često usvajaju nezdrave navike poput pušenja, nedovoljnog spavanja ili halapljivog konzumiranja nezdrave hrane. Stres može rezultirati probavnim smetnjama, čak i od hrane koju inače dobro podnosimo, a to mnoge ljude čini sklonima dijareji. Kronični stres također može učiniti crijeva tromima, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili, gore, do sindroma iritabilnog crijeva.

Akutni stres povećava broj otkucaja srca i podiže krvni tlak, a kronični može dovesti do zdravstvenih stanja kao što je kronično visok krvni tlak, uz mogućnost srčanih aritmija. Kronični stres je i faktor srčanog i moždanog udara, a rizik se povećava nezdravim navikama za kojima posežemo, kao što je pušenje. Stres može rezultirati napetošću mišića. Mišići vrata mogu postati zategnuti do te mjere da otežavaju pokretljivost vrata i glave, a pojavljuju se i bolovi u leđima. Sve to potencijalno dovodi do neravnomjerne raspodjele težine u mišićno-koštanom sustavu s bolnim posljedicama poput lumbaga ili hernije intervertebralnog diska. Smatra se da je stres moguć uzročnik metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visoke razine kolesterola. Budući da osjeća ugrozu, tijelo pod stresom stavlja u pogon više zaliha energije, i šećera i masti, a hormoni stresa potiču otpornost na inzulin podižući razinu šećera u krvi. Dodatni šećer i masnoće mogu pridonijeti nakupljanju štetnog sala na trbuhu, ograničiti protok krvi, opteretiti krvne žile i potaknuti metaboličke poremećaje.

Mentalno zdravlje


Mozak, a time i psiha, vrlo je osjetljiv na kronični stres, a najpoznatija duševna komplikacija stresa je depresija. Osim toga, pojačano otpuštanje kortizola u krvotok može imati negativan učinak i na koncentraciju, a stalni stres izazvati probleme s pamćenjem. Budući da je stres obično popraćen tjeskobom, on može i dugoročno potaknuti tjeskobu i napadaje panike. Dakle, ako mislite da ste pod kroničnim stresom, trebali biste nešto promijeniti. Dobar početak je tijekom dana uzimati redovite pauze za odmor. One bi trebale uključivati kratke vježbe usmjerene na svjesnost, kao što je fokus na disanje. Redovita tjelovježba također pomaže. Za trajno oslobađanje od stresa važno je promijeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji do njega dovode. Korisni su njegovanje prijateljstava i bavljenje hobijima.
Jasminka Knežević
Možda ste propustili...

NEKOLIKO KORISNIH SAVJETA

Podignite testosteron

HRVATSKI INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE MOZGA

Za zdrav mozak bitan je san, ali i dobar trening

Najčitanije iz rubrike