Magazin
MODERNI TURIZAM: UPRAVLJANJE I KOMUNICIRANJE

Novo vrijeme, nova znanja i novi izazovi
Objavljeno 3. veljače, 2024.
Andreja Rudančić: Poslovni događaji mogu pozitivno utjecati na ekonomiju u manjim sredinama...

U mnoštvu publicističkih, stručnih i znanstvenih knjiga objavljenih u Hrvatskoj posljednjih godina, jedno je izdanje pobudilo posebno zanimanje kako stručne javnosti tako i medija te šireg kruga čitateljstva. Radi se o knjizi "Upravljanje poslovnim događanjima s aspekta turizma i mikroekonomije uz primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija", objavljenoj u nakladi Sveučilišta Libertas iz Zagreba. To vrijedno djelo potpisuje troje autora - izv. prof. dr. sc. Andreja Rudančić, dr. sc. Sandra Šokčević i dr. sc. Edvard Badurina. O knjizi i temama koje su u njoj obrađene i prezentirane za ovotjedni Magazin razgovarali smo s prof. Rudančić.



Pred nama je znanstvena knjiga koju ste napisali u koautorstvu s dr. sc. Sandrom Šokčević i dr. sc. Edvardom Badurinom, možete li reći kako je nastala ta suradnja?


- Dugi niz godina kolege i ja surađujemo u pisanju znanstvenih radova, te smo kao autori željeli spojiti svaki dio svog djelovanja iz područja menadžmenta, turizma, mikroekonomije i ICT-a, te time objediniti naša iskustva, znanja i vještine. Na taj smo način, obrađenim temama (poslovni događaji, mikroekonomija i CRM-koncept) htjeli premostiti jaz u literaturi koja proučava teme poslovnih događaja u kontekstu turističkog sektora i njegovih implikacija na planere, organizatore i sudionike s mikroekonomskog aspekta u svjetlu suvremenih tehnologija. Ovako predstavljena i obuhvatna publikacija prva je i jedinstvena u nas.

VAŽNOST KOMUNIKACIJE


Knjiga ima tri dijela koja su povezana u jednu cjelinu, zašto ste povezali poslovne događaje s mikroekonomijom i informacijskom tehnologijom? Gdje se nalazi poveznica u tom dijelu?

- U sferi turizma poslovni događaji uključuju poslovne sastanke, konferencije, sajmove, seminare i slično. Mikroekonomija je područje koje proučava ekonomske odluke pojedinaca i tvrtki te način kako te odluke utječu na tržište. To uključuje troškove prijevoza, smještaja, hrane, kao i druge troškove, poput troškova za organizaciju događaja. Tvrtke moraju procijeniti potencijalne koristi od takvih putovanja i događaja kao što su povećanje prodaje, izgradnja poslovnih veza i slično te ih usporediti s troškovima kako bi donijele ispravnu odluku. Nadalje, poslovni događaji također utječu na lokalnu ekonomiju, onu u manjima sredinama, ali također važnim. Kada tvrtke organiziraju događaje i sastanke, to može donijeti koristi lokalnim poduzećima kao što su hoteli, restorani, prijevoznici i druge uslužne djelatnosti, time se može poticati lokalno gospodarstvo te povećanje broja radnih mjesta. CRM koncept - Customer Relationship Costumer, ili, u prijevodu, upravljanje odnosima s gostima (još uvijek nedovoljno zastupljeno kod nas), može biti ključno za uspjeh poslovnih aktivnosti. Organizatori događaja i hoteli trebaju uspostaviti i održavati kvalitetnu komunikaciju s gostima kako bi zadovoljili njihove potrebe i osigurali njihovo zadovoljstvo. Upravljanje odnosima s gostima u upravljanju poslovnim događajima također uključuje praćenje povratnih informacija gostiju i brzo reagiranje na pritužbe ili probleme. Jer upravljanje odnosima s gostima u svojoj se osnovi zasniva na strategijama i praksama koje organizacije primjenjuju kako bi stvorile i održale dugoročne odnose s gostima, u ovom slučaju sudionicima poslovnih događaja.

Budući da predajte na Sveučilištu Libertas i radite sa studentima, u javnosti postoji mišljenje kako mladi generacije Z nisu spremni na požrtvovnost i naporan rad. Kakva su vaša iskustva s mladima, slažete li se s tom izjavom, te što njih pokreće i motivira?

- Rad sa studentima, a ujedno i mladim generacijama, uvijek je izazovan. Ostavlja se profesoru kako će kolegij ili materiju učiniti zanimljivom, a time i zainteresirati mlade za određeno područje. Mišljenja sam da treba imati ljubavi u onome što se radi, u ovom slučaju predavanju, time rezultat ne izostaje. Ako se studentima približi gradivo, k tomu se poveže s iskustvom, interes i njihova motivacija ne izostaju, takva su im predavanja uvijek zanimljiva i rado ih dolaze slušati. U radu sa studentima uvijek imam pozitivna iskustva i jednostavno su mi inspiracija u svakodnevnom radu i predavanju. Tako je nastala i ova knjiga, kao rezultat interesa mojih studenata za povezano gradivo, kako u teoriji tako i u praksi.

RJEŠAVATI PROBLEME


Nerijetko se spominje nedostatak formalnog obrazovanja u event-turizmu u Hrvatskoj. Kakva je situacija s tim na Sveučilištu Libertas, postoji li specijalizirani predmet za poslovni turizam ili organizaciju poslovnih događaja (event-management)?

- Moram na istaknuti da generalno hrvatski obrazovni sustav ne prati tržište rada, bar ne u nekoj većoj mjeri, stoga su sveučilišta dosta zatvorena u smislu uvođenja novih kolegija koji prate trendove poslova. Sveučilište Libertas u Zagrebu, kao privatno sveučilište u Republici Hrvatskoj, u velikoj mjeri osluškuje tržište rada, pa stoga i inovira studijske programe i kolegije. Jedan od njih je uvođenje kolegija Upravljanje turističkim događanjima, čiji sam nositelj i predavač, te u velikoj mjeri polažem važnost u predavanju poslovnim događajima, gdje studente upoznajem sa svjetskim i domaćim aktualnostima u sferi sastanaka, kongresa i konferencija, koji su u velikoj mjeri važni za poslovni turizam Republike Hrvatske.

U knjizi se govori o sve značajnijem ekonomskom utjecaju poslovnih događaja na destinacije. Može li se on u praksi izmjeriti na hrvatskom tržištu poslovnih događaja?

- Postavili ste mi iznimno zanimljivo pitanje, na koje je kod nas u Republici Hrvatskoj vrlo teško dati precizan odgovor. Zašto je tome tako? Jednostavno jer se još na nacionalnoj osnovi nije shvatila važnost poslovnog turizma i veličine industrije poslovnih događaja - popularno zvane MICE industrije, kao što su to shvatile nama konkurentske destinacije poput Beča, Madrida, Barcelone, Londona itd. Ako se samo osvrne na Strategiju održivog razvoja turizma do 2030., u kojoj je spomenuto da je prioritetno područje 1.3. za strateški cilj 1. "Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam": Razvoj posebnih oblika turizma i strukturirani razvoj proizvoda", gdje je spomenut MICE turizam temeljen na privlačnosti Hrvatske kao destinacije za kongrese, seminare, konferencije, sajmove, nigdje u navedenom strateškom dokumentu nije vidljivo kako će to Republika Hrvatska postići. Istodobno ne postoji zaseban strateški marketinški i operativni plan poslovnog turizma koji bi dao odgovor na postavljeno pitanje.

Nemamo ni određene pokazatelje ostvarenja u tom području, od 2013. godine Državni zavod ne vodi statistiku, odnosno evidenciju o poslovnim skupovima. Posljednji podatci prema istraživanjima, koja se tada moglo provesti i analizirati (a uzeto u obzir prema podatcima DZS-a za 2013.), pokazali su da kongresi čine 57 % ukupnog prometa u poslovnom turizmu. Procjena je da poslovni turizam ima udio od 10 - 15 % u ukupnom turističkom prometu Republike Hrvatske. Ali kao što sam napomenula, to su samo procjene, jer imamo nedostatak standardiziranih statističkih podataka koji bi pružili pouzdanu bazu informacija o trendu i vrijednostima poslovnog turizma.

Bio bi učinjen velik iskorak u razvoju poslovnog turizma kada bi se izradila, primjerice, studija razvitka poslovnog turizma Republike Hrvatske iz koje bi proizišla nacionalna strategija razvitka tog segmenta, kao što je to učinjeno za pojedine specifične vrste turizma poput nautičkog turizma i kulturnog turizma. Sama disperzija poslovnog turizma u postojanju strateških dokumenata ne upućuje na shvaćanje njegove važnosti za nacionalni turizam sa strane krovne institucije hrvatskog turizma, Ministarstva turizma i sporta, te se time ne osigurava njegova implementacija i kvaliteta. Drugim riječima, nismo se definirali u tom području i sve prepuštamo stihijskom razvoju i vođenju unatoč izuzetnim potencijalima koje Republika Hrvatska ima za sudjelovanje na tom tržištu i zauzimanju primata, kao i za cjelogodišnje turističko poslovanje koje se toliko ističe u javnosti.

Darko Jerković
Komunikacija s gostima
U knjizi se s poslovnim događajima povezuju mikroekonomija i informacijske tehnologije. Zašto? Na koje su načine povezana ta područja? - Poslovni događaj uključuje poslovne sastanke, konferencije, sajmove, seminare i slično. Mikroekonomija, s druge strane, proučava ekonomske odluke pojedinaca i tvrtki te način kako te odluke utječu na tržište. Nadalje, poslovni događaj također utječe na lokalnu ekonomiju, posebno na nižim razinama. Kada tvrtke organiziraju događaje i sastanke, to može donijeti koristi lokalnim poduzećima kao što su hoteli, restorani, prijevoznici i druge uslužne djelatnosti, time se može poticati lokalno gospodarstvo turističke destinacije i povećanje broja radnih mjesta. CRM koncept (još uvijek nedovoljno zastupljen kod nas) u turizmu poslovnih događaja, odnosno, upravljanja odnosima s gostima, može biti ključno za uspjeh poslovnih aktivnosti. Organizatori događaja i hoteli trebaju uspostaviti i održavati kvalitetnu komunikaciju s gostima kako bi zadovoljili njihove potrebe i osigurali njihovo zadovoljstvo. Jer upravljanje odnosima s gostima u svojoj se biti zasniva na strategijama i praksama koje organizacije primjenjuju kako bi stvorile i održale dugoročne odnose s gostima, u ovom slučaju sudionicima poslovnih događaja.

Veza s Osijekom
Možete li nam ukratko predstaviti svoj profesionalni put i akademsku karijeru, kako se razvijala u smjeru turizma? - Dugi niz godina radila sam u turističkom sektoru kao menadžer (voditelj privatnog turističkog objekta). U tom dijelu stekla sam izuzetno iskustvo u menadžmentu općenito, vođenju tima i djelatnika, ispunjavanju zadanih ciljeva i zadataka, organizaciji rada i cjelokupnog poslovanja. Tijekom svog studiranja uvijek sam bila aktivan student u organizaciji različitih skupova i kongresa organiziranog od fakulteta. Uvijek me vukla strast prema organizaciji događaja jer se tamo pokazuju i stječu sposobnosti organizacije, prilagodbe promjenama, koje se trebaju rješavati u trenu, upravljanju timom, odlučnom donošenju odluka i tome slično. Nadalje, svoju akademsku karijeru započela sam na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu upisavši sveučilišni studij i stekla titulu mag. oec. Nakon toga sam upisala doktorski studij Sveučilišta u Osijeku - Ekonomski fakultet u Osijeku, te doktorirala s temom “Menadžment u funkciji razvoja poslovnog turizma destinacije”. Nakon dugogodišnjeg rada u realnom turističkom sektoru napravila sam zaokret u karijeri odlučivši se za rad sa studentima, gdje sam mogla svoje praktično iskustvo rada u turizmu, zajedno s teorijom koju predajem, lako povezati u predavanjima svojim studentima, koji vole čuti iskustva realnog turističkog tržišta.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

USUSRET SEZONI EVENATA: GORAN ŠIMIĆ, PODUZETNIK - NJEGOVA PRIČA

Ja sam dijete Slavonije, tamo sam naučio većinu toga što znam i radim

2

KAMPANJA - ZAVRŠNI KRUG

Mate Mijić: Velika dosada
koja srećom kratko traje

3

HRVATSKE POETSKE PERSPEKTIVE: IVANA LULIĆ, O SEBI I SVOJOJ KNJIZI PJESAMA..

U danu uvijek pronađem vremena da stanem, da se isključim i osjetim