Magazin
TEMA TJEDNA: MIROVINSKA REFORMA

Danijel Nestić: U cjelini se radi o pozitivnim promjenama
Objavljeno 9. prosinca, 2023.
DR. SC. DANIJEL NESTIĆ Znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb

Prava, velika reforma našeg mirovinskog sustava napravljena je zakonskom rješenjima iz 1998., kojima su uvedene velike promjene u dotadašnji sustav međugeneracijske solidarnosti od početka 1999. godine te uvođenjem drugog i trećeg mirovinskog stupa 2002. godine. Kasnije zakonske izmjene mijenjale su neke važne elemente tako postavljenog sustava, ali njegova osnovna struktura je ostala ista. Tako da trenutno predložene promjene nisu neka velika reforma, ali ipak donose važne promjene - kaže dr. sc. Danijel Nestić, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb, te dodaje:



- Treba naglasiti da se sadašnje promjene, a radi se o zakonskim izmjenama o kojima se trenutno raspravlja u Hrvatskom saboru i koje bi, ako se prihvate, trebale stupiti na snagu početkom iduće godine, odnose uglavnom na drugi mirovinski stup i ponešto na treći stup. Za sadašnje umirovljenike ove promjene ne donose ništa novo, osim malim dijelom za nekih 13-14 tisuća osoba koje trenutno primaju kombiniranu mirovinu, odnosno mirovinu i iz prvog i iz drugom mirovinskog stupa. Promjene se dominantno tiču budućih umirovljenika, onih koji su sada članovi mirovinskih fondova ili će to tek postati. Promjene kod mirovina koje se sada isplaćuju, poput najava uvođenja 13. mirovine ili drukčijeg modela usklađivanja mirovina, nisu u formalnoj proceduri niti se zna kada će biti, pa njih nećemo sada komentirati.

Gledajući širu sliku predložene minireforme, koje su najvažnije promjene...?

- Dakle, najvažnije sadašnje promjene koje bi se trebale uvesti od početka iduće godine idu u smjeru liberalizacije ulaganja mirovinskih fondova i isplate mirovina iz drugog stupa. Kod upravljanja fondovima omogućit će se više slobode kod ulaganja, a članovi će imati više slobode u izboru kategorije mirovinskog fonda, te više modela isplate mirovina i veći postotak djelomične jednokratne isplate štednje prilikom umirovljenja, 20 % umjesto dosadašnjih 15 %, pri čemu će postojati i obveza informiranja budućih umirovljenika o prednostima, ali i rizicima takvih izbora. Uz to, za one koji izaberu kombiniranu mirovinu, dodatak od 27 % će se obračunavati na cijelu osnovnu mirovinu koji primaju iz prvog stupa, umjesto dosadašnjeg nižeg postotka. Smanjit će se naknade društvima za upravljanje mirovinskim fondovima.

Promjene su u cjelini pozitivne, no postoje li neki sporni elementi...? Koji i kakvi?

- Ovakve promjene vidim kao "otvaranje vrata" za jačanje drugog stupa i jačanje njegove uloge u isplati budućih mirovina te konačno za veće mirovine dijelu umirovljenika koji izaberu kombiniranu mirovinu. Mislim da se u cjelini radi o pozitivnim promjenama. Jedini sporni element je uvođenje obveze mirovinskih fondova da najmanje 5 % imovine fondova kategorije A i B mora biti uloženo u alternativne investicijske fondove s državnim garancijom, što su neki protumačili kao djelomičnu nacionalizaciju mirovinske štednje. Obični alternativni fondovi ulažu u manji broj kompanija ili projekata ili nestandardne vrste imovine, obično mimo uređenih tržišta poput burze, tamo gdje očekuju velike povrate, ali uz to idu i znatno veći rizici. Sad se to pokušava kombinirati s državnom garancijom i obvezom ulaganja mirovinskih fondova, što je sve skupa teško spojiva kombinacija. Nije potpuno jasno koji je bio plan kad se to uključilo u zakonske promjene jer takvih fondova još nema, a od Vlade se očekuje da odobri garanciju na takvo ulaganje. U javnosti se mogu čuti spekulacije da se priprema teren za otkup dionica Fortenove, INA-e, ili HEP-a, ali to ne možemo znati. U svakom je slučaju jako neobično.

Slušajući što se sve govori, napose iz redova oporbe, ali i od nekih stručnjaka, i kako sve to prezentiraju mediji, trebaju li umirovljenici strahovati ili bi trebali imati povjerenja u ovakav reformski plan Vlade?

- Umirovljenici ne trebaju strahovati za svoje mirovine. Prvo, zato što cijela sadašnja reforma ne utječe na isplatu mirovina iz prvog stupa koja čini najveći dio sadašnjih i budućih mirovina i svatko može izabrati korištenje mirovine isključivo iz prvog stupa. Drugo, zato što promjene doista idu u smjeru jačanja drugog stupa i njegovih potencijalno većih mirovina. Moguće "problematično" ulaganje u alternativne investicijske fondove s državnim garancijom čini tek relativno mali dio ukupne mirovinske štednje i što god se dogodi s tim ulaganjem, to neće bitno utjecati na ukupnu masu štednje ni mirovine isplaćene iz drugog stupu jer tu postoji i državna garancija. I treće, lako je moguće da se ulaganje u ovakve fondove nikad i ne dogodi. Zapravo, upravo to i očekujem. Naime, ovakvi alternativni fondovi su nepoznanica, nisam siguran da igdje u svijetu postoje, a ako Vlada za neki alternativni fond odobri garanciju i time zapravo stvori obvezu mirovinskim fondovima da u njih ulažu, ona se izlaže golemom političkom riziku. Trebao bi postojati neki nesporan, općeprihvaćeni "nacionalni interes" da se garantira za ulaganje mirovinske štednje u određeni fond i određeni projekt, a da se to ostvari uz prihvatljiv politički rizik. Pitanje je postoji li uopće takvo ulaganje i takav fond uz koji bi Vlada bila spremna vezivati svoj kredibilitet.

Svaka je reforma ujedno i politička odluka. U tom smislu, može li se i ova mirovinska reforma između ostalog tumačiti i u kontekstu parlamentarnih izbora iduće godine...?

- Mislim da Vlada ovim promjenama može relativno malo profitirati na političkom planu, tako da je vjerojatnije da se doista radi o želji da se sada "srede" stvari u drugom i trećem mirovinskom stupu, objektivno bez prevelike političke gužve, a onda bi se kasnije, vjerojatno nakon izbora, išlo u politički mnogo osjetljivije promjene u prvom mirovinskom stupu, odnosno u promjene koje bi mogle imati važan utjecaj na sve sadašnje i buduće umirovljenike te potencijalno goleme posljedice za stanje državnog proračuna. (D.J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana