Ekonomija
TRŽIŠTE RADA 21. STOLJEĆA

U hrvatskoj gig ekonomiji radi oko 100.000 osoba
Objavljeno 7. prosinca, 2023.
Središte gig ekonomije su digitalne platforme ili aplikacije, u Hrvatskoj su najpopularnije Glovo, Wolt, Uber, Bolt ...

Gig ekonomija, poznata i kao ekonomija povremenih poslova, obilježit će tržište rada 21. stoljeća, a u Hrvatskoj u njoj sudjeluje oko sto tisuća ljudi, istaknuto je u srijedu na prvoj hrvatskoj Gig konferenciji, na kojoj su predstavljene i zakonske novosti kojima se u većoj mjeri regulira takav oblik rada.



Konferenciju je uz medijsko pokroviteljstvo Hine organizirao Komunikacijski laboratorij, a kako je istaknula profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) Vedrana Pribičević, prednost zaposlenja u gig ekonomiji je fleksibilnost, što osim kreiranja radnog vremena znači i češće mijenjanje poslova.

“Gig ekonomija je vrsta nove slobode gdje ljudi mogu raditi koliko žele i zaraditi koliko žele. O njoj trebamo razmišljati kao o nečemu pozitivnom i nečemu što će obilježiti tržište rada 21. stoljeća”, poručila je Pribičević.

Središte gig ekonomije su digitalne platforme ili aplikacije, najpopularnije u Hrvatskoj su Booking, Airbnb, Glovo, Wolt, Uber i Bolt, pri čemu se te kompanije primarno bave razvojem platforme i korisničke podrške, a nisu klasični poslodavac, pa se tako sve češće javljaju i pitanja radnih prava ljudi koji preko tih platformi rade.

Od oko 100 tisuća ljudi koji u Hrvatskoj sudjeluju u gig ekonomiji, navela je Pribičević, nekima je to stalni, a nekima povremeni posao.

Pritom, najveći dio gig ekonomije u Hrvatskoj otpada na transport i dostave, a Pribičević smatra da domaći IT-ijevci i developeri tek trebaju otkriti velike mogućnosti rada za inozemne kompanije preko platformi. Prema njezinim riječima, velik broj imigranata dolazi na hrvatsko tržište rada preko agregatora te tako započinje svoj radni put, no ne znači nužno i da će ostati u takvom obliku zaposlenja, ili bar ne isključivo. Napomenula je da je Europska komisija donijela smjernice o tome kako bi se platformski rad trebao regulirati, s obzirom na to da zaposleni preko njih nemaju istu razinu radnih prava kao stalno zaposleni radnici. I hrvatska Vlada, napomenula je, novim zakonom o radu koji stupa na snagu od iduće godine “pokušava” regulirati platformski rad. “Kako to najbolje napraviti, ostaje još vidjeti, s obzirom na to i kako će to izgledati u praksi”, smatra Pribičević.

Zdenka Rupčić
Do “eksplozije” došlo tijekom pandemije
Ravnatelj uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Dražen Opalić naveo je da je do “eksplozije” rada preko platformi došlo tijekom pandemije, a s ciljem veće zaštite radnika novim zakonom o radu definiran je rad koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme, tko su agregatori, a pri čemu ni platforme ni agregatori neće moći obavljati djelatnost ako nisu upisani u registar koje vodi ministarstvo.

Vedrana Pribičević

prof. na ZŠEM-u

Vlada RH novim zakonom o radu koji stupa na snagu 2024. pokušat će regulirati platformski rad. Kako to najbolje napraviti, ostaje još vidjeti, s obzirom na to i kako će to izgledati u praksi

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PRODAJA IZ VLASTITE PROIZVODNJE POSLOVNIH SUBJEKATA OSTALA JE NA ISTOJ RAZINI

Vrijednost otkupa proizvoda od OPG-ova pala za 19,9 posto

2

U 38 PODUZEĆA 25 PILOT-PROJEKATA

Pokrenuta Smart Factory akademija za obrazovanje i vještine u industriji 4.0

3

U Lufthansi štrajk - traže veće plaće