Osijek
TRIBINA - ODAZOVI SE NA ŽIVOT!

Rak debelog crijeva je sedmi uzrok smrti u RH
Objavljeno 29. studenog, 2023.
Bolest od koje je smrtnost u Hrvatskoj najviša uEuropskoj uniji može se izliječiti ako se otkrije na vrijeme

Zašto rak debelog crijeva otkrivamo u poodmakloj fazi bolesti, a istovremeno se već 15 godina provodi Nacionalni program njegova ranog otkrivanja? Zašto je bolest učestalija i smrtonosnija u muškaraca? Što kad dođe do ove dijagnoze?



O ovim i drugim pitanjima vezanim uz najčešću zloćudnu bolest i sedmi uzrok smrti ukupno u našoj zemlji raspravljalo se u utorak u Osijeku u okviru tribine "Odazovi se za život!", a odgovore su dali stručni sugovornici: dr. Vladimir Borzan, spec. interne medicine, subspec. gastroenterologije i hepatologije, dr. Ljiljana Ćenan, spec. obiteljske medicine, dr. sc. Borna Kovačić, dr. med., voditelj Zavoda za abdominalnu kirurgiju KBC-a Osijek te doc. dr. sc. Ilijan Tomaš, dr. med., pročelnik Zavoda za onkologiju KBC-a Osijek.

Glava u pijesku...


Svi oni stavili su u prvi plan činjenicu kako se bolest od koje je smrtnost u Hrvatskoj najviša od svih zemalja Europske može izliječiti ako se otkrije na vrijeme, stoga je ključno pitanje zbog čega se građani Hrvatske u vrlo slaboj mjeri odazivaju na preventivne kontrolne preglede.

Doc. Tomaš istaknuo je kako prema najnovijim podacima u Hrvatskoj godišnje od ove zloćudne bolesti oboli oko 3500 naših sugrađana, a 2000 ih umre, pripisujući odgovornost za ovako lošu situaciju djelomično sustavu, a djelomično i pojedincu koji je često neodgovoran prema vlastitom zdravlju, a onda i društvu u kojem živi.


- Imamo Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva na koji nažalost imamo premali odaziv. Ako ga usporedimo s programom za rano otrkivanje raka dojke, gdje imamo izvrstan odaziv veći od 60 posto, kao i pad smrtnosti od tog karcinoma, ovdje to nije slučaj, odaziv je preslab, jer se pojedinci neodgovorno ponašaju i prema sebi, ali u konačnici i prema društvu. Svi mi moramo biti svjesni da, ako se karcinom otkrije na vrijeme, veća je vjerojatnost izlječenja. Ako zabijamo glavu u pijesak i ne želimo otići doktoru da nam nešto ne bi pronašao, doći ćemo u situaciju kada je bolest neizlječiva, a tada možemo pričati jedino o produženju života - upozorava Tomaš.

Iako su od ove bolesti najugroženije osobe stare 50 i više godina, ističe kako od nje sve češće obolijeva i mlađa populacija, stoga bi se svatko od nas trebao javiti svome liječniku obiteljske medicine, odraditi testove, što, ističe, nije ništa invazivno i problematično, kako bismo dobili mogućnost otkrivanja karcinoma u što ranijoj fazi. Kada govorimo o uzrocima ove bolesti, to su, ističe, u najvećoj mjeri loše prehrambene navike, a onda i stres i pušenje.

Rano testiranje


Dr. Vladimir Borzan istaknuo je kako se u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva provodi test na fekalno okultno krvarenje, a odaziv je oko 25 posto, što predstavlja blago poboljšanje, jer dugo je vremena odaziv bio tek oko 17 posto. Rješenje za pomake nabolje vidi u što boljoj i sustavnijoj edukaciji te pravovremenom testiranju.

- Ljude bi trebalo početi testirati s 45 godina. Smjernice su dugo poznate, ako u prvoj liniji rođaka imamo nekoga tko je imao karcinom kolona, ta se granica spušta na 40 godina, ako imamo dva bliska člana obitelji koji su bilo kada imali karcinom debelog crijeva, ta se granica dodatno spušta ili bismo na pregled trebali otići deset godina od dobi kada je najranijem bolesniku u obitelji dijagnosticiran karcinom debelog crijeva - rekao je dr. Borzan, koji također izdvaja lošu prehranu kao najveći problem.

- Većinom konzumiramo industrijsku prerađenu hranu, a usto i pušimo, što dovodi do veće incidencije raka debelog crijeva - ističe Borzan te dodaje kako su simptomi bolesnika koji boluju od ove bolesti krvarenje iz debelog crijeva, gubitak tjelesne mase, slabokrvnost, bolovi, izmjena frekvencije stolice i ostipacija.

Ivan Alilović
PACIJENTI ZNAJU DOĆI PREKASNO
Dr. sc. Borna Kovačić, dr. med., voditelj Zavoda za abdominalnu kirurgiju KBC-a Osijek, ističe kako im, nažalost, u velikoj većini slučajeva dolaze pacijenti u poodmaklim stadijima bolesti.

- Uspješnost liječenja varira od bolesnika do bolesnika. Kod nas ih više od 50 posto dolazi u stadiju kada je potreban radikalniji tip liječenja, odnosno veća i tehnički zahtjevnija operacija, i kada su manje mogućnosti minimalno invazivnih zahvata poput kolonoskopije i laparoskopskih operacija, koje pacijente brže vraćaju radnim i slobodnim aktivnostima - rekao je.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana