Osijek
TRIBINA O RATNIM ZAROBLJENICIMA

Od 7800 logoraša među živima je samo njih 3500
Objavljeno 17. studenog, 2023.
Hrvatskoj je uz istinu o nestalim osobama iz Domovinskog rata nužna i istina o logorašima i svemu onom što su prošli

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije (HDLSKL OBŽ) održalo je u četvrtak u foajeu osječkog HNK-a znanstvenu tribinu "Ratni zarobljenici u Domovinskom ratu".



Na sudu u Beogradu


Organizator tribine i predsjednik HDLSKL-a OBŽ-a Damir Buljević podsjetio je da je tijekom Domovinskog rata u srpskim koncentracijskim logorima bilo 30.000 hrvatskih branitelja i civila, od kojih je njih 7800 nakon rata dobilo status logoraša. Također je istaknuo da je od 7800 logoraša danas među živima samo njih 3500.

Buljević je istaknuo da se HDLSKL uz svu podršku hrvatske Vlade već tri godine bori na sudu u Beogradu da dokaže kako je Srbija odgovorna za ratne zločine.

- To znači odgovornost za zatočeništva, ubojstva i maltretiranja hrvatskih branitelja i civila. Sada je na sudu u Beogradu 50-ak tužbi za koje čekamo rješenje, no bude li ono za nas nepovoljno, idemo na Sud u Strasbourgu. Nadali smo se da bi do kraja ove godine to u Beogradu moglo biti riješeno, međutim, sve se odužilo. Za nas je to važno jer bi prihvaćanjem tužbi Srbija prihvatila i odgovornost za zločine nad zarobljenicima i sudjelovanje u agresiji nad Hrvatskom - kazao je Buljević.

Tvrdi da je sud u Beogradu dijelom i politički, te da je i to razlog sporosti procesa.

- Znamo kako njihova sadašnja vlast i ljudi gledaju na Domovinski rat u Hrvatskoj. Nama ne daju da na njihovu teritoriju obilježimo koncentracijske logore i ne žele prihvatiti nikakvu odgovornost, i to sve otežava cijelu situaciju. Dok je u Srbiji ova vlast, morat ćemo se još jako puno boriti da dokažemo status logora i logoraša koji su bili u Srbiji - smatra Buljević, dodajući kako im je bitno da istina i dokumenti koje posjeduju potvrđuju da je odgovornost za zatvaranje branitelja i civila na JNA, koja je i pokrenula otvaranje tih logora.

Podsjeća također da zahtjev za ratnu odštetu može podnijeti samo osoba koja je bila zatočena, a takvih je među živima danas upola manje, što je također cilj odugovlačenja suprotne strane.

- U logorima je ubijeno 300 osoba, a koliko je samo ljudi iz logora izišlo s invaliditetom! Hrvatskoj je uz istinu o nestalim osobama iz Domovinskog rata nužna i istina o logorašima i svemu onom što su prošli - zaključio je Buljević.

Razmjene zarobljenika


Na tribini je predstavljena i knjiga "Razmjene ratnih zarobljenika 1991. godine" autora Stjepana Adanića, umirovljenog generala HV-a, koji je istaknuo da su Srbi 1991. godine imali više od 70 logora na privremeno okupiranom teritoriju Hrvatske, u BiH, Srbiji i Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, Srbi su u to vrijeme govorili kako Hrvatska ne želi razmijeniti zarobljenike, šireći tako paniku među braniteljima, zbog čega ga je predsjednik Franjo Tuđman imenovao glavnim pregovaračem i naredio da na pregovore ide i na neprijateljski teritorij.

- To je bilo vrijeme kada Hrvatska nije bila priznata i svi su nam pregovarači iz JNA osporavali legitimitet. Oni zapravo te razmjene nisu željeli, a mi smo uvijek na pregovorima s JNA postavljali pitanje razmjene ratnih zarobljenika koji se nalaze u logorima. Spašavali smo ljude iz logora Manjača, Begejci, Stajićevo, Knin, Beograd, Stara Gradiška, Kamensko, Morin i Hum - rekao je Adanić, napomenuvši da je 1991. godine spašeno oko 2500 ljudi.

Ističe da su pregovori posebno dolazili do izražaja nakon okupacije Vukovara, kada je već 10. prosinca 1991. spašeno više od 700 ljudi iz logora Stajićevo, Begejci i Beograd.

- Ova je knjiga temelj za ostala istraživanja Domovinskog rata i ratnih zarobljenika jer su u njoj relevantni dokumenti, činjenice i fakti koji govore o 1991. godini - zaključuje Adanić.

Tomislav Prusina
LUKIĆ: Mladima prenijeti istinu o ratu
Zamjenik osječko-baranjskog župana Mato Lukić na tribini je naglasio kako uvijek podupiru članove društva logoraša da ostvare svoja nastojanja na putu do istine o svemu što su proživjeli u srpskim koncentracijskim logorima.

- Ovo su vrlo emotivni dani za sve ljude koji su željeli Hrvatsku. Dobro je da se o tome govori kako bi se i mladim generacijama prenijela istina o Domovinskom ratu i strahotama koje su proživjeli ljudi u borbi za slobodu naše domovine - kazao je Lukić.

Možda ste propustili...