Magazin
POŠAST DEZINFORMIRANJA (I)

Istina se u dominaciji laži doima kao izdaja
Objavljeno 4. studenog, 2023.
Moderna vremena: Živimo u društvu globalnih senzacija i komunikacijskog ekshibicionizma...

Video mladića u krvi, iznad njega muškarci s jarmulkama (židovske kapice) na glavi, u izraelskim vojnim odorama i - kamera. Objavljeno je to na TikToku uz opis "Ovaj video prikazuje kako Izrael pokušava stvoriti lažne snimke smrti." Pogledan je dva milijuna puta. A zapravo je riječ o sceni iz filma "Empty Place". To je samo jedan u moru primjera lažnih objava na društvenim mrežama otkako je Hamas napao Izrael. Dezinformacija je naravno bezbroj i sve više, a da ne bude zabune, sa svih strana.



Zabune ne treba biti ni kada je riječ o konstatacijama da su samo društvene mreže sredstvo širenja ratne propagande i dezinformacija, jer nisu, odnosi se to, iako ipak u manjoj mjeri, na sve medije, tiskane i elektroničke. Također dezinformacije se ne pojavljuju samo oko ratova, nego i općenito, u vezi sa zbivanjima u svijetu i svakodnevnim životom. Naravno, kada je riječ o ratnom dezinformiranju, posljedice se veće, dramatičnije i nerijetko tragičnije.

U MREŽAMA LAŽI


Vratimo se, međutim, sadašnjem ratnom stanju između Izraela i Hamasa. Među milijunima objava na društvenim mrežama nerijetko se nađu i lažni dokumenti, videosnimke starih sukoba ili snimke videoigara predstavljene kao stvarne. Kako bi se smanjilo širenje dezinformacija, vlade mnogih zemalja (SAD, EU, Azija...) traže načine toj komunikacijskoj pošasti stati na kraj. "Netko objavi namjerno lažnu vijest, drugi to počnu dijeliti na svojim kanalima, i odjednom od jedne lažne vijesti dobijete desetke ili stotine tisuća istih takvih lažnih vijesti, koje se prošire brzinom munje", kazao je za HRT Ilija Brajković, partner u marketinškoj agenciji Kontra. "Stvaraju se pogrešni postupci i zaključci, širi se nepotreban strah, otežava se rješavanje krizne situacije, što čak može ugroziti živote. Nažalost, to je posebice situacija u ratnim okolnostima", istaknuo je i Tomislav Levak, medijski analitičar s Akademije za umjetnost i kulturu Osijek.

S obzirom na to da situacija sve više izmiče kontroli, prozivanje tehnoloških divova kao što su Meta (Facebook), X (bivši Twitter), TikTok i Google općenito postalo je uobičajena praksa koju provode vlade diljem svijeta prijeteći teškim kaznama i pokušavajući zakonski regulirati stanje. "Hrpa lažnog sadržaja jasno pokazuje da su vaše trenutačne politike i protokoli neadekvatni. (...) U mnogim slučajevima, algoritmi vaših platformi pojačali su ovaj sadržaj, pridonoseći tako opasnom krugu bijesa, angažmana i redistribucije", naveo je američki senator Michael Bennet, najglasniji o tome pitanju, u pismu poslanom šefovima spomenutih kompanija. No, ironično ili proračunano, tvrtke koje su vlasnici društvenih mreža imaju posebne odjele za provjere i sigurnost. Međutim, nakon što je Elon Musk sjeo na čelo Twittera, današnjeg X-a, otpušteno je 15 % tog osoblja, jer ne donosi prihod. Koga briga za laži i dezinformnacije, važan je profit, vjerojatno misli Musk. S druge strane, rat u Gazi traži nove pristupe, pa posljednjih dana u Tiktoku i Meti tvrde da su angažirali više govornika arapskog i hebrejskog. "Sam podatak da je od početka sukoba, koji je izbio 7. listopada, samo Meta, odnosno Facebook i TikTok, skinula više od 1,3 milijuna informacija za koje se pokazalo da su lažne, odnosno kako postoji velika mogućnost da su lažne, pokazuje koliko je to važno", poručio je Levak. "Facebook je otišao najdalje u cijeloj toj priči zato što je on već prije imao puno problema, kada su bili američki izbori, kad je Trump pobijedio, i on je tijekom godina puno toga uveo, factchekere i slično", dodao je Brajković.

I šef EU-a za digitalna prava Thierry Breton upozorio je komunikacijske kompanije da ratne dezinformacije koje preplavljuju stranice čine potencijalno kršenje europskih zakona, jer poznato je da je EU predvodnik u borbi protiv medijskog dezinformiranja. Ipak, nemoguće je očekivati apsolutnu kontrolu nad milijardama informacija koje se slobodno objavljuju na društvenim mrežama - pa kao najbolji alat preostaje svijest pojedinca.

U Hrvatskoj je također ozbiljno shvaćena prijetnja dezinformiranja, te je nakon brojnih apela u rujnu održana Međunarodna konferencija "Dezinformacija - izazov XXI. stoljeća" na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu u organizaciji zaklade Poljska Veliki Projekt i Hrvatskog katoličkog sveučilišta. O temi su govorili sociolog i savjetnik predsjednika Republike Poljske, prof. dr. sc. Andrzej Zybertowicz, filozofkinja i nezavisna zastupnica u Hrvatskom saboru, dr. sc. Marija Selak Raspudić, politolog, dr. sc. Jakov Žižić te publicist i društveni komentator Matija Štahan. Htjelo se odgovoriti na brojna pitanja - zašto je nekritički odnos prema tehnologiji tolika prijetnja društvu, trebamo li apstinirati od online svijeta itd. Odgovore na neka pitanja dao je Zybertowicz: "Previše kontakta s digitalnim impulsima, šumovima, informacijama i signalima ruši našu mentalnu ekologiju, našu mentalnu ravnotežu. Infosfera je zatrovana. Trebamo pronaći neku vrstu apstinencije ili samodiscipline prema društvenim medijima i drugim kanalima komunikacije. U suprotnom ne možemo održati ekologiju ljudskog razvoja i društvene odnose u dobrom stanju." A na pitanje kako nam digitalne tehnologije također daju lakši i brži način komunikacije, pristup informacijama i uslugama, uključujući i dezinformacije, Zybertowicz odgovara: "U knjizi ‘Cyber vs. real. Civilization in a techno-trap‘ analizirao sam kognitivno stanje čovječanstva, koje je podvrgnuto trenutnom protoku informacija. Jedna od lažnih dogmi današnjeg vremena je da je internet izvor znanja. Internet je izvor fragmentiranih informacija, nekonzistentnih impulsa, a onaj tko provodi puno vremena surfajući internetom, ne produbljuje svoje razumijevanje svijeta. Na internetu ima toliko dezinformacija da čak i stručnjaci imaju problema s razlikovanjem što je istina, a što laž. Čak i kada bi internet bio pun samo istinitih informacija, ljudi ne bi znali koja je od tih informacija važna", zaključio je Zybertowicz.

Ne manje bitno, dezinformacije, lažne vijesti i spin postoje i na političkoj sceni. Politika skandala tako postaje dominantan pristup u političkoj komunikaciji. Iako smo na takve vijesti naviknuti, i dio publike sve učestalije prepoznaje da su u pitanju obmanjujući i štetni sadržaji. Takve vrste vijesti često dolaze od javnih političkih dužnosnika, koji su za znatan dio publike autoriteti, pa samim tim joj nije upitno i ono što izgovaraju. Treba podsjetiti i kako dio građana slijepo vjeruje da je sve ono što je objavljeno u medijima samim tim i istinito, što se u socijalnoj psihologiji označava kao "apel crno na bijelo". Dezinformacije se najviše šire u vrijeme predizbornih kampanja, kada su političke stranke i njihovi članovi najaktivniji, pišu gotovo svi politički analitičari. U Hrvatskoj je trenutačno, uoči superizborne godine, situacija baš takva. Stranački botovi ("roboti") imaju pune ruke posla, naročito kada treba braniti stranku za koju rade ili širiti negativne informacije o političkom protukandidatu. Često su aktivnosti političara usmjerenije na diskreditaciju političkih protivnika nego na predstavljanje konkretnog programa stranke iz koje dolaze ili svojih aktivnosti koje namjeravaju provesti ako budu osvojili mandat.

U RITMU LUPETANJA


Izborne kampanje, ili trenutak neistine, kako ih naziva španjolski sociolog Manuel Kastels, djeluju na osnovi predispozicija birača aktivirajući njihove emotivne i kognitivne procese s ciljem postizanja glavnog cilja - pobjede. Korištenje emocionalno prezasićenih riječi uvijek ostavlja snažan dojam, tako da u svakodnevnoj političkoj komunikaciji možemo čuti riječi ili termine kao što su izdajica, komunjara, strani plaćenik, kriminalac, lopov i slično. Građanima je, izgleda, najmanje bitno kakve su čije kompetencije i kakve političke poteze povlači, te se čak i sve što je pozitivno odmah nastoji uništiti kopajući po biografiji političara i tražeći mu dio iz biografije na koji će javnost burno reagirati. Ako nemaju dovoljno jaku informaciju - onda će je izmisliti, upozorava u svom vrsnom komentaru, primjenjivom i na domaće, hrvatske, (ne)prilike, sociolog Manuel Kastels. A što se hrvatskog komunikacijskog kaosa tiče, dezinformacija na političkoj sceni ne samo što ne manjka nego ih je i sve više - sudeći po saborskim predstavama, laže se i u ritmu lupetanja!

Uglavnom, ne samo u politici, nego općenito u društvu/društvima nekad i danas, dezinformacija je trajni fenomen. Čak u tolikoj mjeri da ga pojedini sociolozi navode kao ključni izazov 21. stoljeća. Drugim riječima, uzimajući u obzir sve što gledamo i slušamo, lako je zaključiti da živimo u vremenima opasnima za istinu, jer je globalizirani i digitalizirani svijet krcat populističkim spektaklima laži, manipulacija i propagandi. Pritom nije važan samo sociološki kontekst, nego i psihološki. Naime, stara izreka da su u laži kratke noge, odavno je poprimila novo značenje: u lažima se ogleda ovodobno društvo globalnih senzacija i komunikacijskog ekshibicionizma! Davno je još George Orwell upozorio da je "istina izdaja u carstvu laži".

Damir Gregorović
KRIZMANIĆ: Bez laži bi doživljaj sebe samih bio nepodnošljiv
Laži naše svakidašnje, jedna je od posljednjih knjiga psihologinje i umirovljene sveučilišne profesorice Mirjane Krizmanić. Autorica tvrdi da laže svatko, najviše sebi, a potom i drugima. Na pitanje kamo ona spada, odgovara: “U prosjek. Prema laži osjećam otpor, jer ona zahtijeva konstrukciju, stratešku razradu i dobro pamćenje, a meni se čini glupim da moram sve to raditi i usto pamtiti što sam kome slagala. Jer ako to ne činite, onda vas brzo i lako raskrinkaju, pa sav taj silni trud nema nikakvog smisla.” A na pitanje zašto su laži nužne, odgovara: “Bez njih bi svijet i naš doživljaj sebe samih bio nepodnošljiv, pravi pakao na zemlji. Mi, naime, sami sebi lažemo i kad ne želimo čuti istinu, što je očiti znak da tu istinu ne možemo podnijeti... Najgore laži su one koje urušavaju međuljudske odnose, a pogotovo one koje se puštaju u promet da bi se nekog povrijedilo ili ozloglasilo.”

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana