Novosti
PRIPREME ZA SEZONU GRIJANJA

Drva za ogrjev skuplja, no ostaju najjeftiniji energent
Objavljeno 23. rujna, 2023.
Potražnja za ogrjevnim drvom gotovo se udvostručila, ističu iz Hrvatskih šuma

Zbog rasta cijena i nesigurne dostupnosti ostalih energenata hrvatski se građani često okreću tradicionalnom grijanju s pomoću drva za ogrjev. No i ona su sve skuplja, a i sve je teže do njih doći.



Iz Hrvatskih šuma poručuju kako potražnja za ogrjevnim drvom jako raste i već prošle godine je bila dvostruko veća od količina koje su se tradicionalno proteklih desetljeća prodavale kućanstvima.

"Cijena ogrjeva za domaćinstva je smanjena. Zahvaljujući odlukama Vlade RH, uvedene su dodatne kompenzacijske mjere na cijenu ogrjeva za potrebe grijanja domaćinstava koja je snižena za 15 posto, pa još dodatnih pet posto, a i PDV na ogrjev je snižen s 25 na samo 5 posto", tvrde u Hrvatskim šumama napominjući kako je upravo to razlog tolike "navale" na ogrjevno drvo.

Kućanstva prioritet


Navode također kako ulažu iznimne napore zadovoljiti takav porast interesa no kako se zbog ukrajinske krize cijeli svijet nalazi u izvanrednoj situaciji, kažu da je teško predvidjeti kako će se ona dalje razvijati, hoće li cijene ostalih energenata i dalje rasti i koliko će se još ljudi vratiti tradicionalnom načinu grijanja na drva. "Tržište ogrjevnog drva u Hrvatskoj inače je dobro regulirano i funkcionira uredno. Uz probleme koje izaziva ratna kriza u Ukrajini dodatno i lokalno na nekim podružnicama može doći do kratkotrajnih zastoja zbog smanjene dinamike proizvodnje zbog brojnih kišnih dana i vremenskih nepogoda. No u ostalim podružnicama ogrjev se prodaje nesmetano, a osobito je ovo potonje slučaj u Slavoniji i Baranji", naglašavaju u Hrvatskim šumama.

U Hrvatskoj svi građani mogu kupiti ogrjev za potrebe svojih domaćinstava jer u Hrvatskim šumama navode da su im, štoviše, domaćinstva prioritet za opskrbu ogrjevom. "Informacije su dostupne svima na jednak način, na našim web-stranicama nalaze se kontakt-brojevi svih šumarija gdje građani tradicionalno zovu i informiraju se o početku zaprimanja zahtjeva i uplata. Cjenik je također javno dostupan, a cijene ovise o vrsti i klasi ogrjevnog drva", poručuju.

U Hrvatskim šumama upozoravaju kako je, s obzirom na to da je šuma ograničen resurs kojim se mora pažljivo i održivo gospodariti, potreban izniman balans između samog gospodarenja i potreba kako građana, tako i ugovornih kupaca iz drvne industrije koja zapošljava velik broj ljudi u ruralnom dijelu Hrvatske i mora imati dovoljno sirovine za neprekinuti rad.

"Još jednom moramo napomenuti da su nam pri prodaji tradicionalnog ogrjevnog drva (bukva, grab) prioritet upravo kućanstva, a tek onda pravni subjekti. Prostorno drvo mekih vrsta listača (topola, vrba, i OMB), koje nije zanimljivo domaćinstvima za grijanje, koristimo za zadovoljenje potreba industrije (prerada i kogeneracije)", zaključuju u HŠ-u koji drži čak tri četvrtine šuma, dok privatni vlasnici imaju preostalu jednu ili otprilike 600 tisuća hektara.

No broj tih privatnika se također, prema dostupnim podacima, penje na više stotina tisuća. Pritom veliki dio njih ne živi u Hrvatskoj, pa svoj posjed izdaju na raspolaganje tvrtkama koje se bave sječom i odvozom drva za industriju. Iz Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ) koji zastupa interese više od 600.000 hrvatskih građana koji kroz svoje šume posjeduju više od 24 posto kopnene površine Hrvatske doznajemo kako se Vladina intervencija s 20-postotnim sniženjem odnosi samo za robu iz Hrvatskih šuma dok smanjenje PDV-a s 25 na 5 posto vrijedi za sve. Na upit koliko se drveta godišnje iskoristi za ogrjev i po kojoj cijeni kubičnog metra u HSUPŠ-u kažu da ne raspolažu tim podatcima jer ne postoji jedinstveno tržište, nego je ono organizirano lokalno, pa tako i cijene variraju.

"Jedino Hrvatske šume imaju iste cijene, ali je do njihove robe teško doći jer većinu prodaju preko ugovora. Drvo kao obnovljivi prirodni resurs trenutačno je među povoljnijim izvorima energije za grijanje. Veća potražnja sama po sebi indicira višu cijenu. I situacija sa šumarskim radnicima također pridonosi tom poskupljenju. To je i razlog zašto Hrvatske šume već duži niz godina i ne prodaju cijepano drvo, nego samo u dugom obliku, tzv. višemetricu, pa si u tom slučaju kupac mora sam organizirati piljenje i cijepanje", tvrde iz HSUPŠ-a napominjući da naravno i ukupna cijena rada, koja se opravdano povisila, utječe na više cijene. S obzirom na to da je potražnja velika, intervencije u cijeni nisu uvelike imale utjecaj jer privatni šumovlasnici robu prodaju na tržištu.

Krađe drva


Prošle godine registrirano je gotovo 600 šumskih krađa drva, s tim da omjer tu izgleda obrnuto u usporedbi s vlasništvom nad ukupnim fondom. Daleko se najviše krade iz privatnih šuma. U HSUPŠ-u drže da ilegalna sječa nema utjecaj na cijenu, ponajprije zato što je najveći dio te sječe u pravilu za vlastite potrebe, a ostalo se prodaje po tržišnim cijenama jer su slabe kontrole. Naglašavaju također da udio iz privatnih šuma u prodaji drva za domaćinstva nije zanemariv.

"No činjenica je da se veći dio siječe za osobne potrebe tako da dio koji je na tržištu nije konkurentan Hrvatskim šumama, pogotovo ako uzmemo u obzir već navedeno sniženje cijena, što si privatni šumovlasnik ne može dopustiti jer u tom slučaju, uz trenutačne cijene usluga, on nema nikakvu zaradu. Iskreno, nismo sigurni u rast potražnje za ogrjevnim drvom s pozicije stanovništva, jer se ruralni krajevi koji koriste drvo za grijanje sve više napuštaju, a u urbanim sredinama stanovništvo više koristi druge izvore energije. Druga je činjenica da je država bez plana dopustila gradnju velikih energana na biomasu koje trebaju za rad to isto drvo. Njihova potražnja će stalno rasti, a efekte već sad vidimo u Lici i Slavoniji, gdje su smanjene količine dostupnog ogrjeva za stanovništvo. Drvo je obnovljiv resurs, ali je ograničen ponajprije zbog načina gospodarenja kojim se osigurava potrajnost, tako da nema baš nekih velikih mogućnosti povećanja količina", zaključuju.

Metar izrezanih i iscijepanih ogrjevnih drva u Osijeku se plaća 70 eura. Toliko je, naime, Osječanka Marijana platila mješavinu graba i bukve od privatnika kojega je pronašla na internetu. "Riječ je o izrezanim i iscijepanim drvima koja su mi dovezena na kućnu adresu. Jeftinije bi me jedino došlo da sam kupila tzv. metrice, ali onda bih morala dodatno platiti rezanje po metru i nakon toga sama ih iscijepati ili platiti nekome da to učiniti. Ovisno o zimi, treba mi oko 14 metara", kaže Marijana.

Prema cjeniku Hrvatskih šuma, kubni metar ogrjevnog drva, ovisno o kategoriji, mjestu prodaje i kvaliteti, stoji od 24 do 43 eura. Nešto skuplji su hrast, bukva, jasen i javor, a nešto su niže cijene za lipu, johu, brezu topolu ili vrbu. Najjeftiniji je crni bor, komu je cijena kubnog metra već od 10 eura. Na sve ove cijene treba još dodati i PDV.

Tomislav Prusina
STRADAVANJE DRVNE MASE U OLUJAMA
Stradavanje drvne mase u olujama imat će utjecaj na povećanje količine drva za ogrjev ove i sljedeće godine, ali će isto tako utjecati i na smanjenje sljedećih godina, poručuju iz HSUPŠ-a. Hrvatska ostvaruje i znatne prihode izvozom ogrjevnog drva. Tako prema podacima Hrvatske gospodarske komore, čiji je izvor Državni zavod za statistiku, u posljednjih pet godina najviše smo količinski ogrjevnog drva izvezli 2021., i to ukupno 671.401 tonu u vrijednosti od 53,2 milijuna eura. Iako smo 2022. godine izvezli manju količinu ogrjevnog drva, i to za gotovo 130 tona, odnosno 547.376 tona, inkasirali smo gotovo 20 milijuna eura više, točnije 71,87 milijuna eura. U prvih pet mjeseci ove godine Hrvatska je izvezla 190 tisuća tona ogrjevnog drva u vrijednosti od 24,3 milijuna eura. Hrvatska uvozi ogrjevno drvo, no u znatno manjoj količini. Lani smo uvezli 96 tisuća tona za nešto manje od 11 milijuna eura.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana