Udruge ravnatelja osnovnih i srednjih škola ne iznenađuje činjenica da se sve više povećava broj izostanaka učenika te ocjenjuju da se to događa zbog odredbe u Pravilniku o kriterijima za izricanje pedagoških mjera kojom roditelji manipuliraju.

Novi podaci Školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti i obrazovanja za školsku godinu 2022./23., naime, pokazuju da je broj izostanaka učenika osnovnih i srednjih škola, s gotovo 39,5 milijuna sati, bio najveći u posljednjih desetak godina, odnosno 1,7 milijuna više nego godinu prije te oko 16,5 milijuna veći u odnosu prema 2019./2020. školskoj godini. Tada je bilo najmanje izostanaka, oko 23 milijuna sati, no radi se o pandemijskoj godini, s nastavom na daljinu. Od 2013./2014. broj izostanaka po učeniku narastao je za 45 %, a broj neopravdanih pao za gotovo 54 %. Lani je velika većina izostanaka opravdana, oko 38,7 milijuna sati, a oko 672.000 je bilo neopravdano. Neopravdano je bilo 1,48 propuštenih sati u prosjeku po učeniku, a 85,52 opravdanih.

Lani je svaki srednjoškolac u prosjeku izostao gotovo 108 sati naspram 77 sati u osnovnim školama. Prosječan broj izostanaka po učeniku najviši je u 4. razredima srednje škole (gotovo 117), a najniži u 3. razredu osnovne škole (57). U strukovnom području najviše je izostalo učenika koji pohađaju smjer obrade kože, poštansko-telegrafski promet te likovnu umjetnost, a najmanje kod optike i obrade stakla. Najviše sati izostanaka u prosjeku imaju učenici Primorsko-goranske županije (96), Istarske (95) i Grada Zagreba (92), a najmanje Požeško-slavonske (69), Međimurske (74) i Varaždinske županije (77). Najviše neopravdanih sati po učeniku ima Međimurska (5,75), Sisačko-moslavačka (1,91) pa Osječko-baranjska županija (1,79).

Mirko Ćurić, ravnatelj Srednje strukovne škole Antuna Horvata Đakovo, kaže da je kod njih, s obzirom na to da su strukovna škola, specifična situacija i o tom pitanju. "Puno je praktične nastave. Stoga se broj izostanaka vezuje i uz puno sati nastave. Učenici moraju na praksu, pa se tu pojavljuje i taj dio. Uz to rekao bih i da su roditelji možda preosjetljivi pri opravdavanju izostanaka svoje djece kada, npr., nisu spremna odgovarati, pisati test ili diktat. No rekao bih da je naša škola u izostancima neki prosjek, oko 100 sati po učeniku", kaže. Ocjenjuje da trend rasta izostanaka traje duže vrijeme. "Izostanci se mogu lakše opravdati nego prije. Pravilnik donosi neke opće stvari, ali situacija u društvu je takva da se to stavlja i u demografski kontekst - sve je manje učenika i postupa se, pa i s izostancima, blaže nego prije. Demografski pad rezultirao je određenim popuštanjem, djeca su postala "resurs" koji se mora čuvati i blažim se odnosom ide do krajnjih granica da bi ostala u sustavu", smatra.

- U nas u školi nema toliko izostanaka koliko se događa da pojedini učenici prestanu i žele prekinuti ići u školu, a izostanci se evidentiraju i sati se nakupe. Kada bi to eliminirali, možda bi po izostancima bili i ispod prosjeka. Na Nastavničkom vijeću to smo razmatrali, rekao sam i roditeljima da djecu uče da je škola broj 1, da nema olakog puštanja s nastave i opravdavanja sati jer nema koristi ako su na ulici - dodaje.

Predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec kaže da za njih nije neočekivan rast broja izostanaka. Velikom većinom to su opravdani izostanci - oni koje roditelji opravdavaju na temelju Pravilnika. Imaju pravo bez navođenja razloga opravdati do tri radna dana više puta godišnje, kaže. "I događa se da roditelji time uspješno manipuliraju, tako da opravdaju jedan, dva ili tri dana, pa učenik dođe u školu, odgovara za što je spreman, pa ponovno opravda jedan, dva ili tri dana i gomilaju se izostanci. Neki kalkuliraju time", kaže. Kaže da se broj izostanaka drastično povećava od 2015., otkad je ta odredba donesena na inicijativu liječnika da bi se smanjili redovi i da se ne traže liječničke ispričnice za neke bolesti do tri dana. "I to bi bilo u redu da se ne zloupotrebljava", smatra. S njom se slaže i predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević, koja kaže da bi, kako se velika većina izostanaka odnosi na iste učenike, trebalo napraviti analizu te vidjeti treba li im kakva prilagodba, više vremena ili namjerno izbjegavaju.

Prošle školske godine izrečeno je 34.637 opomena, ukora i izbacivanja iz škole ili s nastave, 5000 više nego godinu prije. Iz škole je lani izbačeno 327 učenika, najviše u 1. razredu srednje (126). Ukor je dobio 8491 učenik, a strogi ukor 791. Izrečeno je 132.729 pohvala.