Nekad je bila sredstvo plaćanja i “hrana bogova”, a danas je omiljena slastica – čokolada. Iako je Kristofor Kolumbo po povratku sa svog putovanja u Novi svijet donio i zrna kakaa, za njihovu je popularizaciju zaslužan španjolski istraživač i konkvistador Hernando Cortés. Kakao napitak postao je popularan nakon što su mu Španjolci dodali med i šećer od trske te izbacili papar. I tako je priča s čokoladom počela. Španjolci su više od jednog stoljeća uspješno čuvali tajnu o kakau kako bi zadržali monopol nad njegovom trgovinom, no zrna su ipak 1645. godine pronašla put s Iberijskog poluotoka kao dio miraza španjolske princeze Marije Terezije. Nakon što su se kakaa domogli Englezi i u napitak umjesto vode dodali mlijeko, čokolada je postala moderno piće diljem Europe. Prvu tvornicu čokolade otvorio je François Louis Callier početkom 19. stoljeća u Švicarskoj, a Nizozemac Coenraad Van Houten zaslužan je za proizvodnju čokoladnog praha, zahvaljujući izumu tzv. dutching procesa, odnosno korištenju hidrauličnog pritiska. Prve prešane čokoladne table, pastile i figure nastale su u Belgiji 1840. Mliječnu čokoladu prvi je napravio Švicarac Daniel Peter of Vevy 1875., a Jean Neuhaus prvi je početkom 20. stoljeća u Belgiji proizveo punjene praline.

Prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi bila je tvornica Union, koju su 1911. u Zagrebu podignuli Julije König, sa znanjem i iskustvom u proizvodnji slastica, i Slavoljub Deutsch, s potrebnim kapitalom. Tvornica je ubrzo ponijela i laskavu titulu kraljevskog dvorskog dobavljača za kraljevski dvor u Beču i Budimu. Već 1920. godine proizvodio se i nougat, iz kojeg se poslije razvila slavna Bajadera. Tridesete godine 20. stoljeća obilježila je modernizacija proizvodnje čokolade i ulaganja u nove strojeve za proizvodnju bombona, a 1938. počela je proizvodnja tankih čokolada, mase 15 grama. Ujedinjenjem tvornica Union, Bizjak i ostalih manjih proizvođača nastaje Kraš, a prva bombonijera otvorena je 1952. godine u Zagrebu.

Najprije se utvrdilo da čokolada potpomaže oslobađanje serotonina u mozgu, koji se još naziva prijenosnikom sreće, a samo nekoliko godina poslije da je kakaovac bogat zaštitnim tvarima - bioflavonoidima. Flavonoidi iz kakaovca opuštaju krvne žile i time sprječavaju gubitak elastičnosti, što može pomoći u prevenciji bolesti krvnih žila. J.Kn.