Još uvijek nije moguće dati potpun osvrt na utjecaj programa oporavka i otpornosti na nacionalne ekonomije jer program nije do kraja ni proveden, niti je prošlo dovoljno vremena kako bi se pouzdano mogli ocijeniti njegovi efekti - navodi doc. dr. sc. Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK-a za industriju i održivi razvoj, te u nastavku svog priloga za Magazin piše:

- NPOO provodi se na način da se po pojedinim komponentama objavljuju javni pozivi za dodjelu nepovratnih sredstava (tzv. EU natječaji), korisnici se javljaju na te pozive s odgovarajućim projektima, radi se evaluacija projektnih prijava, sklapaju se ugovori s odabranim korisnicima, pa tek tada slijedi provedba projektnih/ugovorenih aktivnosti. Sam proces, od pripreme i objave poziva do sklapanja ugovora s odabranim prijaviteljima, traje ponekad i do godinu dana, a kad tome dodamo provedbu projekata, koja okvirno traje od jedne do tri godine, argumentirano o efektima samih programa i poticaja možemo govoriti tek za četiri-pet godina.



Ako govorimo samo o rezultatima NPOO-a, onda možemo govoriti o više pokazatelja, ali zbog jednostavnosti ih možemo svesti na ova tri:



vrijednost objavljenih i provedenih poziva (natječaja)

vrijednosti sklopljenih ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava

iskorištenost dodijeljenih (alociranih) sredstava.

Premda je percepcija javnosti da su mjere poticaja iz NPOO-a kratkoročna injekcija gospodarstvu, to ipak nije tako. Radi se o srednjoročnim i dugoročnim mjerama financiranja specifičnih projekata i aktivnosti čiji bi se efekti trebali osjetiti tek nakon realizacije projekata.

Iako se to odnosi na gotovo cijeli NPOO, ovdje govorim isključivo sa stajališta komponente gospodarstvo, kao one relevantne za nas kao HGK.

Inače, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti u komponenti namijenjenoj gospodarstvu predviđene su sljedeće investicije koje bi trebale odgovoriti na izazove oporavka i otpornosti hrvatskoga gospodarstva, odnosno hrvatskih poduzeća:

potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo

financijski instrumenti za mikro, mala i srednja poduzeća

financijski instrumenti za srednje kapitalizirana poduzeća i velike subjekte

ulaganje u instrumente vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja (PE)

transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija

ulaganje u upravljačke kapacitete malih i srednjih poduzeća

nepovratne potpore za novoosnovana poduzeća (inovacije novoosnovanih poduzeća)

jačanje akceleracijske aktivnosti

komercijalizacija inovacija

vaučeri za digitalizaciju

nepovratne potpore za digitalizaciju

jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma.

Kao što je istaknuto, radi se o aktivnostima i projektima koje je prvo potrebno provesti kako bi se osjetili njihovi efekti na samom poduzeću, a onda posredno i na gospodarstvu.

Kada govorimo o efikasnosti provedbe natječaja za komponentu gospodarstvo, odnosno natječaja iz NPOO-a, ono što smatramo da ipak nije bilo zadovoljavajuće su, bez obzira na njihovu digitalizaciju, i dalje komplicirani prijavni obrasci koji su se popunjavali prilikom prijave na natječaj.

Naravno, svaki poticaj gospodarstvu i gospodarstvenicima je dobrodošao te HGK, kao i naše članice, ima pozitivan stav prema EU programima i fondovima. Međutim, javnost često nije svjesna da su ne samo okvir nego i velika većina mjera (područja, aktivnosti, korisnici) unaprijed definirani od EK i da je na državama zapravo da dobro definiraju operativne korake provedbe i u konačnici efikasno i provedu programe, a programi se provode preko poziva (natječaja). I upravo u tom se trenutku HGK najaktivnije uključuje kako bi bio podrška svojim članicama. Na nama je da pratimo objavu pojedinih poziva, informiramo članice o pozivima, savjetujemo ih o ključnim točkama poziva i provjeravamo jesu li prihvatljiv prijavitelj na poziv i jesu li su njihove predložene aktivnosti/projekti prihvatljivi za taj poziv, sve kako bismo im ubrzali donošenje odluke o ulasku u proces prijave projekata.

Ono što svakako možemo reći o pitanju učinaka s makroekonomskog aspekta, NPOO je bitan faktor u brzini oporavka nakon pandemije upravo zato što je generirao dodatni fiskalni prostor (ne samo nepovratna sredstva) državi i olakšao ispunjavanje uvjeta iz Maastrichta za preuzimanje eura kao službene valute. U odnosu prema razdoblju nakon globalne financijske krize, hrvatska se ekonomija, između ostalog, znatno brže oporavila zbog NPOO-a. Kako je ključne odrednice NPOO-a definirala EK, države članice s manjim administrativnim kapacitetima imaju veću korist od programa jer mogu više resursa odrediti na provedbi programa. Koliko to može biti važno, vidi se po činjenici da je Hrvatska među vodećim članicama EU-a po iskorištenosti/povlačenju sredstava iz NPOO-a.

Ipak, ono što moramo imati na umu jest da je NPOO kreiran s jednim ciljem i svrhom, pa ne možemo očekivati da će odgovoriti na svaki novi regionalni ili globalni problem koji se u međuvremenu pojavi. Za svaki ekonomski fenomen (kao što su inflacija, recesija i drugi) postoje specifične i drukčije mjere za borbu s njima. Često je rješenje za jedan problem okidač za drugi, a na donositeljima odluka i politika je da nađu pravi balans. HGK ostaje u tom procesu pouzdan partner obiju strana - kako bi se realizirale mjere, pozivi, aktivnosti koje maksimalno mogu pomoći gospodarstvu.