Magazin
TEMA TJEDNA: NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI

Mladen Vedriš: Kružna ekonomija - na hrvatski način
Objavljeno 16. rujna, 2023.

Hrvatska i EU-ov program NPOO na pola su puta zadanog vremenskog okvira za privlačenje sredstava. Zatim, u nešto produženom roku, i za njihovo iskorištenje - kaže prof. dr. sc. Mladen Vedriš s Effectus veleučilišta Zagreb te u nastavku svoga komentara piše:



- Ukupan iznos je 6,3 mlrd. eura - nepovratnih sredstava. Postoji i dodatna mogućnost kreditnih zaduženja u iznosu od 3,6 mlrd eura; uz povoljne kamate i također povoljne i izuzetno duge rokove otplate. U svjetlu aktualnog podizanja kamatnih stopa te kreditne linije postaju sve atraktivnije. To je i razlog što ih je hrvatska Vlada odlučila u što većoj mjeri i iskoristiti, odnosno upotrijebiti za namjene kao što su zelena energija, IT, transformacija, malo i srednje poduzetništvo, HBOR jamstva...

U GRUPI DOBITNIKA



Podsjetimo se - taj je mehanizam nastao kao reakcija na posljedice COVID-19 razdoblja; bilo je potrebno potaknuti ekonomski rast i socijalne prilagodbe; to su učinili i drugi relevantni dijelovi svijeta; poglavito SAD, Kina i Indija. Ojačali su vlastite proizvodne kapacitete, podigli razinu cijena - od sirovina i logistike do finalnih proizvoda. Europska unija shvatila je da mora nešto poduzeti da zaštiti razinu svoje konkurentnosti, što znači potaknuti dugo odgađane reforme, ukloniti što više administrativnih ograničenja i - kako to Francuska naziva (umjesto riječju reforma!) - transformirati vlastito društvo. Ta svijest i potreba dio je političke i društvene agende razvijenih članica EU-a, gdje će pojedine države to činiti dominantno vlastitim naporima i vlastitim sredstvima, tek marginalno uz korištenje i EU fondova. Jer razvijene države - članice EU-a su netodavatelji, a ne primatelji EU dopunskih razvojnih sredstava, što je vidljivo i iz tablice koju možete vidjeti OVDJE.

Kada se naznačeni podatci pretvore u per capita vrijednosti, tada Hrvatska uz Bugarsku, Grčku i Portugal predvodi najveće dobitnike - korisnike. Zbog niskog stupnja razvijenosti, mjereno BDP-om, per capita značaj tih sredstava za Hrvatsku je apsolutno i relativno izuzetno visok i razvojno nezamjenjiv. Na prvom mjestu su javne investicije, gdje se više od dvije trećine iznosa tih projekata financira korištenjem sredstava EU fondova, što u bitnoj mjeri rasterećuje sredstva proračuna i otvara mogućnosti za (su)financiranje niza drugih aktivnosti. Dodajmo tom financijski aktivnom događaju i izuzetno povećane iznose PDV-a koji se slijevaju u državni proračun - to omogućuje da država paralelno smanjuje (relativnu) razinu javnog duga u BDP-u te ostvaruje, u skladu s trenutkom, i određene socijalne transfere.



Ostaje pitanje što u trenutku kada priljev sredstava EU fondova presahne (NPOO) ili se apsolutno i relativno smanji redovita EU financijska perspektiva u korist Hrvatske. Sigurno je da će iduće EU financijsko razdoblje biti karakterizirano drukčijom strukturom ulaganja; bit će znatno više usmjerenja na inovacije, IT tehnologije i zelene politike, a manje na fizičku infrastrukturu i socijalne transfere: od zdravstva do umirovljenika i starije populacije. Uz ta buduća otvorena pitanja - a budućnost obično brzo stiže, ostaje konstatacijs da je Hrvatska uspjela bitno podići razinu povlačenja - korištenja sredstava EU fondova; drugo je pitanje koliko pojedina usmjerenja podižu prag trajno održivog rasta. Na listi hrvatskih obećanja - obveza, prilikom kreiranja NPOO-a - preduvjeta za korištenje sredstava, unutar dvadeset točaka reformi - promjena, navedene su, primjerice, i sljedeće točke:

* zatvaranje i sanacija 26 zatvorenih odlagališta otpada.

* smanjenje gubitaka u vodoopskrbnim sustavima sa 50 % na 25 %

* dovršetak osnovne TEN-T mreže (jedinstvena transeuropska prometna mreža). Hrvatska je dosad sagradila samo 7 % željezničke TEN-T mreže, a do 2030. sagradit će se cijela: Rijeka - Zagreb - Botovo i Savski Marof - Zagreb - Tovarnik

* stvaranje uvjeta za otvaranje najmanje 100.000 novih radnih mjesta.

GUBLJENJE ILUZIJE



I da se vratimo na početak - sredina razdoblja predviđena za povlačenje sredstava NPOO-a pravo je vrijeme i za prve bilance: koliko smo sredstava povukli; što smo s njima učinili i koliko to korespondira s preuzetim obvezama nakon prihvaćanja NPOO-a na nacionalnoj razini.



Otvaranje stručne i javne rasprave o toj temi bio bi znatan doprinos sagledavanju cjeline ostvarenih aktivnosti, a u funkciji jačanja temelja nacionalne ekonomije. I sve to u uvjetima visoke inflacije i sve zamjetnije stagnacije stvaranja novih vrijednosti u vitalnim sektorima: poljoprivredi i prerađivačkoj industriji. Iluzija o ugodnom i prosperitetnom življenju za ukupnu naciju na osnovi duže ili kraće turističke sezone i ovako ili onako pribavljenih sredstava fondova EU-a postupno gubi na svojoj uvjerljivosti i roku trajanja.

Piše: Mladen VEDRIŠ
Možda ste propustili...

OD BONNA DO BAKUA: TKO PLAĆA ŠTETE KOJE SE GOMILAJU?

Sve košta, pa i klima