Prema izvješću Svjetske organizacije za zaštitu prirode plastika danas predstavlja 95 posto ukupnog otpada koji pluta našim Sredozemnim morem i taloži se na njegovim obalama, a kao i u drugim morima i oceanima, njegov velik dio čine upravo plastične vrećice. To i ne čudi s obzirom na to da se procjenjuje kako se u svijetu godišnje koristi više od 500 milijardi plastičnih vrećica. Vrećice koje dobijemo ili kupimo od trgovaca u maloprodaji, obično se koriste kraće od 25 minuta, nakon čega završavaju u otpadu ili, još gore, u okolišu. Za razgradnju jedne vrećice potrebno je više od sto, pa i do petsto godina, ovisno o uvjetima u kojima se razgrađuje. Vrećice se prvo razgrađuju na manje dijelove, zatim u plastičnu prašinu, koja kontaminira ekosustave i završava u hrani i vodi. I ovdje je, nažalost, dugogodišnje ljudsko djelovanje ostavilo posljedice na okoliš, a svojevrstan "popravak" učinjenog nije nimalo jednostavan ni kratkoročan. Države diljem svijeta donose razne mjere, ulažu u zaštitu okoliša i potiču odgovornije ponašanje. Ukupne investicije u zaštitu okoliša u Hrvatskoj u 2020. godine iznosile su 2,9 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu prije smanjenje za 2,1, a u odnosu na 2018. povećanje za 6,8 posto. Prema podacima Eurostata, prihodi od poreza na okoliš u 2020. na razini zemalja Europske unije iznosili su 5,6 % ukupnih poreznih prihoda, dok je u Hrvatskoj taj udjel iznosio 8,9 %.

Kad je riječ o zaštiti okoliša, ujedno se posebna pozornost pridaje potrošnji energije i, općenito, potrošnji energenata. Svakog se dana diljem svijeta koriste goleme količine energije, kako u različitim industrijama i granama gospodarstva, tako i u milijunima kućanstava. Iskorištavanje obnovljivih izvora energije važan je korak u traženju dugotrajnijeg rješenja za očuvanje planeta. Stoga je dobro znati da se trećina energije u Hrvatskoj koristilo iz obnovljivih izvora energije, dok je na razini Europske unije obnovljiva energija činila 21,1 posto finalne potrošnje energije.