Oči vam suze, a nos svrbi? Testirajte se, prvi je korak utvrditi na što ste alergični
Objavljeno 30. ožujka, 2023.
Mnogi muku s alergijama vežu uz kasno proljeće, no peludna sezona počinje puno ranije
Klimatske promjene i zagrijavanje planeta uzrok su ranije pojave sezone alergija i njezina dužeg trajanja, tvrde znanstvenici američke organizacije Climate Central napominjući da se vegetacijska sezona - razdoblje između posljednjeg mraza u proljeće i prvog u jesen - u SAD-u produžila od 14 do 16 dana.
Kod nas je zbog blage zime peludna sezona počela početkom siječnja, i to lijeskom, a nakon nje johom, kaže magistar biologije Ivan Damjanović, iz Službe za zdravstvenu ekologiju i Laboratorija za aerobiologiju i biologiju voda Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije.
- Mnogi pelud vežu isključivo uz kasno proljeće, travanj i svibanj, no peludna sezona počinje puno ranije; ovisno o jačini zime, već i početkom siječnja. Trenutno je stanje uobičajeno za ovaj dio godine, u kojemu prevladava pelud drveća, prvenstveno čempresa. U veljači i ožujku javlja se pelud topole i vrbe, a krajem ožujka dolaze prva peludna zrnca breza - kaže mladi biolog.
Peludni kalendar
Počela je, dakle, peludna sezone breze, koja ima visok alergeni potencijal (što znači da izaziva reakciju u većine alergičnih osoba), a njezin će vrhunac biti u travnju. Breza je uz ambroziju jedan od naših najjačih alergena. Građanima koji su alergični na neke od tih alergena preporučuje se da prate informacije koje županijski NZJZ redovito objavljuje na svojim službenim stranicama s najnovijim podatcima alergijskog semafora i s dnevnim kretanjima koncentracija alergena pojedinih biljaka.
- Peludni kalendar daje okvirni pregled koncentracija pojedinih vrsta i u biti nam govori što možemo očekivati za određeno razdoblje u godini. Na peludnom kalendaru već se mogu vidjeti koje se vrste pojavljuju u travnju i u kojim koncentracijama. Gledajući kalendar, alergičari se mogu pripremiti na ono što dolazi - kaže Damjanović.
Alergičare upozorava da je najbolje izbjegavati kontakt s direktnim izvorom peluda. Najbolje bi bilo ne izlaziti u određeno doba dana, a onda i ne ići na mjesta koja su očiti izvor peluda.
- U nekim našim parkovima imate grmova lijeske i preporučio bih građanima da izbjegavaju ta područja. Lijeska je ona koja započinje peludnu sezonu u godinu i naziva se "vjesnikom peludnih alergija". Ne samo zbog toga što se prva javlja nego i zato što ima visok alergijski potencijal. Jedna resica lijeske može ispustiti oko 500 milijuna zrnaca peluda, onda se može zamisliti kolika je to količina na samo jednom drvetu lijeske. Mnogi ne znaju da breza ima visok alergijski potencijal - pojašnjava naš sugovornik.
Specijalist pulmolog i predsjednik Liječničke udruge Osijek (LUOS), dr. sc. Ivan Štefanac kaže da je u svijetu, prema nekim podatcima, više od 700 milijuna alergičara. Najčešće su, kaže, alergije s respiratornim simptoma, no alergeni mogu izazvati i probavne probleme te kožne simptome. Ipak, kod nas je najčešća alergija na ambroziju. Prvi korak koji moramo napraviti kada posumnjamo da smo alergični, ističe, jest utvrditi na što smo točno alergični.
- Odrediti vrstu alergije iznimno je važno jer alergen je zapravo imunogen, što znači molekula koja potiče alergijsku reakciju i koja je imunološka, zapravo obrambena, reakcija u tijelu, pri čemu dolazi do oslobađanja molekule histamina, koja potiče sve to što osjetimo i opažamo - kaže naš sugovornik.
Aerozagađenje
Postoji, kaže, nekoliko načina za određivanje najčešćih alergena. U pulmološkoj se ambulanti može raditi PRICK kožni test ubodom lancete, a u biokemijskom laboratoriju iz seruma krvi pacijenta može se odrediti količina ukupnog IgE te obaviti test na specifične inhalacijske i nutritivne alergene. U ambulanti obiteljske medicine može se iz krvnog seruma odrediti količina eozinofilnih leukocita u krvi. Njihov povećan broj označava kroničnu alergijsku upalnu reakciju, ističe dr. Štefanac. Iskustvo mu kaže kako se već od sredine siječnja javljaju prvi pacijenti sa smetnjama gornjeg dišnog sustava (nosa i usta). Može biti grebanja grla i ponekad kašlja s rijetkim iscjetkom, što čini razliku spram prehlade/gripe i bakterijske infekcije.
- U ovo se doba, krajem ožujka, javljaju prvi pacijenti sa simptomima svrbeži očiju, curenja nosa, začepljenog nosa, rjeđe kašlja, kihanja, uz često rijedak sekret. Pacijenti dolaze s takvim simptomima a da ne znaju za alergiju. Odnosno znaju da su na nešto alergični, ali ne znaju to imenovati.
Za olakšanje simptoma postoje kapi i sprejevi za nos te fiziološka otopina za ispiranje nosne sluznice. Kapi za nos mogu biti iz skupine alkaloida: primjerice, Efedrin sužava krvne žile u nosu i posljedično smanjuje otečenost nosa te odčepljuje dišne puteve. U terapiji se koriste i nazalni kortikosteroidi te tablete antihistaminici, koji generalno smanjuju alergijske simptome. "Osim pregleda pulmologa pacijentima volim preporučiti i pregled kod specijalista ORL-a da provjere imaju li otprije problema sa sinusima ili devijacije nosne pregrade", dodaje naš sugovornik.
Primjećuje da osim biljaka Osječanima u posljednje vrijeme sve više smetaju inhalacijski alergeni tipa aerozagađenja, koji se javljaju sa simptomima sličnima onima kod peludne alergije. Riječ je o ispušnim plinovima iz automobila, tvornica, izloženosti određenim lakovima, bojama i sl. Sve su to nadražljivci koji, zaključuje dr. Štefanac, pogađaju naš imunološki i respiratorni sustav.
Tomislav Prusina
dr. sc. Ivan Štefanac
specijalist pulmolog i predsjednik LUOS-a
Velika većina pacijenata cijelog života bude samo alergična, no primarni je cilj identificirati sve alergičare i u mlađoj životnoj dobi hiposenzibilizacijom prevenirati progresiju alergije u težu bolest
Alergije u 40 posto oboljelih mogu progredirati u astmu
Za alergičare mlađe životne dobi postoji postupak koji se zove hiposenzibilizacija. Moderna varijanta je SLIT metoda (sublingvalna imunoterapija) uz postojeću subkutanu injekcijsku terapiju. “Na tržištu postoje tablete koje se stavljaju pod jezik i koje se uzimaju tri mjeseca u razdoblju od tri godine. Tom metodom zapravo zavaravamo imunološki sustav, te pacijent od sedam do deset godina ne pokazuje simptome najčešćih i najjačih alergija.” Hiposenzibilizacija se koristi u preveniranju astme, za liječenje alergijskog rinitisa i kod osoba koje su osjetljive na ubode insekata. Cilj hiposenzibilizacije je obuhvatiti mlađu populaciju jer neliječeni kronični rinosinuitis u određenom postotku može progredirati u težu plućnu bolest. U 20 - 40 posto pacijenata sa simptomima rinosinuitisa prisutna je i astma. “Ranim otkrićem alergija možemo prevenirati težu bolest, kao što je alergijska astma, koja je kronična bolest dišnih puteva i teže se liječi. Kod dugogodišnjih alergičara cilj je maksimalno smanjiti simptome te im omogućiti kvalitetniji život”, kaže dr. Štefanac.
Prvi počeli mjerenja alergena u RH
Magistar Damjanović naglašava da je NZJZ OBŽ-a prvi u Hrvatskoj započeo mjerenje alergenog peluda u zraku, još 2001. godine. “Magistra Zdenka Šušić prva je u RH započela mjerenje alergena peluda. U početku je to bila samo ambrozija, a onda se proširilo na cijeli spektar vrsta koje izazivaju alergijske reakcije u ljudi. Danas pratimo više desetaka vrsta i one vrste čije su koncentracije najzastupljenije ulaze u alergijski semafor. Te su informacije prvenstveno važne za ljude koji imaju problema s alergijama i ne samo s alergijama, jer su to početci respiratornih problema. Služe i liječnicima i oboljelima za pravovremenu reakciju korištenjem određenih lijekova. Peludni kalendari zapravo su prvi korak u liječenju bilo kakvih alergijskih i respiratornih problema naših građana”, kaže Damjanović.