Magazin
TEMA TJEDNA: OD STEREOTIPA DO PREDRASUDA I NATRAG

Holy: Ljudi zatomljuju svoje identitete
Objavljeno 18. ožujka, 2023.
DOC. DR. SC. MIRELA HOLY Sveučilište VERN’ u Zagrebu

Kad govorimo o demokratskim društvima danas, koliko njih zapravo opterećuju neki od stereotipa, uključujući i one javno prezentirane kroz širi komunikacijski kontekst, napose oni koji su u opreci sa suvremenošću, modernim težnjama društva danas - pitali smo doc. dr. sc. Mirelu Holy sa Sveučilišta VERN‘ u Zagrebu.



- Društvo je danas i dalje izrazito opterećeno stereotipima, a u tome negativnu ulogu imaju i pojedini znanstvenici i komunikolozi, posebno je to prisutno u marketinškoj komunikaciji prilikom segmentiranja javnosti kada pod zajednički nazivnik stavljamo velike skupine ljudi. Ne sviđa mi se ni kvazisociološka podjela na generacije, tzv. baby boomera, X, Y i Z generacije, jer je to štetno pojednostavljivanje koje vodi u totalitarizam mišljenja. Smatram da se svim ljudima treba prilaziti kao pojedincima koji imaju svoje specifične karakteristike, no usprkos kvazimodernoj težnji prema sve izrazitijoj individualnosti, društvo se, nažalost, sve više kreće u pravcu kolektivizma što je vidljivo iz mnogih sfera života od mode pa do globalne politike.

S tim u vezi, ma koliko se pojedino društvo čini razvijenijim i naprednijim, neke od stereotipa teško može izbjeći. Za RH često se kao stereotip navodi "skeptičan odnos prema državi i romantičan prema domovini" (S. Letica), socijalistički mentalitet, sindrom površnosti, lokalni stereotipi o recimo Slavoncima, Dalmatincima, Purgerima... Kako to komentirate?

- Ljudi vole generalizirati i trpati u tzv. ladice identiteta ljude koji nemaju nikakve zajedničke karakteristike, osim možda činjenice da su rođeni ili da žive u nekom mjestu ili na nekom području. Ljudi to čine kako bi si pojednostavili život, no život je iznimno složen, ljudi su različiti te smatram da bismo trebali poticati ljude da slobodno izražavaju svoje identitete, bez straha od društvene osude, ismijavanja ili čak isključivanja jer sve više živimo u cancel kulturi i to postaje zastrašujuće jer se takvi postupci često pravdaju tzv. blještavim općenitostima tipa jednakopravnost, sloboda, pravda itd. Ljudi se boje segregacije, pa često zatomljuju svoje identitete jer žele biti društveno prihvaćeni, pa, nažalost, pristaju i na stereotipiziranje drugih. Samo istinski slobodna društva prihvaćaju različitost ljudi kao jednu od najvećih društvenih vrijednosti.

Ni politika ne može bez stereotipa. Koliko i kakvih sve stereotipa možemo prepoznati u političkoj komunikaciji, političkoj retorici danas...?

- Politika je samo prosjek i presjek društva u kojemu živimo, pa i u njoj možemo vidjeti težnju političara i političarki da se uklope u očekivane, često populističke političke obrasce. Mnogi političari često stereotipiziraju neke društvene skupine u svom političkom izričaju, nerijetko to ide čak i do fiksiranja neprijatelja, odnosno poticanja mržnje prema osjetljivim društvenim skupinama poput seksualnih manjina, nacionalnih i vjerskih manjina, ili se pak pokušavaju retorikom približiti stereotipnim očekivanjima svoje publike, bez obzira na svoj autentični stav ili mišljenje. To znači da političari stereotipiziraju građane, no i građani isto tako stereotipiziraju političare po matrici: Svi su oni isti. No, kao što svi građani nisu isti, ni političari nisu svi isti.

Mnogo različitih stereotipa možemo prepoznati i u medijima, posebno ovodobnim digitalnim i globalno umreženim. Možemo li zaključiti da u medijima danas više nego prije dominiraju stereotipi i predrasude, i koji su kao takvi najčešći...?

- Rekla bih da i danas imamo puno stereotipa u medijima, baš kao što smo ih imali i u prošlosti, posebice kada je riječ o stereotipiziranju žena. Neki stereotipi su se s vremenom izgubili, neki su manje prisutni, no stalno se pojavljuju neki novi, čak i pod krinkom kvazisociologije o čemu sam prethodno govorila. Medijska manipulacija se u velikoj mjeri oslanja na medijske okvire, a okviri počivaju na stereotipima jer olakšavaju medijskoj publici konzumaciju medijskog sadržaja. Radi se o svojevrsnom začaranom krugu i sprezi manipulativnih medija željnih klikova i gledanosti te podilaženja sve manje zahtjevnoj i lijenoj instant-publici.

Ukupno uzevši, ali gledajući i pojedinačno, koji su zapravo stereotipi najopasniji za društvo koje teži biti suvremeno, bez predrasuda, moderno i usmjereno prema multikulturalnosti, toleranciji, transparentnosti, razvoju i napretku? Jesu li to rodni, etnički i rasni stereotipi, stereotipi u popularnoj kulturi (cajke-narodnjaci, primjerice, sada aktualni) ili nešto drugo, treće...?

- Rekla bih da su svi stereotipi štetni, no društveno je toksično kada zbog političkih razloga stereotipi postaju etikete koje se lijepe na neke skupine u pokušaju fiksiranja neprijatelja. Na taj se način namjerno izaziva mržnja prema pojedinim skupinama ljudi koje se proglašava krivcima za sve ili većinu problema koji muče neko društvo, a političari koji bi ih trebali rješavati za to nemaju ili znanja, sposobnosti ili volje jer nije u skladu s njihovim partikularnim interesima, pa je jednostavnije upravljati javnošću uz pomoć straha od drugih i drukčijih i mržnjom. Tada to više nije isprazno kavansko prenemaganje, već iznimno opasan zločin te takve pokušaje treba javno razotkrivati i strogo sankcionirati. (D.J.)
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TJEDNI OSVRT

Realnost prosječne plaće od 1600 eura?!

2

PROF. DR. SC. VIKTORIJA CAR, STUDIJ KOMUNIKACIJA I MEDIJI SVEUČILIŠTA U SPLITU

U javnosti se izgubila svijest o vjerodostojnom izvoru informacije

3

SVEMOĆ ILI NEMOĆ MEDIJA

Ivor Altaras Penda:
Ne događa se sloboda,
već zarobljavanje uma