U novom broju osvrta Instituta za javne financije Vjekoslav Bratić, Martina Pezer i Branko Stanić analiziraju nedostatke u postupku provjere imovinskih kartica i donose preporuke za njihove učinkovitije provjere radi povećanja odgovornosti institucija i jačanja vladavine zakona.

Imovinske su kartice snažan, ali nedovoljno iskorišten instrument sprječavanja korupcije i protuzakonitoga financiranja, u prvom redu među javnim službenicima, a osobito politički izloženim osobama. Rupe u zakonima omogućuju prikrivanje imovine ili prijavljivanje niže vrijednosti u svim zemljama jugoistočne Europe. Analizom Instituta obuhvaćene su Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija, a ključni su nedostaci u postupku provjere kartica ograničen broj obveznika prijavljivanja imovine, nepostojanje sveobuhvatne i precizne definicije darova, razlika između prijavljene i stvarne vrijednosti imovine, manjak osoblja za provjeru imovinskih kartica, razdoblje i oblik javne objave kartica te manjkava definicija i provedba kazni.

U Hrvatskoj se analizom za 2021. izdvaja nekoliko ključnih nedostataka. U imovinskim karticama ne objavljuje se ime supružnika ili izvanbračnih partnera obveznika te postoji mogućnost da oni ne obavijeste obveznike o imovini koju posjeduju. Također, 12 % obveznika dostavilo je imovinske kartice nakon propisanoga roka, tj. tek nakon ponovljenog poziva, a postojeće kazne ne motiviraju obveznike na pravovremeno podnošenje. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u Hrvatskoj, kao nadležno tijelo ima najmanje zaposlenika (19) od svih analiziranih zemalja te je nad samo 1,19 % obveznika provedena sekundarna/detaljna provjera. Veliki je nedostatak i što se te kartice uklanjaju iz javnih registara godinu dana nakon što osoba napusti dužnost, čime se ubrzava proces zaboravljanja i onemogućuje istraživački rad medija, civilnoga društva i drugih. Također, kazna za nepodnošenje, ili netočno ispunjenu imovinsku karticu, iznosi 1062 eura, a mogu je platiti i iz plaće u osam mjesečnih obroka. U nekim slučajevima kazne nisu izrečene, jer su prekršitelji napustili dužnost.

Hrvatska se izdvaja i po primjerima dobre prakse. Tako je novim zakonom broj obveznika podnošenja kartica povećan za 1250, pa je u 2022. bio 3350, učinjen je značajan napredak u podizanju svijesti javnosti o opasnostima zanemarivanja pitanja sukoba interesa, Povjerenstvo imovinu koja nije prijavljena u kartici provjerava i u drugim registrima, imena sankcioniranih dostupna su u odlukama Povjerenstva na službenim stranicama, politički imunitet ne sprječava istragu i kazneni progon te se svima imunitet može ukinuti.

Ključne preporuke za djelotvornije provjere imovinskih kartica u tih devet zemalja su: ojačati detaljne provjere i usporedbu s podacima iz drugih registara, poboljšati pravnu osnovu u području prijave imovine, međusobno povezati različite registre te povećati njihovu transparentnost i digitalizaciju, učinkovito provoditi kažnjavanje te koristiti velike podatke za rano otkrivanje koruptivnih rizika. I.Bošnjak