Novosti
STRATEŠKI PROJEKTI U ISTOČNOJ HRVATSKOJ

Preduvjet razvoju Slavonije jest - demografski oporavak
Objavljeno 16. ožujka, 2023.
Hranić: U dvije od tri županije u nadbiskupiji najveći pad stanovništva

Strateški projekti za razvoj Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema kroz demografsku politiku, vodno gospodarstvo, poljoprivredu, tj. proizvodnju hrane, obrazovanje i znanost, prirodna bogatstva poput poljoprivrednog zemljišta, voda, šuma - teme su o kojima se promišljalo na KBF-u u Đakovu na susretu Crkve i politike.



Potreban konsenzus


Nakon stanke zbog pandemije, Đakovačko-osječka nadbiskupija nastavila je sa susretima za djelatnike u stranačkom i političkom životu, stavivši pred njih i sebe temu "Strateški projekti za razvoj Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema" i kako kroz više resora detektirati što su slabe točke i gdje je budućnost ove demografski i po mnogo čemu drugom devastirane, a prirodnim resursima i mogućnostima bogate regije. U kulturi dijaloga organizator je okupio brojne predstavnike vlasti sa svih razina - saborske zastupnike, dožupane, grado/načelnike, kao i predstavnike državnih tijela i ustanova, javnih poduzeća, akademske zajednice.

Za đakovačko-osječkog nadbiskupa Đuru Hranića pitanje svih pitanja je demografski oporavak kao preduvjet i gospodarskog, socijalnog, kulturnog, društvenog razvoja Slavonije. Naglasio je da je u dvije od tri županije, koje su na području nadbiskupije, posljednjim popisom zabilježen najveći pad broja stanovnika. "Hrvatska je u dubokoj demografskoj krizi, zapravo, već je ušla u demografski slom, a zbog pada broja rođenih, velike stope iseljavanja poglavito mladih i mladih obitelji, nepovoljne dobne strukture i drugog", rekao je Hranić, poručivši da je potrebna dugoročna strategija gospodarskog razvoja, što će omogućiti i demografsku revitalizaciju. "Populacijska politika mora biti dugoročna, plod konsenzusa svih političkih opcija koji omogućuje jednu demografsku politiku na duge staze", poručio je Hranić.

"Vodno gospodarstvo posljednjih godina itekako pridonosi rješavanju krucijalnih problema. U posljednjih sedam godina - ponajviše kroz EU fondove - Hrvatska je na raspolaganju imala 1,050 milijardi eura za vodno-komunalno gospodarstvo. Plasirali smo 60 projekata, a od četiri uspješno završena tri su u Slavoniji - Osijeku, Županji i Virovitici", kaže državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg. Cilj je kroz tih 60 projekata za 800.000 stanovnika poboljšati sustav pročišćavanja otpadnih voda i za 300.000 ljudi omogućiti kvalitetnu dobavu pitke vode, dok je u slavonskim županijama plan 499.000 stanovnika spojiti na kvalitetan sustav za pročišćavanje otpadnih voda, a 206.000 ljudi priključiti ili poboljšati priključak na pitku vodu. Šiljeg navodi i znatna sredstva za obranu od katastrofa jer je Hrvatska izuzetno osjetljiva na klimatske promjene i štetne posljedice, pa je za Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku županiju istaknuo projekt od 49 milijuna eura - modernizaciju lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Gradiške.

Proizvodnja hrane


O ulozi akademske zajednice govorio je rektor osječkog Sveučilišta Vlado Guberac, rekavši da su zadaće Sveučilišta generirati razvoj, tj. zadržati mlade kroz stalno širenje ponude fakulteta. Rekao je da su hrana i energetika glavne teme aktualnog trenutka, a da Sveučilište ta dva pitanja pokriva s više fakulteta. Dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Zagreb Vlado Brkić govorio je o resursima Slavonije s tog aspekta, dok je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević govorio o poljoprivredi i proizvodnji hrane kao strateškim gospodarskim granama regije, no i kao jednom o najsnažnijih alata za oporavak njezina sela. Zašto imamo tako veliki potencijal u proizvodnji hrane, a tako puno uvozimo, zapitao je Kovačević. "Po Eurostatu, lani je u odnosu prema 2021. fizički obujam proizvodnje pao za 8,6 posto. Povijesni je to pad", rekao je. Samodostatnost bi bila jedan od ključnih obrambenih mehanizama protiv snažnih inflatornih udara. Zbog velike uvozne ovisnosti Hrvatska vrlo brzo prima sve udare prehrambene krize koji neće stati. "Cjenovni i inflatorni udar posebice je snažan na naše potrošače jer u kućnom proračunu izdvajanje za hranu i piće je 27 posto, dvostruko više nego što je prosjek u EU-u", kaže Kovačević.

Direktor VGO-a za Dunav i Donju Dravu Osijek Željko Kovačević govorio je, uz ostalo, i o važnosti navodnjavanja bez kojeg nema ozbiljne poljoprivredne proizvodnje. Gradonačelnik Đakova i saborski zastupnik Marin Mandarić također je upozorio na potrebu demografskog oporavka.

Suzana Župan
POTPORE RASLE
Od ulaska u EU pada stočarska i proizvodnja voća i povrća, a potpore su povećane, kaže Kovačević, za pet puta, na sedam milijardi kuna. “Gdje su te potpore kada proizvodnja pada? Treba ih fokusirati na proizvodnje gdje smo konkurentni. Ne proizvodimo dovoljno hrane, a prekomjerno uvozimo. Zabrinjava i struktura uvoza. Po DZS-u, lani je uvoz rastao brže od izvoza, i to po stopi od 33 posto. Vanjskotrgovinski deficit dodatno se produbio i rastao za 46 posto”, rekao je Kovačević.

Možda ste propustili...

SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE DODIJELIO 800.000 EURA

Uređenje 38 dječjih igrališta

Najčitanije iz rubrike