Magazin
PREKRETNICA ZA HRVATSKI TURIZAM: GODINA NIKAD VEĆIH MOGUĆNOSTI

Nova strategija za nove rekorde
Objavljeno 11. ožujka, 2023.
Ministrica Brnjac: Turističkom sektoru na raspolaganju su ukupno 1,27 milijarde eura...

Dvije krizne godine prouzročene pandemijom koronavirusa za hrvatski turizam bile se godine preživljavanja, da bi se tijekom prošle, 2022. pokazalo kao se turizam vraća na velika vrata, premda je i dalje izložen negativnim utjecajima uključujući i aktualnu inflaciju i posljedice ukrajinskog rata. Dodatni zamah turizmu dala su i dva važna čimbenika - ulazak u eurozonu i Schengen, pa je uzimajući sve u obzir posve razumljiv pojačani optimizam uoči dolaska ovogodišnje predsezone i ljetne sezone.



U širem kontekstu, valja naglasiti i kako hrvatski turizam u 2023. ulazi s novom strategijom održivog razvoja i otvorenim natječajima za ulaganja u javnu i privatnu turističku infrastrukturu te jačanjem promocije i očekivanjima da će Schengen i eurozona dodatno potaknuti nastavak pozitivnih trendova iz 2022. godine. O mogućnostima ulaganja u 2023. ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac ističe da su turističkom sektoru, kao nikada do sada, na raspolaganju sredstva iz više izvora, ukupno 1,27 milijarde eura, što kroz NPOO i višegodišnji financijski okvir, a što kroz državni proračun.

IZVORI FINANCIRANJA


Za netom navedena sredstva važna je novousvojena Strategija razvoja održivog turizma u RH do 2030., koja je stupila na snagu 1. siječnja 2023., i osim definiranja smjera razvoja predstavlja i platformu za financiranje javne turističke infrastrukture i poduzetnika. Ciljevi strategije su stvaranje održivog cjelogodišnjeg turizma, poželjnog za investicije, rad i život, kao i očuvanje okoliša, konkurentnost i otpornost turizma, što će se postići ulaganjima u infrastrukturu, poticanjem gradnje smještajnih kapaciteta s nultim ugljičnim otiskom i visoke vrijednosti, smanjenjem otpada i drugim. Od poslodavaca se, pak, očekuje da osiguraju dobre uvjete rada i ugovore na neodređeno vrijeme, a nastavlja se i stipendiranje mladih te promocija turističkih zanimanja.

Cilj svih aktivnosti je i produženje turističke sezone i ravnomjerni razvoj turizma po cijeloj Hrvatskoj te da se, kako dodaje Brnjac, "stvori jača ponuda za zdravstveni, aktivni i kongresni turizam što se tiče javne turističke infrastrukture, a što se tiče privatne isključivo razvoj novih proizvoda i usluga da se odmaknemo od proizvoda ‘sunca i mora‘ i da se ne događa da nam se hoteli nakon nekoliko mjeseci zatvaraju". Digitalizacija i zelena tranzicija s okretanjem k obnovljivim izvorima energije također je cilj, jer, prema ocjeni Brnjac, "na one koji grade i rade prema ekološkim i zelenim standardima manje utječe kriza, što je također i cilj i financiranja".

Ne iznoseći više detalja o prijavama na otvorene javne pozive za sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), osim da je zanimanje veliko i da prijave stižu i iz javnog i privatnog sektora, ministrica naglašava da turizam nikada do sada nije imao osigurana ovakva rekordna sredstva za ulaganja i razvoj. "Najvažnije je da su sada svi strateški ciljevi prvi put povezani i s izvorima financiranja. Kroz NPOO su to nepovratna sredstva, za što su javni pozivi već otvoreni s rokom za prijavu projekata do početka veljače 2023. Znamo i da projekti kojima se odobre sredstva moraju biti gotovi do drugog kvartala 2025." poručuje ministrica.

Javni pozivi za ulaganje u turističku infrastrukturu vrijedni 2,2 milijarde kuna u okviru NPOO-a objavljeni su početkom studenoga 2022. - za "Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma" i za "Regionalnu diverzifikaciju i specijalizaciju hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti", a otvoreni su do 12 sati 3. veljače ove godine. Za javnu turističku infrastrukturu predviđeno je 930 milijuna kuna u tri grupe - 465 milijuna kuna za lječilišni i wellness-turizam, 185 milijuna kuna za posjetiteljske centre i 280 milijuna kuna za aktivni turizam. Za to se mogu javiti gradovi, županije, zdravstvene i druge javne ustanove te javna trgovačka društva s projektima planinarskih domova, interpretacijskih centara, atrakcijama na otvorenom, adrenalinskim parkovima i drugim, a prednost imaju postojeći objekti i oni koji mogu dati dodanu vrijednost.

Za poduzetnike je određeno 1,25 milijardi kuna za zelenu i digitalnu tranziciju, također u tri grupe, od čega nešto malo više od milijardu kuna za velike i male poduzetnike (hotele, kampove, turistička naselja, zabavne i tematske parkove), da podignu kvalitetu smještaja i turističke infrastrukture. Od toga je oko 500 milijuna kuna za male, a oko 520 milijuna kuna za velike poduzetnike. Oko 50 milijuna kuna odnosi se za tranziciju privatnih iznajmljivača k hotelima, dok je treća grupa sredstava od 180 milijuna kuna namijenjena za projekte razvoja proizvoda i usluga te poslovnih modela u ekosustavu turizma s obveznim partnerstvom prijavitelja.

Za 2023. godinu ministrica najavljuje i prvi krovni zakon o turizmu u Hrvatskoj.

NASTAVAK RASTA


U ranijem osvrtu na 2022. ministrica Brnjac istaknula je da su svi u sektoru iznimno zadovoljni turističkim fizičkim rezultatima (dolasci, noćenja), ali i financijskim, koji su već u kolovozu prešli rekordnu 2019. te se može očekivati i da 2022. u prihodima od turizma bude i jača od 2019. zbog velikog porasta cijena turističkih usluga uslijed jake, "oslobođene" turističke potražnje nakon dvije godine pandemijskog zastoja te inflacije i porastom svih cijena i troškova, posebice energenata.

Prema prethodnim procjenama iz HNB-a, ukupni prihodi od turizma u 2022., a koji se odnose na stranu potrošnju i što će se konkretnije znati tijekom ožujka 2023., mogli bi iznositi 11,3 milijarde eura ili oko 2,2 milijarde eura više nego su bili za 2021. To bi bilo i oko 800 milijuna eura više nego rekordne 2019., kada su strani turisti u Hrvatskoj potrošili oko 10,5 milijardi eura.

Kako fizičkih, tako se u 2023. očekuje i nastavak rasta financijskih pokazatelja turizma, čemu u prilog idu i dobre rane najave sa stranih tržišta. Ulazak Hrvatske u šengenski prostor te eurozonu i ministrica Brnjac i ostali u sektoru turizma smatraju velikim plusom za turistička kretanja jer Hrvatska time postaje još dostupnija i otvorenija za najvažnija emitivna tržišta, europska, posebice cestovnim pravcima. Turisti iz zemalja članica eurozone u Hrvatskoj su i najbrojniji i s novostima neće više imati troškove mijenjanja valuta, a otvorenost granica bez kontrola i čekanja olakšat će, pa i ubrzati dolazak u Hrvatsku. Stoga, i ministrica i sektor imaju velika očekivanja da će i 2023. donijeti dobre rezultate, pri čemu se svi slažu i da je važna dobra priprema za sezonu te suradnja privatnog i javnog, uključujući i hrvatsku Vladu, a što je i posljednje dvije godine omogućilo odlične rezultate unatoč pandemiji i drugim izazovima.

U 2023. se očekuju i nove marketinške smjernice za promociju turističke Hrvatske iz novog Strateškog marketinškog operativnog plana hrvatskog turizma (SMOPHT) Hrvatske turističke zajednice (HTZ), koji se usklađuje i s nacionalnom strategijom turizma. Cilj tog plana je i novo brendiranje Hrvatske za bolju tržišnu poziciju u svjetskom turizmu, u sklopu čega će se, prema najavama direktora HTZ-a Kristjana Staničića, mijenjati i komunikacijski koncept "full of life", koji je u primjeni od 2014. "Taj koncept je dobro iskorišten, ali je vrijeme za zaokret, radi privlačenja turista koji nisu usko vezani samo za ljeto nego žele dolaziti cijele godine", naglašava Staničić, dodajući da je plan i okvir za provođenje aktivnosti u iduće četiri godine i iskorak u brendiranju Hrvatske kao održive turističke destinacije visoke vrijednosti i doživljaja koja privlači i goste visoke platežne moći.

Staničić je također poručio da će se u 2023. pojačati i fizička promocije na nekoliko tržišta, poput Austrije i Njemačke, gdje će Hrvatska biti i zemlja-partner na najvažnijim međunarodnim turističkim sajmovima. Više će se raditi i za Švicarsku i Nizozemsku, koje su u 2022. premašile rezultate iz 2019., kao i za SAD, gdje postoji veliko zanimanje za Hrvatsku, i gdje će već početkom 2023. biti i prva velika međunarodna radionica s poslovnim partnerima u New Yorku.

Osim toga, HTZ će pojačati i digitalnu promociju i komunikaciju s tržištima preko svih važnijih globalnih društvenih mreža, posebice onih "koje vole mladi", a planira se i pojačan rad predstavništava HTZ-a u svijetu s više aktivnosti i razgovora oko suradnji, posebice s aviokompanijama za većim brojem sezonskih, ljetnih aviolinija prema Hrvatskoj, kojih se u 2023. očekuje više nego u 2022. godini. Slijedom svega, Staničić očekuje nastavak pozitivnih trendova u turizmu, uz predviđanja da će Hrvatska 2023. imati oko pet posto više noćenja nego u 2022., što je i postotak rasta koji se srednjoročno predviđa za idućih nekoliko godina. To bi značilo da bi u Hrvatskoj 2023. moglo biti nešto više od 110 milijuna noćenja, što je za gotovo pet milijuna više od oko 105 milijuna koliko je noćenja bilo od početka 2022. do pred Božić, čime je dostignuto i oko 96 posto noćenja iz 2019. godine.

Hotelijeri i druge turističke kompanije u Hrvatskoj zadovoljni su rezultatima iz 2022., koji su mnoge i iznenadili jer su se približili onima iz 2019., no sve ih, kao i ostale poduzetnike, brine neizvjesnost oko daljnjeg razvoja situaciju u 2023., potaknuta velikim porastima cijena i svih troškova, posebice energenata. Neizvjesnosti pridonosi i što ne znaju što će i kako biti s cijenama energenata nakon ožujka, jer ih je do tada hrvatska Vlada ograničila, te su većinom zbog toga neki hotelijeri upozorili i na mogućnost kasnijeg otvaranja hotela i drugih objekata na Jadranu.

BRIGE HOTELIJERA


Također se u turističkom sektoru puno očekuje i od najavljenog novog paketa kriznih mjera koje Vlada RH priprema i koje kani definirati do 16. ožujka, da bi mjere na snagu stupile 1. travnja.

Sezona obično u Hrvatskoj počinje s Uskrsom, koji je u 2023. ranije, početkom travnja, a ako hotelijeri i drugi budu kasnije otvarali većinu objekata, moguće tek u svibnju ili i kasnije, kako najavljuju, sezona neće biti dulja, nego kraća, što je bila i u 2022., i što se kosi s ciljevima nove strategije i drugim planovima. Zbog uvođenja dodatnog poreza na dobit, s čime se nisu složili, vodeći hotelijeri najavili su i smanjenje investicija, što opet umanjuje konkurentnost, a nastavljaju se brinuti i o manjku radne snage, zbog čega su pozdravili novosti oko lakše prijave i dobivanja dozvola za strane radnike u 2023. godini.

Izazov je i pitanje turističkog zemljišta koje još nije riješeno, ali očekuju da će se regulirati novom uredbom koja se priprema, kao i novi zakon o pomorskom dobru i drugo. "Jesenski paket mjera Vlade jako je pomogao, kao što su pomagale i mjere Vlade u pandemiji, na čemu su hotelijeri i drugi u turizmu zahvalni. Ali ostaje još neriješeno pitanje plina, mjere su do određenog datuma i pitanje je što će biti tijekom proljeća, o čemu će itekako ovisiti nadolazeća turistička sezona", upozorio je direktor HUT-a Veljko Ostojić. Smatra da je kvalitetan turistički rezultat iznimno važan za Hrvatsku jer podržava gospodarski oporavak i amortizira prelijevanje negativnih gospodarskih kretanja iz EU-a te je i omogućio Vladi donošenje jesenskog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva. "S obzirom na gospodarske trendove u EU-u, dobar turistički rezultat bit će još i važniji u 2023. u koju smo ušli s opreznim optimizmom za poslovanje, ali vjerujemo da uz nastavak kvalitetne suradnje između javnog i privatnog sektora možemo ponovno ostvariti odličan rezultat u ovim izvanrednim okolnostima", zaključio je Ostojić. (Tatjana Miščančuk/Hina)

Darko Jerković
Stigao velik broj prijava
Na dva javna poziva Ministarstva turizma i sporta za bespovratnih 289,3 milijuna eura iz NPOO-a za ulaganja u javnu i privatnu turističku infrastrukturu stiglo je 468 prijava, koji će se obraditi u idućih 90 dana, te se u lipnju očekuju privremene liste dobitnika i ugovori, obznanila je prije desetak dana ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac te upozorila kako svi oni koji dobiju sredstva projekte moraju zgotoviti do lipnja 2025. godine. Javne pozive i prijave te realizaciju projekata ocijenila je i važnim korakom turizma ka zelenoj i digitalnoj tranziciji, jer se sredstva i daju za to, kao i za razvoj i rast nacionalnog gospodarstva, a sve je dio sveobuhvatne reforme turizma koja se već provodi i sastoji se od četiri koraka. “U toj su reformi nova Strategija održivog razvoja turizma do 2030., donesena 2022., kao i donošenje nacionalnog plana s aktivnostima i mjerama za turizam u konzultacijama sa sektorom, čega su dio i ovi završeni javni pozivi za sredstava iz NPOO. Radi se i na krovnom zakonu o turizmu koji će biti donesen do kraja ove godine definirajući kako upravljati turizmom, destinacijama, što će poticati država i slično”, najavila je ministrica. (H/DJ)

Ulaganja u zdravstveni turizam
Ulaganja u aktivni i zdravstveni turizam istaknuta su u cijelom procesu zbog svojih dugoročnih pozitivnih učinaka za društvo, za državu, kao i za turizam, a ministrica očekuje da će ti projekti pridonijeti stvaranju termalnih rivijera i na kontinentu, kao i sličnih na obali. Oko toga je Ekonomski institut, Zagreba (EIZ) izradio i analizu učinaka, a Maruška Vizek iz EIZ-a je naglasila veliku dugoročnu isplativost tih ulaganja i učinka na BDP. Analiza je tako pokazala da se od sada raspoloživih 61,7 milijuna eura iz NPOO-a za lječilišni i zdravstveni turizam dugoročno, za 10 ili 20 godina može očekivati 2,8 postotno povećanje BDP-a u odnosu na 2021., a porast investicija od 13,3 posto, istaknula je Vizek. Važno je, dodala je, što te investicije “vuku” i mnoge druge sektore, prije svega zdravstva, građevine, trgovine i poljoprivrede, ali i drugih, da bolje i više rade, zapošljavaju i bolje žive, jer se investicije u zdravstvenu infrastrukturu, uz one u prometnu, dugoročno najviše isplate. Vizek je iznijela i kako je ukupni potencijal tih ulaganja oko 203 milijuna eura po katalogu projekta Ministarstva zdravstva, koji bi, kada se ostvare, imali učinak od gotovo dvije milijarde eura na BDP, ali to većinom nisu projekti vezani za turizam... (H/DJ)

Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: SUPERIZBORNA PRVA TREĆINA

Do nove vlade prije europskih izbora

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana