Novosti
IDUĆI TJEDAN OBJAVA PRVE PROCJENE KRETANJA BDP-A

CEIZ indeks: Hrvatsko gospodarstvo vjerojatno ušlo u tehničku recesiju
Objavljeno 25. veljače, 2023.

Kretanje CEIZ indeksa sugerira da će godišnji rast BDP-a u cijeloj 2022. godini iznositi 6,2 posto, dok bi u četvrtom tromjesečju BDP na kvartalnoj razini trebao opet zabilježiti pad, čime je povećana vjerojatnost ulaska hrvatskog gospodarstva u tehničku recesiju, objavio je Ekonomski institut Zagreb (EIZ).



U prosincu 2022. CEIZ indeks zabilježio je smanjenje vrijednosti od 3,37 indeksnih bodova u odnosu na isti mjesec 2021. godine. Istovremeno, u odnosu na studeni 2022. vrijednost indeksa smanjila se za 0,36 bodova. "Ako promatramo ponašanje pojedinih komponenti indeksa, manju vrijednost u prosincu 2022., u odnosu na isti mjesec prethodne godine, zabilježile su tri komponente indeksa - prihod državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost, indeks obujma industrijske proizvodnje i promet u trgovini na malo, dok je broj dolazaka turista zabilježio povećanje vrijednosti. Istovremeno, u odnosu na studeni 2022., desezonirana vrijednost komponenti indeksa se u prosincu smanjila kod indeksa obujma industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo, dok su preostale dvije komponente zabilježile povećanje mjesečne desezonirane vrijednosti", izvijestio je Ekonomski institut. Opisano kretanje indeksa, naveli su iz EIZ-a, sugerira da se BDP u četvrtom tromjesečju 2022., u odnosu na isto tromjesečje 2021., povećao za 3,6 posto, što je najniža godišnja stopa rasta BDP-a u 2022. godini. "Ukupna stopa rasta BDP-a u 2022. bi prema ovim procjenama iznosila 6,2 posto. Ako promatramo desezonirane podatke, BDP se u četvrtom tromjesečju 2022., prema procjenama temeljenima na kretanju CEIZ indeksa, smanjio za 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. S obzirom na to da je BDP i u trećem tromjesečju 2022. zabilježio negativnu tromjesečnu stopu promjene, pad vrijednosti desezoniranog tromjesečnog BDP-a u četvrtom tromjesečju sugerira da je hrvatsko gospodarstvo vjerojatno ušlo u tehničku recesiju", procjene su EIZ-ovih analitičara. Međutim, napomenuli su, s obzirom na razlike u metodama desezoniranja koje koriste pojedine institucije, da bi se tehnička recesija mogla proglasiti treba pričekati objavu službenih desezoniranih vrijednosti BDP-a koje objavljuje Državni zavod za statistiku (DZS). Pritom, napomenuto je da je mjesečna procjena stope rasta BDP-a na temelju vrijednosti CEIZ indeksa indikativna i da je treba koristiti prvenstveno kao informaciju o tekućem stanju i smjeru kretanja poslovnog ciklusa u Republici Hrvatskoj.

Prema kalendaru objavljivanja na internetskoj stranici DZS-a, prve procjene kretanja BDP-a u četvrtom lanjskom kvartalu i cijeloj 2022. godini trebale bi biti objavljene u utorak, 28. veljače.

Inače, CEIZ indeks je koincidentni ekonomski indikator, odnosno mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na EIZ-u, a svrha mu je pružiti pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa. CEIZ indeks je dostupan jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, zbog čega nositelji ekonomskih politika i zainteresirana javnost mogu pravovremeno pratiti gospodarska kretanja, napomenuli su iz EIZ-a. H
HNB: DODATNI POREZ ZA MANJI BROJ BANAKA
Banke u Hrvatskoj u 2022. ostvarile su brutodobit na približno istoj razini kao godinu prije te bi im obveza na osnovi redovnog poreza na dobit mogla iznositi oko 150 milijuna eura, a manji broj banaka mogao bi platiti još oko 25 milijuna eura na osnovi tzv. poreza na ekstraprofit, procjena je HNB-a. “Banke koje posluju u Hrvatskoj u 2022. godini, prema preliminarnim nerevidiranim podatcima, ostvarile su brutodobit na razini približnoj godini prije, iako su u prva tri tromjesečja imale dobit 25 posto veću nego u istom razdoblju prethodne godine. Navedeno bi moglo rezultirati financijskom obvezom za banke na osnovi redovnog poreza na dobit u iznosu malo većem od 150 milijuna eura te još oko 25 milijuna eura na osnovi poreza na izvanrednu dobit. Pritom bi porezom na izvanrednu dobit mogao biti obuhvaćen samo manji broj, od ukupno osam većih banaka koje udovoljavaju kriteriju visine prihoda”, procjena je iz publikacije “Makroprudencijalna dijagnostika”, koju je Hrvatska narodna banka (HNB) u petak objavila na svojim internetskim stranicama. U HNB-u procjenjuju da bi utjecaj poreza na izvanrednu dobit banaka na financijsku stabilnost trebao biti zanemariv, dok bi eventualni utjecaj na dostupnost i trošak kredita mogao biti vrlo ograničen. Naime, empirijska istraživanja upućuju na to da mogućnost prebacivanja tereta novog poreza na klijente ovisi o njegovoj ekonomskoj važnosti, ali i o elastičnosti kreditne potražnje, odnosno konkurenciji na tržištu, napominju.

Možda ste propustili...

POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR PROSTORNOG UREĐENJA

Bačić: Zlatno doba građevine

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana