Objavljeno 4. lipnja, 2021.
Na konferenciji pod nazivom Transformacija sajamske industrije predloženo je da u Osijeku bude Sajam hrane
Globalna industrija sajmova bilježi enormne gubitke zbog pandemije izazvane koronavirusom. Tako je u samo dva mjeseca, u ožujku i travnju, u Europskoj uniji otkazano 640 sajmova, a prihodi te industrije pali su za čak 60 posto. Rečeno je to na konferenciji Transformacija sajamske industrije, održanoj u srijedu na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Skup su organizirali časopis i portal Suvremena trgovina, Hrvatska gospodarska komora i Osječki sajam, obilježivši tako Svjetski dan sajmova (Global Exibition Day). "Organizirali smo ovu, sedmu zaredom, konferenciju o sajmovanju jer nastojimo pojačano reafirmirati ideju sajmovanja i ozbiljno promijenjenu ulogu sajmova u suvremenom gospodarstvu. To se odnosi na potragu za novim tržištima, novim potrošačima, ali i na novi odnos prema izlagačima i posjetiteljima sajmova. Sajmove doživljavamo prije svega kao pogodan alat i instrument okupljanja privrednika i uspostavljanja širih gospodarskih veza, pa su naše aktivnosti okrenute stvaranju preduvjeta za širu potporu ubrzanom regionalnom razvoju s naglaskom na povezivanju proizvodnje i tržišta", rekao je Srećko Sertić, direktor i glavni urednik portala za trgovinu Suvremena.hr.

- S obzirom na to da Grad Osijek i Osječko-baranjska županija planiraju izgraditi novi suvremeni sajamski prostor, predlažemo da Osijek postane domaćin sajamske priredbe Sajam hrane - dodao je Sertić.
Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije, najavio je za desetak dana potpisivanje ugovora za Gospodarski centar, u sklopu kojega će biti sajamski prostor. "Sajam hrane treba pokrenuti jer hrana je naša budućnost", rekao je župan te predložio da se sljedeća konferencija o sajmovima održi u novom sajamskom prostoru u Osijeku.
A da je sajamska industrija trenutno jedan od najpogođenijih sektora u svijetu, potvrdio je i prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK-a, te dodao: "Digitalizacija je važna za sajmsku industriju, ali virtualni sajam nikad neće zamijeniti klasični sajam." Kovačević je podržao Sertićevu ideju za pokretanje Sajma hrane, poljoprivredne i prehrambene industrije u Osijeku.
Izlagačima je dosta korone i oni su željni sajmova. Istaknuo je to mr. sc. Alen Vukašinović, direktor Osječkog sajma, napomenuvši da je primio više od stotinu poziva zainteresiranih izlagača koji bi predstavili svoje proizvode u Osijeku.
U radnom dijelu skupa moglo se čuti mnogo o prednostima virtualnog sajmovanja. Tako je predavač prof. dr. sc. Siniša Zarić, s Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dugogodišnji direktor Beogradskog sajma, govorio o značenju hibridnih i virtualnih sajmova, a o prednostima takve vrsta sajmovanja govorila je i Spomenka Kolar Zovko, vlasnica Escolar akademije iz Darmstadta, te istaknula da su to veći domet i više prijavljenih, kao i mogućnost sudjelovanja neovisno o lokaciji.
Vesna Latinović
Virtualni sajam je samo nužno zlo
”Digitalizacija dovodi do alternativnih oblika sajmovanja kao što su virtualni sajmovi, no oni su nužno zlo. Na takvim sajmovima nema centraliziranog susreta ponude i potražnje ‘uživo’ ni neposredne komunikacije, što je prednost klasičnih sajmova”, rekao je doc. dr. sc. Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH. Ema Culi, iz HGK-a, predstavila je Udruženje sajamske i event industrije, a Ante Gavranović govorio je o novim dimenzijama i trendovima sajmovanja. Održana je i panel-rasprava Sajmovi – učinkovit poslovni alat.
Srećko Sertić
direktor portala Suvremena.hr
Sajmovi generiraju 275 milijardi eura prihoda na globalnoj razini, a u toj je industriji zaposleno više od 300 milijuna ljudi diljem svijeta, što potvrđuje da je riječ o velikoj industriji