Magazin
DR. SC. MIRJANA MATEŠIĆ, RAVNATELJICA JE HRVATSKOG POSLOVNOG SAVJETA ZA ODRŽIVI RAZVOJ

Bez promjene ponašanja većine realizacija ciljeva bit će nemoguća
Objavljeno 29. svibnja, 2021.
EU je odlučio krenuti sam naprijed i ne čekati više globalni dogovor, nego pokazati liderstvo

Od svoga osnutka 1997. godine, ohrabreni suradnjom sa Svjetskim poslovnim savjetom za održivi razvoj (WBCSD), Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj zastupa gospodarske interese u održivom razvoju prema Vladi Republike Hrvatske, podupire usmjerenja prema održivom razvoju u gospodarskom, političkom, pravnom i društvenom životu te potiče promjene koje će pospješiti prijelaz na održivi razvoj u Hrvatskoj, zastupa gospodarstvo u pitanjima u vezi s održivim razvojem u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini. Sadašnja ravnateljica, dr. sc. Mirjana Matešić, obnaša dužnost ravnateljice u petom mandatu.

VELIKI IZAZOV, ALI OSTVARIV
Za početak, kakve su novosti iz HRPSOR-a, s obzirom na to da je prošlo osam mjeseci od vašeg prethodnog priloga o sličnoj temi za Magazin?

- Mi se i dalje trudimo ostvariti našu misiju, a to je pratiti promjene u regulativi i standardima održivosti koje donosi EU i Vlada RH te ih preko stručnih rasprava, osvrta u medijima, javnih debata, seminara i konferencija prenijeti gospodarstvu kako bismo ih upoznali s budućim izazovima te istovremeno upozoravali na manjkavosti koje prepoznajemo u pojedinim strateškim dokumentima i regulativi. U proteklom smo razdoblju organizirali razgovore o temi EU zelenog plana te otvarali javnu raspravu o čitavom nizu novih EU direktiva koje proizlaze iz ovog Plana, a koje itekako mijenjaju uvjete poslovanja. Također smo komentirali Nacionalnu razvojnu strategiju kao i Nacionalni plan oporavka i otpornosti upravo kako bismo upozorili na nedostatnu zastupljenost kriterija održivosti u planiranju razvoja i financiranja projekata. Osim toga provodimo edukativne projekte koji imaju za cilj jačanje kapaciteta gospodarstva za doprinos ostvarenju pojedinih ciljeva održivog razvoja te smo trenutačno zaposleni oko izrade 7-modularnog treninga o temi implementacije politika raznolikosti u gospodarstvu.

Može li se desetogodišnji EU plan o smanjenju emisije stakleničkih plinova za 55 posto provesti u djelo. S tim u vezi, je li moguća zelena i održiva Europa na koju se sad svi pozivaju...?

- Mislim da na to pitanje nitko ne može sa sigurnošću odgovoriti. Ono što je važno jest da vjerujemo da je zelena i održiva Europa moguća. Veliki je izazov pred nama, no on je istovremeno itekako ostvariv. Tehnološki napredak prema zelenim i održivim te klimatski neutralnim tehnologijama ubrzan je do nevjerojatnih razina, ono što je ključno je stvoriti zakonski okvir koji će omogućiti brzu zamjenu postojećih i primjenu novih tehnologija te prelazak na novo, inovativno i održivo. I upravo tome služi Europski zeleni plan.

No osim regulative koje će ubrzati primjenu novih rješenja, tehnologija i materijala, jako je važno da i građani EU-a prepoznaju svoju odgovornost te promjenom ponašanja s ciljem smanjenja potrošnje energije i resursa omoguće ovu tranziciju prema ugljično neutralnoj Europi. Bez promjene ponašanja većine, realizacija ovog cilja bit će nemoguća.

Ukupno uzevši, o čemu će sve ovisiti realizacija toga ambicioznoga plana, koji se teoretski čini kao golem iskorak prema održivoj budućnosti...?

- Kao što sam rekla u prethodnom odgovoru, ključna je pametna regulativa koja će omogućiti prelazak na inovativna, nova rješenja, te naravno promjena ponašanja građana. Europski zeleni plan samo je okvirni strateški dokument, a ključna je njegova razrada kroz zakone i direktive koja je već započela. Pri tome nije ključno postaviti ciljeve kao što to čini Zakon o klimi, ključno je stvoriti mehanizme koji će mijenjati business as usual kao što to EC pokušava činiti Uredbom (EU) 2019/2088 koja uređuje objave povezane s održivosti u sektoru financijskih usluga, Uredbom (EU) 2019/2088 koja uspostavlja okvir za olakšavanje održivih ulaganja te konačno prijedlogom Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti. Ovaj set novih direktiva ima za cilj postaviti jasne kriterije o tome što su ciljevi održivosti te kako procijeniti projekte i poduzeća prema tome pridonose li ostvarenju ovih ciljeva. Kontrola korištenja kriterija održivosti koje financijske institucije koriste pri dodjeli investicija osigurat će da se uspostavom ovog okvira financiraju samo održivi i okolišno sigurni projekti u gospodarstvu. Istovremeno zabranjuje se financiranje neodrživih djelatnosti. To je primjer uspostave novog okvira ponašanja, financiranja pa onda i razvoja. Ako profunkcionira, ova bi promjena pravila mogla stubokom promijeniti smjer razvoja gospodarstva i ostvariti ciljeve održivosti. Zbog toga bismo i u Hrvatskoj voljeli vidjeti ozbiljnije planove za održiv i klimatski neutralan razvoj kako gospodarstva tako i kompletne infrastrukture te pratećih djelatnosti, no to do sada još nismo vidjeli.

ODGOVORNOST EUROPE
Kad smo kod postizanja održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije, koliko sve to ovisi i o faktorima izvan EU-a, od Rusije preko Kine do Balkana, pa i SAD-a, u svjetskim razmjerima glavnih čimbenika o kojima također ovisi održivi razvoj i klimatska budućnost našeg planeta?

- EU je odlučio krenuti sam naprijed i ne čekati više globalni dogovor, nego pokazati liderstvo. Mislim da je to u redu jer je EU najviše i odgovoran za više desetljeća emisija stakleničkih plinova te stoga i treba podnijeti najveći teret. Iako osobno mislim da će ova rana prilagodba niskougljičnom gospodarstvu osigurati Europi povratak na mjesto gospodarskog lidera jer će niskougljično gospodarstvo predstavljati konkurentsku prednost. Mislim da je to i osnovni razlog zašto je EU odlučio krenuti ovim putem. No za zaustavljanje globalnog porasta temperature i promjene klime potrebno je doista da se svi priključe ovim naporima. Nadamo se da će, ako ne prije, druge zemlje slijediti primjer Europe kad uvide koristi koje će od rane pretvorbe imati europsko gospodarstvo i društvo.

Što se klime tiče, utjecaj politike je presudan. Za vrijeme Trumpa SAD je izišao iz Pariškog sporazuma, no Biden vraća SAD u svjetsku klimatsku agendu te i sam proziva Kinu da je najveći svjetski zagađivač atmosfere. Vaš komentar na sve te klimatske igre bez granica?

- Treba znati da iza politike uvijek stoje interesne grupacije kojima odgovara status quo, a radi se najčešće o djelatnostima koje će promjenama zakona izgubiti privilegije ili biti izgurani s tržišta od boljih i naprednijih.

Kad je izabran Trump, govorilo se da iza njega stoje lobiji proizvođača ugljena koji su, iako su bili svjesni da je njihovo vrijeme odbrojeno, ipak, odgodom promjena od četiri godine, dobili četiri dodatne godine zarade i bogaćenja. U pravilu promjene uvijek pokušavaju spriječiti oni koji se svojim tehnologijama nisu na vrijeme uspjeli prilagoditi novim trendovima.

No promjene, iako mogu biti usporene, ne mogu biti zaustavljene te će se ovi procesi svakako nastaviti, što vidimo i da se događa dolaskom demokratskog predsjednika na čelo SAD-a.

Ipak treba znati da sve države u ovom preslagivanju pravila igre pokušavaju postići bolje startne pozicije i zaustaviti ili usporiti procese koji štete njihovu gospodarstvu ili njihovu položaju. No, istraživanja i razvoj idu naprijed punom parom te će održivo gospodarstvo i klimatska neutralnost sigurno prije ili poslije postati standard. Nadamo se samo da neće biti prekasno. (D.J.)
U pravilu promjene uvijek pokušavaju spriječiti oni koji se svojim tehnologijama nisu na vrijeme uspjeli prilagoditi novim trendovima...
Jako je važno da i građani EU-a prepoznaju svoju odgovornost te promjenom ponašanja omoguće tranziciju prema ugljično neutralnoj Europi...
Europski zeleni plan samo je okvirni strateški dokument, a ključna je njegova razrada kroz zakone i direktive koja je već započela...
Možda ste propustili...

VELEPOSLANIKOV IZBOR

Sreća nije uvijek u domu

VRLI NOVI SVIJET: DISTOPIJSKA SATIRA PAULE REM

Posljednje skretanje u budućnost

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ČUDO S KRAJA 19. STOLJEĆA

Prvi biciklisti u Slavoniji: Velocipedisti poput izvanzemaljaca

2

TEMA TJEDNA: GOSPODARSKI OPORAVAK

Hrvatska je na dobrom putu, na redu su reforme

3

VRLI NOVI SVIJET: DISTOPIJSKA SATIRA PAULE REM

Posljednje skretanje u budućnost