Novosti
SLATKOVODNO RIBNJAČARSTVO OPSTAJE

Šarana, smuđa i štuke ima dovoljno za Uskrs i do ljeta
Objavljeno 9. ožujka, 2021.
Zatvaranje restorana zbog epidemije proizvođačima ribe donijelo je probleme

Unatoč svim problemima s pandemijom COVID-19 i nedostatkom vode potrebne za normalnu proizvodnju na šaranskim ribnjacima izazvanim sve učestalijim sušama, sektor slatkovodnog ribnjačarstva uspijeva osigurati domaće potrebe za slatkovodnom ribom. To, naime, znači da šarana, soma, smuđa, amura, tolstolobika i ostalih slatkovodnih vrsta riba neće nedostajati u ribarnicama i trgovačkim centrima za uskrsne blagdane, ali ni do lipnja, kada na ribnjacima slijede novi ljetni izlovi.

Poribljavanje
Prof. dr. sc Anđelko Opačak s Katedre za lovstvo i ribarstvo Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) smatra da će ribe za potrebe građana pred Uskrs biti dovoljno i iz domaćeg uzgoja jer se nije prodalo ni blizu onoliko koliko se očekivalo. "Zbog epidemije nisu radili restorani, što je veliki problem za sve naše proizvođače. Bit će ribe i iz uvoza. Osim toga još uvijek nije u cijelosti obavljen kompletan izlov konzumnih ribnjaka u nas. Nešto ribe ima u skladištima, a nešto bi još trebalo izloviti. Vrijeme je pogodno za izlov, što znači sunčano, dnevne temperature nisu visoke, voda je hladna, pa riba dobro podnosi takve ribolove", tvrdi prof. Opačak.

Godišnja proizvodnja u Hrvatskoj je sada 2200 tona šarana, a ukupno s ostalim vrstama bude i do 2500 tona slatkovodne ribe. Najveći potrošači slatkovodne ribe su na području pet slavonskih županija, međutim zbog zabrane rada restorana i ostalih epidemioloških mjera koje ne dopuštaju održavanje raznih manifestacija ta je riba ostala u ribnjacima. Procjenjuje se, naime, da je od ukupne proizvodnje do sada prodano 60 posto, a preostalih 40 posto trebalo bi se prodati do lipnja. "Nismo više u vremenima kada smo šarana imali samo za Božić i Uskrs i kada nakon svibnja više nije bilo ribe do jeseni. Sada ribnjačari prilagođavaju proizvodnju sebi da imaju kontinuiranu opskrbu tržišta. Ribu koja se nije prodala u restoranima i na raznim manifestacijama, kupovali su ribiči za poribljavanje", tvrdi Opačak.

U Hrvatsku je dosta ribe uvezeno iz Mađarske, posebice u Međimurju, Bjelovaru i Koprivnici, tako da bi za Uskrs i do ljeta još na raspolaganju ostalo sigurno oko tisuću tona ribe za domaće tržište. Iako ima ribe i iz uvoza, trgovci iz Mađarske u Hrvatskoj traže za otkup nešto hrvatske ribe za konzumnu potrošnju. No, za Uskrs će ribe iz uvoza biti zbog cijene, jer ona je jeftinija nego domaća riba. Iz Mađarske se doveze ribe po cijeni od 15-16 kuna, što je naša veleprodajna cijena, a s druge strane njihovi pojedini trgovci dolaze kupovati za mađarsko tržište. Maloprodajna cijena šarana je od 25 do 29 kuna, a veleprodajna cijena kreće se od 14 do 16 kuna. Prosječna cijena šarana na europskom tržištu je dva eura, a diktiraju je Česi, kao najveći proizvođači. Oni prodaju šarana po cijeni od 1,75 do 2,2 eura.

Manja pakiranja
"Kod nas riba u veleprodaji ode i po 18 kuna plus PDV. Smuđa, soma, štuke i nema puno, i stoga se som prodaje po cijeni od 40 do 50 i 60 kuna, a smuđ i do 100 kuna za kilogram. Slična je situacija i sa štukom. Amur, tolstolobik i ostala riba znatno su jeftiniji i kreću se od od 10 do 12 kuna u maloprodaji. Nisu toliko popularni i njihova je veleprodajna cijena od 5 do 8 kuna na ribnjacima", pojašnjava Opačak i dodaje kako su i trgovački lanci dobro povezani s domaćim proizvođačima.

Dosta se ribe posljednjih godina i konfekcionira, pojavljuje se u manjim pakiranjima uz mogućnost odabira onih dijelova koje kupci žele. Tako se na tržištu mogu naći pakiranja šaranske šnicle, ili kombinacije glave i repova za riblji paprikaš. U takvim slučajevima važnu ulogu igra i cijena. "I tu smo dosta napredovali prema preferencijama potrošača jer ljudi u urbanim sredinama sve manje kupuju živu ribu koju treba čistiti", smatra Opačak.

U tom smjeru najdalje su otišli u PP-u Orahovica, koja je na kontinentalnom dijelu Hrvatske najveći proizvođač slatkovodne ribe i s vlastitom preradom.

"Slatkovodnu ribu pokušavamo podići na višu razinu u svijesti potrošača, kako razvojem proizvoda prilagođenih ubrzanom načinu života i preferencijama potrošača, tako i suradnjom s vrhunskim kuharima. Našim proizvodima olakšat ćemo konzumaciju ove izuzetno zdrave namirnice jednostavnijom pripremom", kaže Katica Petkov, voditeljica marketinga PP Orahovica napominjući kako su radili istraživanje tržišta koje je pokazalo da je ukupna godišnja potrošnja ribe u Hrvatskoj 9 kilograma po glavi stanovnika i značajno je ispod prosjeka EU-a koji je 23 kilograma.

Tomislav Prusina
Josip Tokić

voditelj ribnjačarstva PP Orahovica

NOVIM PROIZVODIMA RAZBILI SMO PREDRASUDE O ŠARANU

PP Orahovica je krajem prošle godine krenula s projektom “Šaran porcijaš ili baby šaran” s ciljem da se ponajprije obogati ponuda vlastitih ribarnica, a zatim i gastronomska ponuda restorana i hotela. “Odrađene degustacije pokazale su da je tržište prihvatilo ovaj proizvod iznad svih očekivanja, što zbog okusa, jednostavnosti pripreme ili predrasuda o šaranu koje su razbijene. Pandemija koronavirusa, smanjeno kretanje i zatvaranje restorana učinili su svoje te u skladu s potrebama tržišta u vlastitoj tvornici za preradu ribe Panona Mare smo razvili i druge proizvode. Fishchips sadrži panirane trakice mesa ribe, a Fishburger i Fishnuggets riblji su burgeri i medaljoni obavijeni ukusnom panadom, namijenjeni ponajprije djeci jer ne sadrže kosti. Priprema ovih proizvoda vrlo je jednostavna, u pećnici ili fritezi i za samo nekoliko minuta osiguravaju ukusan i zdrav obrok s visokim udjelom ribe. Ljubiteljima delikatesa namijenili smo filete i namaze od dimljene ribe, a za one koji žele svježu ribu u ponudi imamo svježu očišćenu ribu, odreske i filet”, zaključuje Josip Tokić, voditelj ribnjičarstva PP Orahovica dodajući kako očekuje da će tijekom uskrsnih blagdana biti dovoljno ribe u ponudi jer im je uvijek prioritet domaće tržište.
SLABA POTROŠNJA RIBE PO STANOVNIKU
Potrošnja slatkovodne ribe u Hrvatskoj sudjeluje tek s jednim do dva kilograma u godišnjem prosjeku, a potrošnja šarana s manje od pola kilograma po osobi, i to većinom na području Slavonije, središnje i sjeverozapadne Hrvatske. “Najviše se traži šaran, ide nešto smuđa i soma. Ja ću uz ove vrste u ponudi imati i štuku i tolstolobika, babušku, deveriku i amura. Kupujem ribu s naših ribnjaka, uvozim nešto iz Mađarske i lovim na Dunavu. Godišnje ‘obrnemo’ od 15 do 20 vagona (od 150 do 200 tona) ribe. Sada je to nešto slabije jer restorani nisu dugo radili”, naglašava ribar Jozo Šimić iz Bilja.
9

kilograma po glavi stanovnika je godišnja potrošnja ribe u Hrvatskoj
Možda ste propustili...

JAVNOZDRAVSTVENOM KAMPANJOM GRAĐANI POZVANI NA CIJEPLJENJE

Zbog pandemije gripa nije nestala

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana