Osijek
PLAN OSJEČKE AGENCIJE

Tvrđa dobiva zidine na štetu zelenila!?
Objavljeno 27. rujna, 2019.
Poput vožnje vremeplovom, Osječani bi možda već sutra mogli hodati po obnovljenim habsburškim zidinama

Čovjekova želja da vremeplovom putuje u prošlost ili budućnost spada među najfascinantnije ideje uopće. Maštu je posebno potaknuo engleski pisac Herbert George Wells svojim znanstvenofantastičnim romanom “Vremenski stroj” iz 1985. Od kada je ta zamisao lansirana u svijet ideja, postala je općim mjestom u književnosti i filmskoj umjetnosti svakoga tko je svojoj mašti dao krila, a postala je izazov i fizičarima poput Nikole Tesle ili Stephena Hawkinga, koji su pokušali dati svoj odgovor je li takvo što uopće moguće. I dok trust najvećih mozgova našega vremena još rješava tu zavodljivu ideju, Osječanima će, zahvaljujući trudu Agencije za obnovu osječke Tvrđe, možda već sutra biti moguće hodati po obnovljenim zidinama starog barkonog Festunga, onakvog kakav su izvorno zamislili habsburški generali i stratezi.

Smeta im perivoj
O čemu je riječ? Već je neko vrijeme u ladicama spomenute agencije ambiciozna urbanističko-konzervatorska studija prostora bastiona, trase i vanjskih utvrđenja osječke Tvrđe s prijedlozima budućeg urbanističkog plana njezina uređenja. Poanta toga projekta je propitkivanje je li moguće, kada je riječ o habsburškoj tvrđavi sagrađenoj nakon kršćanske rekonkviste i protjerivanja Turaka, vratiti vrijeme i rekonstruirati njezine bastione i zidine onako kako su izgledali prije njihova rušenja 1922. i 1923. Tu nam je ideju svojedobno priopćio arhitekt Željko Andraši, ravnatelj Agencije za obnovu osječke Tvrđe, institucije koju su 1999. osnovali Republika Hrvatska, Osječko-baranjska županija i Grad Osijek. Zadaća te javne ustanove je priprema, organizacija i provođenje programa zaštite, obnove i revitalizacije osječke Tvrđe. Usuđujemo se reći, to je najpretenciozniji i najambiciozniji projekt agencije za koju većina Osječana vjerojatno nije nikada ni čula.

Iz spomenute studije, koja se nalazi na internetskoj stranici Agencije, možete se potanko obavijestiti o tome kako je Osijek u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca ostao bez tvrđavskih bastiona sv. Josipa i sv. Terezije, Valpovačkih vrata i svih ostalih fortifikacijskih elemenata (kurtine, ravelina, linete i kontragarde), građenih u više navrata u vrijeme Habsburgovaca. Autori studije, prof. Zlatko Uzelac, dipl. ing. arh. Dalija Muftić i dipl. ing. arh. Damjan Uzelac, tvrde da je tako okljaštrena osječka Tvrđa već gotovo 85 godina gotovo nepromijenjena u svom statusu “urbanističkog provizorija”. Znači, treba graditi! Autorima studije i svima onima koji je promoviraju osječki perivoji koju okružuju Tvrđu čine se idealnim gradilištem novokomponiranih betonskih bedema obloženih ciglom i kamenom oko barokne Tvrđe. U spomenutoj studiji otvoreno se tvrdi kako se prostor nekadašnje tvrđavske glasije (riječ je o tzv. brisanoj površini s vanjske strane bedema) na istočnom prostoru današnjeg Perivoja kralja Tomislava, tamo gdje se nalazi dječje igralište, “nikako ne može proglasiti ‘engleskim’ parkom, iako takvi pokušaji postoje”. Dakle, postojeći parkovi u srcu grada kojima su se Osječani nekada ponosili, a nastali su na prostoru srušenih fortifikacija nekadašnje Tvrđe, privremeno su stanje! Ovdje moramo razumjeti profesionalnu usmjerenost svakog arhitekta i građevinara neprestanom podizanju građevina. Za ljude iz te branše svaka je livada ili park potencijalno gradilište kakvog stambenog, poslovnog kompleksa ili bar novokomponiranih zidina.

Betonski nadvožnjaci
Prijedlog obnove porušenih tvrđavskih bastiona i bedema, kako ih predlaže studija napravljena po narudžbi Agencije za obnovu osječke Tvrđe, uključuje obnovu zemljanih nasipa bastiona sv. Josipa i sv. Terezije te iskop cjeline glavnog opkopa zapadne strane Tvrđe. Ambiciozni arhitekti zamišljaju i podizanje drvenog mosta pred nekadašnjim Valpovačkim vratima, ponovnu gradnju opkopa oko lineta i kontragardi u njihovoj izvornoj tlocrtnoj geometriji na mjestu sadašnjeg dječjeg igrališta, koje bi bilo premješteno. Planira se i gradnja podzemne automobilske garaže s izravnim pristupom iz Europske avenije, a nije isključeno da novokomponirani Andrašijevi bedemi poput nekakvih imaginarnih nadvožnjaka natkrile Europsku aveniju, Istarsku ulicu te križanje Trpimirove i spomenute avenije. Priznajemo, to je puno posla za arhitekte i građevinare, no treba li Osijeku u 21. stoljeću uopće habsburška fortifikacija koja kao da je ispala iz “Vremenskog stroja” oca znanstvene fantastike H. G. Wellsa?

Draško Celing
OSJEČKA TVRĐA KAKVA JEST VRIJEDNA I BEZ DOGRADNJE
Ono što nam nude u Agenciji za obnovu osječke Tvrđe jest pravi pravcati povratak u prošlost, da bi se ponovno izgradilo srušeno ziđe, bit će potrebno pomlatiti u dobroj mjeri parkovnu površinu koja okružuje Tvrđu, ali će zato Osijek procvasti stariji i ljepši te biti privlačniji stranim turistima koji hrpimice pristižu kruzerima u naš grad. Problem je jedino što će nam tolike hrpe kamenja i betona u zelenom pojasu u središtu grada. Naime, unatoč izreci da će drumovi poželjeti Turaka, Osijeku više ne prijeti nikakva opasnost od nekakve nove turske najezde. Otomanski vojnici posljednji su put ovdje bili 1690., kada su se u snažnom protudaru pokušali vratiti kako bi povratili turski Ösek. Kako bilježe povijesne kronike, u pohodu velikog vezira Mustafe Köprölija, Turci su ponovo osvojili cijelu donju Slavoniju s iznimkom Osijeka i Virovitice. Naš grad je tada obranio francuski vojvoda i general po činu Charles Eugène de Croÿ. Turci su definitivno napustili Slavoniju nakon vojnog poraza u Bitci kod Slankamena iduće godine. Dakle, što će Osijeku i njegovim gostima ponovo izgrađeni zaštitni bedemi u zelenoj zoni sadašnjih perivoja osim za slikavanje turista ili eventualno kao kulisa nove sezone Igre prijestolja? Zar ćemo se posvaditi s Dubrovnikom oko toga tko će ubirati tzv. zemljišnu rentu od holivudskih filmadžija? Ono što bi posebno trebalo zabrinuti svakog građanina jest činjenica da bi novokomponirani bedemi, ako bi bili sagrađeni, deprecirali ono što je u današnjoj osječkoj Tvrđi izvorno i sačuvano od starine. Osječka Tvrđa onakva kakva jest vrijedna je i bez ikakve dogradnje.
Autori studije sadašnji Perivoj kralja Tomislava nazivaju “urbanističkim provizorijem”
Najčitanije iz rubrike