Objavljeno 19. travnja, 2024.
Posljednjih dana palo, nedovoljnih, 20-ak litara kiše. Pšenica je dobro
BELI MANASTIR
Od za travanj ekstremno visokih 30 Celzijevih stupnjeva pa sve do relativno niska dva stupnja raspon je temperatura posljednjih nekoliko dana.
Visoke temperature zabilježene su i tijekom ožujka, osim jednog ‘‘ledenog‘‘ jutra, koji je zadao glavobolje voćarima. Svemu treba dodati i vremenske uvjete koji su obilježili kraj prošle i početak ove godine - visoke temperature i veće količine oborina.
- Imali smo jako tešku sjetvu. Nekoliko je razloga zbog čega je tome tako. U prvom redu, došlo je do neplaniranog ‘‘viška‘‘ oborina koje su produžile sjetvu. Pojedinci, kojih je doduše malo, još uvijek nisu posijali. Nadalje, spoj visokih temperatura i vlage u ovo dobo godine pogodovao je pojavi bolesti, čemu treba dodati i reduciranje gnojenja zbog visokih cijena. Neki su ratari gnojidbu smanjili i do 60-ak posto, pa će na proljeće eventualno prihraniti svoje usjeve. Na sve to treba dodati i pravu najezdu miševa, voluharica i raznih insekata - komentirao je u siječnju Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore. Tri mjeseca poslije ništa se specijalno nije promijenilo osim što je toliko potrebna kiša konačno pala, ali još uvijek nedovoljno za suhu slavonsko-baranjsku zemlju.
- Palo je 20-ak litara kiše. To je spas za usjeve, posebice za pšenicu, budući da je zemlja ispucala. No kiše defitinitivno treba još - kaže Šandor Sabo, poljoprivrednik iz Karanca, naglašavajući kako se stara uzračica ‘‘svibanjske kiše zlata vrijede‘‘ odnosi upravo na sredinu travnja, budući da je vegetacija uranila sigurno 20-ak dana. Tvrdi kako pšenica, unatoč svim problemima, dobro izgleda, osim jedne sorte koju je napala bolest, ali su sa zaštitom ‘‘izvukli stvar‘‘. Kukuruz su posijali, a u tijeku je sjetva suncokreta.
- U odnosu na prošlu godinu nismo mijenjali sklopove, pa smo posijali iste količine pšenice i kukuruza - kaže. Poljoprivredom se bavi duže od pola stoljeća, ali se ne sjeća tako drastičnih vremenskih promjena u kratkom razdoblju.
Slično govori i Zoltan Rajki, poljoprivrednik iz Kotline. I on se već godinama drži iste količine sjemena za četiri kulture - pšenicu, kukuruz, suncokret i soju, ali priznaje da je bio prisiljen štedjeti na gnojivu, što će se vjerojatno pokazati i na prinosima.
- Gnojiva sam, isključivo zbog cijena koje su otišle u nebo, bacio neusporedivo manje nego što je sve donedavno bilo uobičajeno - žali se. Slaže se da je kiša došla u posljednji tren te da je treba još.
Inače, srednje mjesečne vrijednosti za Osijek i okolna područja kada je o količini oborina riječ iznose 45 litara za ožujak, 57 litara za travanj te 70 litara kiše po četvornom metru za svibanj. Tijekom ovogodišnjeg ožujka palo je 20 litara kiše.
Ivica Getto
RATARI BESPOMOĆNI PRED DIVLJAČI
Oba naša sugovornika žale se na štete od divljači, a slična je situacija diljem Baranje. Sabo je, tako, zimus bio prisiljen istanjurati 30 hektara uljane repice koju je uništila divljač, pa je na dijelu te površine, umjesto ove uljarice, posijao kukuruz, a na dijelu će završiti suncokret. I Rajki je pretrpio ne tako malu štetu. ‘’Uništeno mi je 10-ak hektara ječma. Nedavno su kolegi odmah nakon sjetve izvadili sjeme kukuruza s površine iste veličine. Slično se skoro dogodilo i na mojoj površini nakon sjetve kukuruza. Završili smo navečer, otišli kući, ali smo se ipak vratili sumnjajući da je divljač već namirisala sjeme. Tako je i bilo, ali smo divljač uspjeli rastjerati’’, kaže Rajki, dodajući kako je nedavno džipom na njivi rastjerao 12 divljih svinja. Tvrdi kako je glupost zabraniti lov u noćnim satima kada je divljač najaktivnija, a na upit je li se kome žalio, u šali odgovara kako je to moguće samo “upravi vodovoda”.