Maksimir se raspada? Krenula je gradnja nove Kranjčevićeve. Poljud je oštećen u groznom nevremenu koje je haralo Dalmacijom? Iz splitskog su kluba odmah grunuli: Sramota je grada i države da Hajduk nema novi, moderni stadion. Štetu na Poljudu sanirat će Vlada RH. Dakle, porezni obveznici iz cijele Hrvatske.

Put prema privilegijima

Spomenuta je elementarna nepogoda na Poljudu oštetila krov na spoju južne i zapadne tribine, nedavno zamijenjeni travnjak potpuno je oštećen i poplavljen, a voda je prodrla u nekoliko uredskih prostora i dvoranu u unutrašnjosti stadiona. Osim toga, došlo je do privremenog prekida opskrbom električne energije. Prve procjene kažu da je tog 8. srpnja nastala šteta u iznosu do dva milijuna eura.

- Bez obzira na iznos, Vlada Republike Hrvatske financirat će cijeli taj trošak. Novac je već osiguran - istaknuo je samo dan nakon splitskog kaosa Tonči Glavina, ministar turizma i sporta, tijekom službenog posjeta Tomislavu Šuti, novopečenom gradonačelniku Splita.

Prema tome, jasno je da su unutar jednog dana pronađena pozamašna sredstva za saniranje nastale štete, koja bi Grad Split, koji je vlasnik Poljuda, teško namaknuo u tako kratkom roku. Može se pretpostaviti da bi za Hajduk, kao vlasnika koncesije na stadion za idućih dvadeset godina, to bilo još teže.

Prema objašnjenju koje je na naš upit dalo Ministarstvo turizma i sporta, Vlada RH odlučila je reagirati zato što Poljud ima status sportske građevine od nacionalnog interesa, uz napomenu da ta sredstva ne ulaze u 25 milijuna kuna za temeljitu obnovu Poljuda. Naime, u veljači ove godine Vlada RH najavila je da je toliko novca pripremljeno za tu svrhu, s time je tada izdvojeno 597.586,25 eura javnog novca za studijsku i projektno-tehničku dokumentaciju.

Može se pretpostaviti da bi reakcija bila podjednako brza i u slučaju da neka slična prirodna sila pohara još jednu jedinu preostalu sportsku građevinu od nacionalnog interesa - stadion Maksimir u Zagrebu. Ministarstvo nam nije moglo odgovoriti što bi se dogodilo da neki drugi sportski objekt na hrvatskom tlu, na primjer osječka Opus Arena, riječke Kantrida ili Rujevica ili Aldo Drosina u Puli, doživi takvu sudbinu jer takve odluke isključivo su u domeni Vlade.

- Slažem se da se u iznimnim slučajevima, kao što su potres ili poplava, država uključi u saniranje štete na sportskim objektima. I nemam problem što je Vlada RH odlučila pomoći Hajduku, odnosno Splitu, jer očito da Grad teško, a Hajduk još teže, mogu takvu štetu sami sanirati. Zašto odmah negativa i propitkivanje takve odluke, zar bi trebalo stadion zatvoriti i ne igrati nogomet na njemu? Samo se nadam i vjerujem da bi država isto tako reagirala u slučaju da katastrofa pogodi stadion u Varaždinu, Puli ili Koprivnici, ili stadione koji su sagrađeni privatnim investicijama kao što je naša Opus Arena ili riječka Rujevica - kaže član Uprave i direktor NK Osijek Vladimir Čohar.

I dok u ostatku države mnogi propitkuju i ljute se na odluku Vlade RH za izdvajanje novca poreznih obveznika iz cijele Hrvatske za Poljud ili Maksimir, koji su gradski stadioni, Čohar nema problema s tim. Zna da se njegovo razmišljanje neće mnogima svidjeti, ali ne želi se udvarati masama.

- Koliko god se mi voljeli ili ne, koliko god nam bilo krivo zbog nekih stvari, moramo biti svjesni da su Hajduk i Dinamo nacionalni nogometni klubovi, dva najveća u Hrvatskoj, koji nisu vezani samo uz svoj grad. Neki će sada sigurno kazati "zašto država ne sanira Gradski vrt ili Kantridu", ali činjenica je da ta dva stadiona nisu nacionalna. Zašto? To pitanje nije za mene. Kao što sam kazao, samo se nadam i vjerujem da bi država reagirala isto kao u slučaju Poljuda da se, ne daj Bože, u ostalim dijelovima Hrvatske dogodi prirodna katastrofa i da treba sanirati stadion. To su iznimni slučajevi i treba pomoći. Nama ostalima ostaje nada da će se država "nježnije" ponašati prema nama kad se dijele sredstva za neke druge namjene, da se ne dodijele samo Hajduku ili Dinamu, nego i ostalima. I takvih sredstava ima i dijele se ravnomjerno, ali o tome se ne priča puno - kaže naš sugovornik.

Čohar je tu mislio na novi Program potpore sustavu sporta u ekipnim sportovima vrijedan sedam milijuna eura koji je usmjeren na stabilniji i održiviji razvoj ligaških natjecanja, selekciju i razvoj talenata te jačanje stručnih i administrativnih kapaciteta klubova. Novac se usmjerava na troškove utakmica, opreme i rada s mlađim dobnim kategorijama.

Činjenica jest da su Poljud i Maksimir priviligirani, a put prema tom statusu otvoren je 1. siječnja 2023. godine, kada je na snagu stupio novi Zakon o sportu. Zatim su Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih predložili kriterije potrebne za stjecanje statusa sportske građevine od nacionalnog interesa, s time da je sportske kriterije za nogomet predložio Hrvatski nogometni savez. Vlada je 6. srpnja iste godine stavila splitski i zagrebački stadion u tu kategoriju.

Čežnja zvana - plivalište

Pri tome je Poljud imao dodatni adut, Z-6644. Naime, pod tim brojem je od 30. studenoga 2015. godine službeno upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Listu zaštićenih kulturnih dobara. Upis je obavljen na temelju rješenja Ministarstva kulture, nakon što je Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra, na sjednici održanoj sedam dana prije, utvrdilo da splitski stadion ima svojstvo kulturnoga dobra, u smislu članka 7. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Tu je ključan čimbenik imala činjenica da je Poljud djelo uglednog hrvatskog arhitekta Borisa Magaša, izgrađeno 1979. godine za potrebe VIII. Mediteranskih igara u Splitu, koje je, kako tvrdi struka, jedinstveno arhitektonsko ostvarenje, poznato po svojoj karakterističnoj formi i skladnom uklapanju u okoliš, što ga čini simbolom vremena u kojem je nastao. Nije naodmet istaknuti da je i Maksimir imao status kulturnog dobra sve do 2000. godine, kada se utvrdilo da je prvi pokušaj rekonstrukcije izbrisao trag podjednako uglednog arhitekta Vladimira Turine.

Prije tridesetak godina postojala je inicijativa da se na Listi zaštićenih kulturnih dobara nađe jedan drugi stadion, 66 godina stariji od Poljuda, smješten na mjestu nekadašnjeg kamenoloma u Rijeci. Međutim, prijedlog da Kantrida bude proglašena zaštićenim kulturnim dobrom nije dobio podršku zbog nedostatka političkog konsenzusa tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća.

I dok ljudi iz NK Osijek nemaju problem što država izdvaja novac za sportske građevine od nacionalnog interesa, u gradu na Dravi mogli smo čuti: Neka se pomaže Splitu i Zagrebu, ali i mi bismo voljeli da se nama u Osijeku pomogne u poboljšanju sportske infrastrukture. Bilo bi dobro kada bi nam država pomogla u izgradnji zatvorenog olimpijskog bazena, plivališta koje zadovoljava uvjete plivačkih ili vaterpolskih natjecanja...

DAVOR KIBEL